Uncategorized

Ulaganja u turizam – Istra

Ostao sam dužan dokumentirati izjavu da je Istraturist zadnjih godina ulagao najmanje od velikih turističkih tvrtki.

Evo tablice koju sam sklepao iz podataka s MojeDionice, a za Istraturist nisam imao podataka za 2013., pa sam ga provizorno umetnuo iz ovog članka.

Zadnji stupac je koliko su velika ta ulaganja u odnosu na prihode početne godine razdoblja. Za KORF nisam računao jer je on prošao nekoliko spajanja (Zlatni otok, Hoteli Rabac i Dubrovnik Babin kuk pripojeni Rivieri), te ne posluje samo u Istri (ali mi se čini da on najviše ulaže kao cjelina, vidite ovdje).

ulaganja turističkih tvrtki u istri

Kao što vidite, u materijalnu opremu je u zadnje vrijeme najviše ulagali Maistra i Arenaturist, a značajno manje Plava laguna i Istraturist. Za pretpostaviti je da su ovi koji su najviše ulagali imati i najbolji porast prihoda profitabilnosti.

Kako bih još na jedan način ilustrirao potcijenjenost imovine nekih naših turističkih tvrtki, pogledajte ovaj izdavački prospket Arenaturista iz 2002.

Prije 12 godina je Arenaturist imao u knjigama svu dugotrajnu imovinu vrednovanu s 1,0 mlrd. kuna, a na kraju 2013., nakon 12 godina, i nakon velikih ulaganja, njegova dugotrajna imovina je 1,06 mlrd. kuna. Što mislim da je apsurdno već i na kvantitatinoj osnovi (danas kapacitet 20.000 osoba, tada 16.000; 1.600 soba u hotelima, tada 1.492), ali pogotovo na kvalitativnoj, npr. u ovaj sam kao mali išao na šahovksa prvenstva Hrvatske (nisam bio neki), a gle ga sad: Belvedere.

Istovremeno, Istraturist je 2002. imao dugotrajnu imovinu 735 mil. kn, a na kraju 2013. 1,3 mlrd. kuna, znači oko 75% veću. Tako veliku razliku ne mogu drugačije objasniti nego značajno drugačijim pristupom amortizaciji. To ujedno vjerojatn govori da nije u svim turističkim tvrtkama u Istri imovina jednako potcijenjena, tj. da P/BV nisu jednostavno usporedivi.

Napomena: Imam dionice ARNT i KORF i povezanih tvrtki i ovo nije ni u kom slučaju preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. Moje računice i razmatranja mogu biti netočni i nesuvisli.

Da li si umišljam ili neke dionice zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi, kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i subjektivno je i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaista ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

18 replies »

  1. Mislim da je za Maistru podatak za 2012. 85 dok za 2009. 116, dok je 2008.g. (niste uzeli jer uzimate zadnje 5 godine čisto da se vidi) 314.

    • Hvala!
      Provjerio sam na ZSE, podatak koji ste naveli za 2009. je takav (onaj na MojeDionice je pogrešan), a za 2012. (u izvješću za 2013.) je točan.

      Izmijenio sam tablicu.

      • Stvar je u tome što se novčani tok nije jednak u revizijskom izvješću i excel tablici. Tako da je u revizijskom izvješću je podatak od 85 za 2012.g. Razlika od 12 je i razlika u novčanom toku od poslovnih aktivinosti.

  2. “Igru ne dobiva onaj igrač koji u igru ulazi s najboljim kartama, nego onaj koji najbrže i najbolje može promjeniti strategiju svoje igre!”

  3. Jeste li uočili da RBA mirovinski nije već dva tjedna prijavio kupnju dionica HT-a? Možda analiziraju je li bolji KORF na 190 nego HT na 150

    • Moj je dojam da oni kupuju samo kada pada, kao kad bi neki amater ‘branio’ cijenu dionice (ne kažem da su oni takvi, ali je to ponašanje kao kad bi netko tako radio). Sjetite se kako su kupovali ISTT?!

