Uncategorized

Odabir portfelja u mirovinskom fondu; Skupštine (ARNT, KORF, SNHO)


– Zadnji dan odabira portfelja u mirovinskom fondu – koji portfelj odabrati?
– Zašto prisustvovati glavnim skupštinama?

1. Nekoliko pitanja na blogu oko odabira portfelja – mislio sam da o tome neću pisati, ali evo ipak, iako je zadnji dan (što znači da, naravno, još stignete).

Hrvati u mirovinskim fondovima sada imaju već preko 60 mlrd. (ŠEZDESET MILIJARDI kuna), što je već oko 35% iznosa sve (povelike) štednje koje imaju u bankama. I dok će svaki štediša vrlo pažljivo proučavati kolika je kamata na oročenje, makar se radilo o desetinama postotka, naši su građani pokazali začuđujući indiferentnost za odabir portfelja mirovinskog fonda, usprkos tome što će se prinosi po pojedinim portfeljima možda razlikovati i po koji postotak (znači deset puta veći utjecaj)!

Svega je nekoliko tisuća ljudi aktivno odabralo portfelj:
– uznmemo li u obzir da neki koji su i razmatrali odabir su smatrali da je za njih najbolji portfelj B (defaultni), pa nisu napravili ništa, pa ubrojimo i njih
– da mirovinski fondovi imaju oko 1,7 milijuna članova
– pa pretpostavimo da je ovih koji su aktivno ‘izabrali’ defaultni (odnosno svjesno nisu napravili ništa) nekoliko puta više nego ovih koji su odabrali A ili C

svejedno dolazimo do manje od 1% ljudi koji su odabrali svoj portfelj. A vjerujem da preko 90% štediša s oročenom štednjom razmatra kamatu i sigurnost banke i u skladu s tim i radi.

Kako je to moguće?

Po mom sudu su glavni razlozi:
– u mirovinskim fondovima se može raditi samo o očekivanim prinosima (odnosno očekivanim razlikama prinosa), ne i o egzaktnima, pa je ljudima to teže razumjeti
– mnogi ljudi svoju mirovinsku štednju ne doživljavaju kao svoju, nego kao nešto ‘što poslodavac daje državi uz plaću’.

Ja vam ni u kom slučaju neću savjetovati koji portfelj i fond odabrati, a mirovinska su društva na svojim stranicama lijepo objasnila o čemu se tu radi. Međutim, ako niste informirani kako inače izgledaju portfelji mirovinskih fondova u svijetu, evo nekoliko svježih podataka.

Mislim da je najbolji primjer za stvarno dugoročnu štednju jedna od najvećih fondova na svijetu, norveški Državni mirovinski fond. Taj fond ima imovinu od oko 5.000 milijardi kuna (dobro ste vidjeli, to je 5 bilijuna kuna). Više o njemu ovdje.

Trenutni portfelj fonda je oko 60% dionice, 35%-40% obveznice i 0%-5% nekretnine i imao je u 2013. prinos od 15,9%, kako kažu ‘prvenstveno zbog jakih tržišta dionice’. Kao što možda znate, od 2012. oni ulažu i u hrvatske dionice.

Drugi primjer je istraživanje Mercera Asset Allocation Survey 2014 na oko 1.200 fondova u Europi.

Evo grafikona koji bi vas mogao zanimati, ali uz vrlo važne napomene nakon njega:

asset allocation 2014

Napomena:
– Njemačka se pojavljuje 2 puta, to su dva tipa fondova, a u ovima s većom izloženošću obveznicama prevladavaju oni koji su tzv. ‘definiranih obaveza’, što je fundamentalno drugačije od naših mirovinskih fondova ‘definiranih uplata’ – u njih se uplaćuju iznosi tako da se u končanici dobije neka određena svota, pa takvi fondovi prirodno ulažu više u instrumente fiksnog prinosa
– brojke su prosjek za sve fondove, dakle i one koji imaju stariju populaciju (dakle, za koje je primjerenije ono što bi bilo ‘C’ po našem), a većina tih fondova su značajno stariji od naših, dakle i imaju dosta isplata za mirovine
– kao što vidimo, svi ti fondovi u prosjeku imaju u obveznicama oko 52%, a naši obvezni mirovinski fondovi imaju u prosjeku kolosalnih oko 75%, što nemaju fondovi ni u jednoj zemlji, čak ni ta njemačka kategorija koja obuhvaća ponajviše fondove definiranih obaveza.

