Uncategorized

Kako je Hrvatska kao Sjeverna Koreja

Kargo kult je jak u Sjevernoj Koreji, baš kao i u Hrvatskoj! A između njemačke sadašnjosti i sjevernokorejske budućnosti, što birate?

Vrlo zanimljiv članak o vizijama sjevernokorejske arhitekture, njihovi najbolji arhitekti su nam na ovogodišnjem venecijanskom Bienalu pokazali kako zamišljaju budućnost. Na BI via Wired.

Djela su vrlo zanimljiva, ali za nas su svakako zanimljiviji komentari iz BI. Ipak, najprije, za kontekst, pogledajmo njemačku sadašnjost, Filharmonija u Hamburgu:

elbephilharmonie

A sada povrtak u budućnost. BI kaže

The problem is — and what these designs illustrate so well — that these architects are stuck between past and present without any real understanding of how to get to the future.

Their final products are a glimpse into what it would be like to envision the future after being entirely cut off from the present for almost 70 years.

Kako vas ovo podsjeća na hrvatsku, ne arhitekturu, nego društvenu stvarnost?

Ako još niste sigurni, evo pogledajte ovo razumijevanje, uz komentare s Wireda:

Počet ću od meni najboljeg rada, ovo su skijaške staze u cijevima: These “Mountain Conicals” pile living quarters high to reduce their footprint in the surrounding river beds. The architect calls for ski runs in the pipes connecting buildings.

koryo7

Eko-etno održivo! Neće NAMA stranci investirati, koji SAMO traže profit. This self-sustaining silk cooperative relies on wind, water, and solar power:
koryo12

Ekološki razvoj turizma, jer navodno stranci nam žele rasturiti obalu sa svojim hotelima, iako su ju nepovratno devastirali NAŠI s bespravnim briketušama-apartmanušama (ili čak legalno sagrađenima uz užase dalmatinskog ‘urbanizma’ i ‘arhitekture’): This “aerial hotel” combines communal spaces with private views of nature.
koryo4

No, neke sličnosti naše sadašnjosti i sjevernokorejske budućnosti su baš napadne!: A new, more efficient train to faciliate tourism throughout the country. “It runs slowly amongst some of the world’s most beautiful scenery,” we’re told. “Speed is not the essence.koryo10

A ovdje prepoznajem utjecaje ‘suvremenosti’ iz 1935. (Fallingwater), uz naravno eko-etno interpretaciju, jasno potpuno besmislenu izvan konteksta – gle čuda, baš kako i neki naši ekonomski mislioci nalaze inspiraciju u New Dealu iz istog doba i iste zemlje.

koryo9

Kao što sam pisao, kargo kult je dominantna ideologija u Hrvatskoj. Uvijek vidimo i neke smiješne sitnice koje na to ukazuju, evo recimo Bodul nas je izvjestio o NAŠEM nastupu na glavnoj europskoj energetskoj konferenciji, ovdje.

Ali pogledajte cijeli tekst na BI.

Filharmonija u Hamburgu će koštati oko 800 mil. eura. Ipak, NAŠI mainstream mediji tvrde: Angela, njemačka štedljivost ubit će nam Hrvatsku. Kako je to moguće? Možda oni ipak ne ‘štede’ nego troše na prave stvari. Što bi rekao Antun, NAŠI mediji se trude NAŠU raju zatući do razine neandertalca, tako je lakše perpetuirati postojeću vladajuću strukturu.

Dakle, što biramo? Njemačku sadašnjost ili sjevernokorejsku budućnost?

Još malo o Filharmoniji ovdje.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

5 replies »

  1. Danas Sjeverna Koreja, sutra Afrika. Kako nam se turizam razvija a ostalo ne prati, jednog dana ćemo doći do toga da skoro nitko (a ne samo njihovi zaposlenici) od naših građana ne može si priuštiti odsjedanje u solidnom hotelu u Dubrovniku, Rovinju, Poreču. Ako se nekom ovako pokloni takav odmor, recimo u nekom TV showu, moći će snimati doslovno iste ovakve reakcije, kao Afrikanci i čokolada http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/pogledajte-kako-izgleda-kada-beraci-kakaa-probaju-cokoladu-prvi-puta-953082

    Turizam je granica koja nas djeli od berča kakaa kojima je još i dobro i gladnih Afrikanaca koji ne rade ništa. Ali zgodno je i to, nekako eko, možda se našim građanima baš sviđa taj povratak afričkim korjenima.

    • Takvima se više ne može vjerovati, kad god smisle mogu proglasiti bankrot da izbjegnu platiti dugove. To je kao kladionica. Kamate na njihov dug (Argentini, Grčkoj… jednog dana možda i Hrvatskoj) trebaju biti sličnije kladioničkim koeficijentima nego “kamatama” u uobičajenom smislu. Obveznička tržišta su ipak prilično efikasna, pa ne treba čuditi ako takve države uskoro prijeđu u “novu normalu” izdavanja obveznica sa kuponom od nekoliko desetaka posto.

      Dok Americi budemo posuđivali za 2-3 % na 10 godina, takvim državama ćemo pod normalno (ne samo u “kriznim vremenima”, njima je kriza trajno) posuđivati po bar 20-30 %. Vrijeme kamatnih stopa manjih od 10 % za Hrvatsku i slične države možda mora doći svome kraju, možda ipak nema vječnog življenja na tuđi račun. Nisu ni ti špekulantski fondovi baš ludi niti se imaju pravo ponašati neodgovorno prema imovini svojih članova. I u neinvesticijske (tzv. “smeće”) obveznce poput hrvatskih se mora ulagati/špekulirati sa mrvicu pameti a ne “što bude bude, ako vrate vrate”, tj. zahtjevati primjerene kamate, da se u potpunosti uključi sve te rizike koje nose. Neki osiguravatelji već ozbiljno razmišljaju o kataklizmičoj solarnoj oluji koja se teško može dogoditi i svakih 150 godina a ovi da smetnu s uma da ih u divljim državama mogu prevariti kad god smisle? Naravno da se mora to uzeti u obzir. Sa lopovima bolje ne poslovati a kada se to radi tada uz maksimalna osiguranja svih vrsta.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.