    • Notorni NL i NAŠI. Todorić ne zna, Valamar pojma nema kak’ se biznis radi. Zato NAŠI znaju sve. Oni bi da mogu, valjda i otočkim kozama dali OIB i zaposlili ih na puno radno vrijeme cijelu godinu, makar kao sobarice. 😀 Jer nemaju škole i kvalifikacije. 😀 Kažu rade s profitom. Ne kažu da vjerojatno nije ulagano ništa, osim možda u krečenje, sve tamo otkad je hotele osnovao neki biznismen iz doba k.u.k carevine ili neki lokalni Roko Prč, koji stavio svoju Anđu Vlajinu na recepciju da sisama mami umorne proletere i prve Švabe turiste. 😀 Jer da se investiralo ne bi bilo za plaće i uhljebljenje većine otočana. Ne znam konkretan slučaj, ali špranca i retorika je uvijek ista, tako da ni ne moram vidjeti, a svejedno sa gotovo stopostotnom sigurnošću znati. Po istoj špranci se satralo npr. većinu crikveničkih hotela.Jašu i prežu starog i izraubanog konja dok ne crkne. Kad kljuse jednom doista i preda meč, onda jahačima svi krivi osim njih A taj bezobrazluk prelazi baš sve granice, kad se od riječi do riječi prenosi i citira samo i isključivo sindikalno stajalište. I takav bezobrazluk zaslužuje još i veći bezobrazluk, što ne znači da nije istina.

      Moja teza koju često iznosim privatno, a sad ću po prvi put ovdje, da ovi što sebe nazivaju sindikatima, sindikati ustvari nisu. Oni su jednostavno interesno- lobističke organizacije koje zastupaju prikopčane na proračun. Tamo gdje sindikati prirodno pripadaju, u realni, privatni, poduzetnički sektor, gdje se stvara nova vrijednost, koja se emancipira ili umire na tržištu praktički ne postoje. Oni su jednostavno ukrali i prisvojili riječ i pojam i lažno se predstavljaju. Kao što su socijalisti ukrali pojam liberal, pa se liberali sklanjaju u libertariane i sl. A kad te nazovu neoliberalom, ustvari ti pristojnim rječnikom psuju mater. 😀 Odgovorno tvrdim, da su sindikati ovoj zemlji napravili više štete, jada i čemera od četnika i svih lopovskih privatizacija zajedno. I tamo gdje postoje u realnom, ali na žalost državnom sektoru, bolje da ni ne postoje. Eto vam Ptkm. U zadnjih 10 godina, samo 3 su poslovali u plusu. A i to vjerojatno zbog subvencionirane, neekonomske i na naplatnim kućicama “ispregovarane” cijene plina. Tako da su i oni sisači državnog proračuna, umjesto izdašni punitelji istoga. Samo prošle i ove godine ulupano što proračuna, što penzija za 100 milijuna eura, što u novcima , što u izgubljenoj vrijednosti i dobiti!!! A vrijednost nečega što u izgradnji košta milijardu eura ili dolara, srozali na nešto više od 100 milijuna kuna! Topovima i haubicama da su tukli po firmi, ne bi je toliko satrali.

      • Topovima i haubicama da su tukli po firmi, ne bi je toliko satrali. => !!!!!!!!!!!!!!

        I onda kada se nekome i sudi zbog lopovluka sudi mu se zbog “10 milijuna”. A to što je neizravno uništeno 100 puta više i propušteno zaraditi i razvijati se još ko zna koliko puta više, to je kriva valjda “svjetska kriza” ili “sudba kleta”. Da su barem takvi po firmama doslovno “tukli topovima i haubicama”, bar bi ljudi jasno vidjeli ko su neprijatelji i što rade i znali bi se protiv njih boriti i sačuvati što vrijedi….

      • Zapravo Dandy, u krivu ste vezano za pravi dio komentara. S obzirom na ono što smo navikli gledati u državnim firmama, Imperial se vodi relativno dobro (daleko od toga da ne bi moglo drastično bolje, ali svejedno) te svake godine investira. Nisu to ogromne investicije, ali nisu niti zanemarive (recimo u zadnje dvije godine skoro 70ak milijuna kn ako dobro vidim, i to sve bez povećanja duga). Prihodi rastu (ne stopama kao u drugim boljim privatnim turističkim kompanijama, ali rastu), a dobit (i EBITDA i neto dobit) pogotovo. Tako da je situacija ovdje ipak značajnije drukčija nego što imamo prilike vidjeti u drugim državnim firmama.

