Uncategorized

Apel za Društvo znanja

Kao što znamo ‘Društvo znanja’ će nas spasiti. Ako nas prije toga ne spasi ministar-šeik. Ako se prije toga ne obogatimo MI na izvozu vode (uvijek oduševljava taj kolektivistički pristup).

No, kao što znamo, postoji hijerahija

podaci -> informacije -> znanje -> mudrost/intuicija

Stoga, krenimo od podataka i informacija. A one su se u RH mogu jednostavno, ali značajno, unaprijediti jednim jedinim propisom. A to je da svi dokumenti objavljeni kao .PDF budu napravljeni kao tekst, a ne kao slika! Znači kao npr. Plan 21. Tu možete vidjeti da je u PDF-u spremljen tekst, možete kopirati i Google može pretraživati.

A ne kao ovo, kako je u najvećem dijelu skeniranih (u PDF) dokumenata. Tu se spominje žirafa. Pa su me frendovi pitali o žirafi, a ne mogu ju guglati nego ono baš manualno tražiti. Uglavnom, TOZ namjerava pokrenuti nabavku žirafe (ali to ne možete guglagti, nego morati kopati kroz dokumente, vidite, ovo dolje je slika, ali je i objavljeno kao slika):

zirafa

Dakle, moj je prijedlog da svaki javni dokument, bilo napisan od strane državne uprave, bilo od strane drugih entiteta (kao npr. izvješća d.d.-ova) MORA biti u pretraživom obliku. Pa to je samo jedan klik razlike! Znate li koliko bi bogatstvo informacija u RH bilo veće? I tako još 50 godina, i mnoge druge stvari … i onda smo možda ‘društvo znanja’.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

34 replies »

  1. Baš sam vas mislio pitati koristite li neki OCR program za pretvaranje PDF-a u tekst koji se može pretraživati i kakve rezultate imate ali očito to i vas muči.

    • TOZ je još to i dobro napravio. Izvješće VAH-a (i još mnogo drugih) izgleda da je netko napisao izvješće u PDF-u, isprintao ga, skenirao ga i poslao umjesto da je nakon što je napisao jednostavno to uploadao.

    • Ma ima OCR programa, ali ovo ne može naći Google, nije pretraživo. OCR programi su već jako dobri, imam odličnog u telefonu.

  2. Pozdrav,
    Inače odličan blog g. Bakić! Redoviti sam čitatelj.
    Samo jedna napomena za ovo sa spremanjem u PDF. U konkretnom primjeru nije spremljeno u PDF zato jer je trebalo staviti potpis na dokument. Dokument je očito isprintan, potpisan, stavljen žig i zatim skeniran u PDF pa ga se nije moglo odmah pretvoriti u pretraživi oblik. Jedino što su mogli je staviti i pretraživu verziju bez potpisa ili provesti dokument naknadno kroz OCR kako bi bio pretraživ (to možete i Vi napraviti na ovom dokumentu).
    Proveo sam Vam ovaj dokument kroz OCR da bude pretraživ, link na dropboxu -> https://dl.dropboxusercontent.com/u/48238509/TOZ-fin2014-2Q-NotREV-N-HR.pdf
    Lp

    • Hvala! Ali nije problem provesti kroz OCR. Nego da nisu pretraživi u ovom obliku. To s potpisom dakle je problem, tj. može biti ako imamo NAŠ pristup. Ali pogledajte na američkom SEC (njihova Hanfa), to je ondje jako važna institucija. Sve su obavijesti i izvještaji u txt iako su službeni.

    • Taj potpis i žig na skeniranom dokumentu imaju pravnu snagu kao i fotokopija poslana faxom – nikakvu. Skeniranje da bi imali potpis i žig na dokumentu dakle nema nikakvu svrhu, osim možda namjernog prikrivanja podataka od Googlea, i šire publike. Dok google ne počne automatski ocr-ati dokumente u pdf-u.

    • Ako bas žele imati skeniran potpis i pečat zar nije dovoljno onda skenirati samo tu jednu stranicu na kojoj je potpis i pečat i onda ju ubaciti u PDF dokument umjesto stranice bez potpisa i pečata. Puno brže u manje posla nego skenirati cijeli dokument….

  3. Koji su razlozi ograničenja u vezi s javnom objavom godišnjih financijskih izvještaja na FINA-i? Ako je nešto javno objavljeno na internetu, zašto je nužno registrirati se? Drugo, ograničenje od 50 dokumenata dnevno radi osiguranja informacijskog sustava Registra? Zašto ne nabave informacijski sustav kakav ima zse.com? Dokumenti, pa čak i podaci se ne smiju ustupati trećim osobama, dalje distribuirati ili objavljivati; zašto ako u registru javne objave?
    S druge strane koliko mi se čini u SAD-u “privatne” firme (privately held) nisu obvezne javno objavljivati izvješća, dok “javne” (publicly held/traded) firme koje su isto privatne po naški moraju u skladu sa zakonima i propisima burze na kojim su trgovane.