To znači, da je trenutno stanje, ono što je defaultna ‘B’ varijana, u Hrvatskoj, značajno ‘konzervativnije’ nego što je prosjek u bilo kojoj zemlji obuhvaćenoj istraživanjem. Otprilike, ti fondovi u prosjeku imaju portfelje nečemu što bi najviše naličilo našem ‘A’. Ali kako su oni u prosjeku takvi, to znači da ima i mnogo onih koji imaju veću izloženost dionicama i naravno onih koji imaju ‘staro’ članstvo, pa su im primjereniji portfelji kao što su kod našeg ‘C’. Napisao sam gore ‘trenutno stanje’ s obzirom na trenutne situacije u portfeljima fondova, a smatram da će se to jako teško promjeniti, s obzirom na ogromnu izloženost hrvatskim državnim obveznicama.

Uočite da sam gore stavio ‘konzervativnije’ u navodnicima. Naime, to je zato jer smatram da imati 72,33% portfelja (koliko je prosjek za sve naše obvezne) u obveznicama RH nije ni najmanje konzervativno, nego da je vrlo rizično. Ali to je samo moje mišljenje, možda su hrvatske obveznice baš jako sigurno ulaganje. (Više puta sam argumentirao zašto smatram da su dionice naših turističkih tvrtki značajno sigurnije ulaganje od hrvatskih državnih obveznica, ali to je samo moje mišljenje i nije preporuka za ulaganje.)

2. O glavnim skupštinama. Glavna skupština je glavni sastanak dioničkog društva u cijeloj godini, no u Hrvatskoj izrazito zanemaren. Uglavnom je formalan, i najveći dioničari naprave što žele. Evo ukratko o GS ARNT, KORF, SNHO

MEĐUTIM, na primjeru Valamar Adria Holdinga (KORF) vidjeli ste kako skupštine mogu biti izrazito jak instrument za zaštitu prava manjinskih dioničara, ali i za unaprijeđenje tvrtke. Tako smo u KORF od vrlo konfliktne skupštine 2011. napredovali do izrazito skladne 2013. (i hvala svima koji su se odazvali na onu važnu 2012.) i sad tu imamo jednu veličanstvenu priču, nemamo (koliko ja znam) nikakvih dioinčarskih konflikata, dionica je dva puta za redom dionica godine, itd.

Na GS možete i općenito puno naučiti, a to je sve stvar opće kulture, možete puno naučiti o ulaganjima. Također, GS su važne za demokraciju. Accountabilty koji tražimo od uprava drušava u kojima smo vlasnici je isti onaj koji trebamo tražiti od političara. Čudi me da na tim skupštinama praktički nema predstavnika medija?!

Ulagači na GS mogu saznati i mnoge korisne informacije o svom ulaganju. A potencijalni ulagači također mogu puno saznati o onome što ih muči. Recimo, nikako mi ne idu u glavu svi oni profesionalci koji su diletantski tvrdili da je KORF ‘neinvestabilan’, navodno zbog odnosa managementa i većinskog vlasnika, a nikad nisu došli na GS i raščistili neke svoje dileme. A trebalo im je samo kupiti 1 dionicu i uložiti 2 sata – zaista jeftina investicija!

Od skupština koje nadolaze, obratite pažnju na ove:

A. ARNT, 18.8. Prijave do 11.8. Ja ove godine neću biti jer mi je sve jasno, management sam upoznao na GS, ali ako imate ARNT u portfelju, odite, vidite.