        I u jednom se slažem s izjavama iz linkanog teksta – zbilja je loše vođen ovaj postupak privatizacije. Totalno je netransparentan (bezrazložno) i normalno je da se stakeholderi (radnici, lokalna zajednica, mali dioničari) boje mogućih manipulacija i pogodovanja zbog loših iskustava iz prošlosti. Nikakvih potreba za ovom tajnošću nema. Jasno se kažu uvjeti (minimalna početna cijena, bankovna jamstva, eventualno minimalni iznos dokapitalizacija i/ili zadržavanje broja radnika i sl.) i neka najbolji pobijedi. Ovako, uvijek si nekako na oprezu.

        • Ispričavam se. Osim toga i ogradio sam se. Linkani tekst me iritirao, jer prenosi isključivo sindikalno stajalište. A obzirom na iskustva sa sindikatima, na oprezu si još i više. 😀

  4. Vezano za moj zadnji komentar na prethodnom postu:

    http://www.poslovni.hr/burze/ina-ht-i-adris-najmanje-rizicne-dionice-u-crobex-u-272534

    Oni procjenjuju rizičnost “metodom standardne devijacije”. Pa to je već ozbiljna matematika. Naravno da im se onda turistički sektor čini kao kamikaza, sa svojim standardnim devijacijama koje višestruko nadmašuju mean return. Ja sam mislio (ponadao se) da oni moraju koristiti te metode radi kojekakvih regulativa, pa me Nenad razuvjerio. Po ovome ispada da su naprosto… ne znam ni sam što bih rekao. Turizam godinu za godinom ostvaruje abnormalne povrate, a oni se bave računanjem standardne devijacije INA-e i HT-a?! I onda se još objavljuju ovakvi članci kojima se ljudima implicitno sugerira da je to najbolja investicijska klasa?

    • Strašno. Promašeno na više razina, a ne znaš je li zbog neznanja ili se namjerno plasiraju ovakve “vijesti”.

      Otprilike, osnove rizika u teoriji kažu slijedeće. Rizik ulaganja u dionice se može podijeliti na dvije grupe faktora: sistemski rizik (okruženje u kojem se neko poduzeće i njegove dionice nalaze), te nesistemski rizik (rizici specifični za svako pojedino poduzeće i koji nisu rezultat utjecaja sistema u kojem se ono nalazi). Prema modernoj teoriji portfelja i modelu vrednovanja kapitala (CAPM), sistemski rizik dionice mjeri se beta koeficijentom i jedini je relevantan kod ulaganja u dionice jer se nesistemski dio rizika može u potpunosti reducirati odgovarajućom diverzifikacijom.

      No, čak i da zanemarimo raspravu zadovoljavali li naše tržište osnovne preduvjete da bi beta bila korisna mjera rizika (reprezentativnost indeksa, likvidnost tržišta, je li razdioba prinosa normalno distribuirana i dr.), glavni nedostatak bete se očituje u tome da se dionicama koje imaju prinose veće od tržišta automatski „pripisuje“ i veća rizičnost (jer imaju višu betu) pa beta ne mjeri ono što investitore najviše interesira, a to je rizik pada vrijednosti dionice. Investitoru je rizik samo rizik pada cijene dionice, a nikako i ako cijena poraste jače od drugih dionica. A “beti” je to jednako.
      O tome ni riječi od ovih “analitičara” ili novinara kad plasiraju ovakve vijesti, je li tako? Pa je HT manje rizičan jer mu cijena polagano pada (glavno da ne pada puno u jednom danu ili tjednu pa da je mala SD), a turističke dionice su rizične jer one rastu (ponekad jako pa se onda malo iskorigiraju, a takav trend, iako rastući, je naravno lošiji za investitore od polaganog pada). 🙂

      • Kako bismo bolje mogli razumjeti ‘što su autori htjeli reći’, pogledajmo samo ove 5-godišnje grafikone ‘rizičnog’ ARNT i ‘nerizičnog’ HT:

        arnt 5 god

        ht 5 god

        Čudi me da im i KORF nije ispao ‘rizičan’, sličan je kao ARNT:

        korf 5 god

        Suludo. Još mogu razumjeti da postoje tako loši analitičari koji će bez minimalnog razumijevanja koristiti neke alate, ali novinari i urednici koji to objavljuju?!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s