  4. Kad smo već kod društva znanja mene bode u mozak jedan drugi aspekt, osim ukidanja besplatnog prijevoza za učenike. Skoro svake godine svjedoci smo štampanja nove verzije udžbenika za škole, koji se prodaju po ne baš malim cijenama. A nove verzije su “nove” samo zbog drugačijeg rasporeda zadataka i sl. Naravno i nakladnik se odabire po nekom upitnom natječaju. Dakle, ako već Ministarstvo plaća autorima izradu udžbenika, onda valjda sa tim naručenim i plaćenim djelom mogu slobodno raspolagati. Zašto to isto ministarstvo ne objavi udžbenike na internetu u npr. pdf formatu, pa neka ih štampa tko želi i misli da može biti jeftiniji na tržištu (to bi po meni bilo slobodno tržište). Ili da si npr. roditelji mogu isprintati izmjene u nekom udžbeniku i jednostavno zalijepiti novu stranicu u stari udžbenik. Ovaj trenutni način monopoliziranja određenih nakladnika mi je u najmanju ruku posao za USKOK.

    • Potpuno je jasno da je to besmisleno, samo onda neki ljudi ne bi mogli lako ostvarivati vrlo velike profite. Nekada su uđbenici kod nas “trajali” godinama. Danas se ravnamo po pravilima slobodnog tržišta koje i nije tako “slobodno”.
      Vrlo dobar primjer su uđbenici iz matematike. Po prirodi matematike nema nikakvog razloga zašto se isti uđbenik ne bi koristio barem desetljeće ili više. Ipak, izdavač poput http://element.hr/ koji drži vrlo veliki dio tržišta matematičkih uđbenika za osnovne i srednje škole, ne bi toliko zarađivao, da ne štampa nove i nove uđbenike iznova svake godine.

    • Ivane , Drago “promasili ste ceo fudbal”.
      Ministarstvo ne placa autorima pisanje udzbenika, ono odredjuje program po kojem se udzbenik pise. Taj program se cesto mjenja pa imamo ceste promjene. Nakladnici placaju autore udzbenika, pa su uz autore nositelji prava. Dakle nakladniku je svejedno hoce li se udzbenik tiskati ili biti objavljen u digitalnoj verziji. Natjecaj za udzbenike propisuje ministarstvo i otvoren je za sve nakladnike, nakon toga se ide u odabir od strane profesora tako da je to tipicna trzisna utakmica, tko koliki komad kolaca uhvati. Ministarstvo utjece i na cjenu (ne subvencijama).
      Ove price o zlocestim kapitalistima (nakladnicima) i teoriji urote se cesto pojavljuje u medijima, da li zbog neznanja ili s nekom namjerom, neznam.
      Problem NASEG skolstva je veliko, ali nikako ne polazi od nakladnika koji su na trzistu koje je dostupno svakom tko zeli otvoriti nakladnicku kucu.

      • I ako se ne varam, udzbenici se biraju na period od 4 godine upravo kako bi se minimizirao problem stalnih izmjena udzbenika.

  5. Ovo s pdf-om je već smijurija na stranicama vlade,drz.tijela i agencija.Primjerice,kod Fine možete pronaći i rukom ispisane obrasce (čak i pred.nagodbe). Zašto se ne koristi dig.potpis pri predaji izvješća, misterij je dostojan Fine,koja izdaje dig.certifikate. Ali kako ove godine nije 3 tjedna funkcionirao sustav za predaju izviješća, čemu cudjenje ? Inače, Abby fine reader je ponajbolji ocr,s hrvatskim pa sve do kineskog.Riješenje bi moglo biti u pretrazivim sprancama,koje bi se lako popunjavale elektronski. Prije 6 godina ,mislim,imali smo neku beta verziju PU s upravo sličnim rješenjima i padajućim menijima ,vrlo solidno riješenje i još s mogućnošću integracije s online bankingom. Izgubljeno očito u bespućima naše administracije.

    • mislim da bi bilo zanimljivo saznat tko je vlasnik firme koja je dobila koncesiju i sa kim je ta osoba povezana, dal rodbinski ili politicki. Mislim da vise dode dnevno najam standa na zagrebackom Dolcu.

      • Vlasnik tvrtke BUMES je Zdravko Bubalo, a direktor Vinko Bubalo,sin mu,čini mi se. Zdravko je inače netjak famoznog Steve Bubala,bivpi direktor Dalmatinske banke Zadar,a osumnjičen je za poreznu utaju u OBNOVI već 4-5 godina,ali uz naše pravosuđe…
        Zanimljivo, koliko znam, tvrtka koja je aplicirala isprva za koncesiju je bila LACUS, još tamo 2002/2003. godine ,u međuvremenu brisana iz sudskog registra, isto s Bubalom.

        • kao da je bitno tko? uvijek će biti netko povlašten i zato smo tu gdje jesmo a investitori nas izbjegavaju.

        • Da,najbolje je kako se natjecatelj za koncesiju promijenio bez problema i nikomu ništa,iako je to zakonom zabranjeno, a još i porezna utaja na sve to.Ali, anything goes…

      • Tu još jednom lijepo vidimo dvije poznate nam stvari:

        1. Nekonkurentnost domaćeg gospodarstva
        2. Svjetske standardne u poslovanju (odgovorno dugoročno planiranje, time brige o zaposlenicima).