B. KORF, 20.8. Tu više nemam nikakvih nedoumica, idemo k jasnoj završnici strukturiranja grupe po vrlo jasnom algoritmu, u kojem se interesi svih dioničara cijele vertikale spajaju. Ipak, ove su skupštine jako zanimljive i ugodne, zakuska je dobra i to je prilika da upoznate vaš (susretljivi) management (kao i predstavnike većinskog dioničara). Ovdje čak i ako niste dioničar sada, stignete danas kupiti 1 dionicu, na T+3 ju imati na svoje ime i na vrijeme se prijaviti za skupštinu. Tko zna, možda otkrijete jako dobro ulaganje? A ako ste dioničar, ako dođete, možda baš otkrijete da je to jako loše ulaganje, pa na vrijeme prodate dionicu … Na ovu skupštinu vjerojatno dolazim.

C. Meni najznanimljivija od dolazećih je GS SNHO, 25.8. Tu imamo zaista zanimljiv prijedlog, koji (čak i da ne bude usvojen) u ovom trenutku lijepo eksplicira vrijednosti ‘skrivene’ u SNHO. U svakom slučaju, to je prilika da saznamo više, recimo koja je točno imovina u Lux i Pectinatus.

SNHO je u biti turistička dionica, kupnjom koje se u stvari kupuje Liburnija kroz poveliki diskont (uzevši u obzir vrijednost ostale imovine koja je gornjim prijedlogom eksplicirana), nešto slično kao što je bilo s RIVP i KORF.

Na tu GS ću svakako doći. Trenutno ne vidim nikakve konflikte između dioničara, ali mislim da svi dioničari, kao i oni koji možda razmatraju da to postanu, trebaju doći i vidjeti kamo vodi ova zanimljiva situacija.

Skuptšina SNHO je zapravo jako zgodna i za dioničare LRH. Ako sam dobro shvatio, LRH kao da pomalo i ima (kao dionica) i kultnu sljedbu, pa su možda neki i ‘ljuti’ na SNHO, pa zbog te ‘jutnje’ možda i neće doći na GS SNHO iako bi došli na GS Liburnije. No, na GS SNHO se možda mogu dobiti i jako vrijedne informacije o perspektivi LRH – čak i ako nemaju dionice SNHO, imaju dosta vremena kupiti 1 dionicu i na vrijeme se prijaviti na GS.

Napomena: Imam dionice ARNT, KORF i SNHO i ovo nije ni u kom slučaju preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

41 replies »

  1. Nenade pogledajte period koji su odabrali za odabir modela,to je vrijeme kada je pola kontinentalaca na jadranu,sezonski radnici itd,priprema je bila odrađena užas,pa vidite po periodu da nisu dobre glave?Ja bi sutra prešao u a razred ali smo na otoku i nismo imali šansu?Sa kime god sam razgovarao ljudi nemaju veze o čemu se radi jer ovdje kupanje traje do 21 sat i nitko u ovom periodu i ne gleda tv.Što NAŠIMA može pasti na pamet ne može nikome,da su to odradili u 10-11 mjesecu imali bi deset puta veći odaziv?Nevjerojatno gdje ti ljudi žive?U srcu godišnjih odmora oni odrede period za prelaske u razrede?Prestrašno?Kao da žive na marsu?