        Ako Coca-Cola ne može ovdje raditi svoj vrlo jednostavni biznis, puniti vodu, za izvoz na ogromno svjetsko tržište kojim vlada, onda teško da bilo tko može ovdje raditi bilo kakav biznis na globalno konkurentan način. Ako vodu ne možeš puniti za izvoz, tada ti se naravno ne isplati puniti niti za domaće tržište, nego ćeš i njega opskrbljivati od tamo gdje ti se to isplati raditi uz ekonomiju obujma. U svakom slučaju ipada da puniti vodu ne može nitko. Možemo zaboraviti na taj prirodni resurs, i to je mrtvi kapital do daljnjeg. Time sam zabrinut i za Jamnicu. Ovo znači da su i oni dosegnuli plafon, imaju tržište koje imaju, dalje ne mogu rasti jer sigurno nisu bolji od Coca-Cole.

        Što se tiče zapadnih standarda poslovanja. I tu imamo što naučiti, ako želimo postati stvarno uspješno gospodarstvo. Nije jedino što trebamo napraviti smanjiti poreze i namete, to je tek pola posla. Druga polovica je funkcionalno pravosuđe. Već smo puno puta spomenili sporost stečajeva u Hrvatskoj. Gotovo da je teže poslati firmu u stečaj nego otpustiti zaposlenika u javnom sektoru. U normalnom gospodarstvu firme se ponašaju ovako kao Coca-Cola. Dovoljno unaprijed planiraju, imaju neka objektivna očekivanja razvoja, prilagođavaju se tome. Ako je do toga došlo, radnike se često uspije i mjesecima unaprijed obavijestiti da će dobiti otkaz, čak se i o otpremninama razmišlja, sve dovoljno na vrijeme dok se ta izlazna strategija može kvalitetno odraditi. Kod nas se događa da se umjesto 4 mjeseca unaprijed to sredi, poslodavac dođe u situacija da unazad ne može isplatiti plaću i još nije zatvorio firmu i još čeka mjesecima dok se šteta a na račun dobavljača i radnika samo još više povećava.

        Kada bismo hitno dobili drastično manje poreze (doprinose, namete) i nadajmo se i more brzih stečajeva da se sve raščisti za svježi start, gospodarstvo bi nam se brzo oporavilo. Bez dovoljne količine brzih stečajeva i ovakve troškove poslovanja onih koji još nisu za stečaj ovo gospodarstvo ne može održivo rasti, možemo se samo valjati po dnu na kojem smo, ili čak još dublje tonuti u taj živi pijesak.

        • Vladina (Linićeva?) politika čuvanja radnih mjesta opraštanjem poreznih dugova i selektivnim pogodovanjima podobnim igračima najviše je štete donijela radnicima, a zatim i svim poreznim obveznicima i gospodarstvu u cjelini.
          Spašavani su gospodarski mrtvaci na račun konkurencije, a stradali su radnici i kod “spašenih” firmi i kod konkurencije i oni na burzi rada.
          Tako to rade socijalisti!

        • Eto vidite: možda je i 200 kn previše, kad se ni Coca Coli ne isplati ‘proizvoditi’ vodu.
          A znate samo koliko zraka pređe preko Hrvatske svaki dan … e kad bismo to pakirali i prodavali na Mars, gdje nema zraka? 🙂

        • Možda Cola nije dobila iste uvjete kao ovaj Bubalo pa joj se ne isplati. Ne znam. Ako je u Madžarskoj jeftinije proizvoditi od 200 kn na dan onda nek idu tamo 🙂

        • Bas koja glupost!
          Svaki dan ta voda otjece pa da i daju besplatno koncesiju samo da se to pretvara u kune ako uopce moze bit isplativo.
          To je isto ko i neiskoristena poljoprivredna zemljista i sva druga imovina.
          Sve u koncesiju ili prodat

        • koliko može i je isplativo svjedoči naša jamnica stoga nemojmo ići u krajnosti. bolje sredinom.

        • Na taj način možete reći i da Coca Cola ‘dokazuje da voda vrijedi’, jer što je CC nego šerćer i voda? Kako tumačite da je i Podravka izašla iz biznis voda? Jamnica vrijedi ne jer vrijedi voda koju ima nego jer vrijedi poslovni model.

  6. Ne znam da li dokumenti koju su objavljeni (TOZ izvještaj) moraju imati potpis direktora i žig na njima. U slučaju da moraju morate staviti svoj potpis na digitalni dokument a to je za neke science fiction. U suprotnom se radi o nemaru.

    Da biste imali sve dokumente u digitalnom formatu a da nisu jednostavno skenirani, morate imati kvalitetni informacijski sustav da objedini sve informacije i podatke unutar neke organizacije. Naravno govorimo o većim institucijama sa velikim brojem zaposlenika (npr. Ministarstva) Na kraju vam se sve svodi na nedovoljnu razinu informatizacije javne uprave.

    A na kraju krajeva i bolje da nemate pristup, tko zna na šta bi se sve našlo ;D

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s