    • Uz to još i poslovnice FINA-e (šalteri REGOS-a) rade do 3 ipo, 4 sata popodne, kad je ionako većina radnog naroda na poslu.
      Nije da je baš neki problem otići s posla pola sata do FINA-e i obaviti to, ali što ako netko baš ne može nikako.
      Oko ičega se nisu potrudili i izgleda kao da je svima u interesu da ovo prođe bez velike galame. A moglo se sve riješiti i putem interneta, ako se mene pita. A di smo mi od zapada… Srednji vijek…

    • Hvala Antune, isprva sam bio skeptik oko ovih promjena i namjerno kanio ostati u defaultnom razredu, ali kao što sam razmišljao o Nenadovim prijašnjim tekstovima i zaključio da su činjenice na strani Alianzovog fonda, pak sam prešao u njega, tako sam i sada čitajući njega i tebe u ovom postu – zaključio da je pametnije prijeći u A varijantu fonda. I to učinih u zadnji tren. E sad, valja mi samo još držati palčeve fond managerima ovog fonda, eh…to je sve što mogu nakon što se odluka donese.

      • Medo,ja sam samo izrekao moje mišljenje a vi me nikada ne shvaćajte zdravo za gotovo jer nisam vam ja neki stručnjak…Da nebi vi naj zbog mene,nemojte mi ništa zahvaljivati tko zna što donosi sutra?

  2. Glede odabira kategorija:

    stvarno ne možete uspoređivati naše i strane mirovinske fondove, kao da osjećam dozu mazohizma 🙂

    Taj famozni Norveški fond ima doista diverzificirana ulaganja, sa jasnom prevagom na equity i to rasprostranjenom po cijelom svijetu.
    Jednim sitnim dijelom su malo i Hrvatsku okrznuli ulaganjima i uložili gotovo 100 milijuna kn i to u bolje dionice nego gotovo svi naši domaći fondovi.
    Još nemaju turističke (koliko znam) ali će se i to promijeniti nadam se.

    Dok su naši fondovi recimo 50% u obveznicama (predbankrotne državice) i 20 do 30 % u dionicama te iste državice (toliko o prispodobi o jajima i istom košu, valjda ‘menadžeri’ nisu bili u vrtiću kada su tete tu priču pričale).
    Da su barem dionice dobrih, profitabilnih kompanija, nego se radi o isto tako bankrotiranim firmama. Valjda neki fetiš prema bankrotu imaju ljudi…
    Jedva se ponekim postotkom diraju stranih financijskih tržišta, nevjerojatno!

    Dobro ste rekli to za nezainteresiranost i neinformiranost naših ljudi.
    Kada sam počeo ulagati prije 5 god. bilo je podsmijeha kao jesam li lud u dionice pa tu je pljačka, a ja njima da i oni ulažu u dionice svaki mjesec.
    Kada sam shvatio da nemaju pojma o čemu pričam morao sam im objasnit da im dobar dio plaće svaki mjesec ide na kupnju dionica (i to loših) i da oni na to nemaju naprosto nikakvu moče odluke. (šok i nevjerica)
    Napomena: radilo se o visoko obrazovanim ljudima, inženjeri, elektrotehničari pa i ekonomisti.

    Ukratko, što da radim? Već ulažem veći dio portfelja u dionice, dio ulažem u dva fonda, jedina koja mi se čine ajmo reči ok, manji dio je oročen ali i to se smanjiva kako kamate padaju.

    Poznavajući naše fond managere bilo bi najbolje uložiti u C.

  3. Problem koji vidim u Zakonu o obv. mirov. fondovima je što se negdje definiraju najmanji postoci uloga, a negdje najviši. Tako je u tipu A NAJMANJE 30% neto imovine uloženo u obveznice. Tko mi garantira da neće biti 80%? Razumijem da je u slučaju ponovne neizbježne ekonomske krize glupo definirati maksimum ulaganja u obveznice. Ista stvar je sa ulaganjem u dionice gdje je definirano maksimalno 55% ulaganja, ali ne i minimum. Ako uzmemo fond B gdje je minimum 50% za ulaganje u obveznice, a najviše 35% u dionice onda ga možemo usporediti sa gore navedenim europskim fondovima, negdje iznad Švicarske 🙂

    LP

  4. A što se tiče odlaska na GS, možda bi trebalo, zbog poznate opće ekonomske i financijske nepismenosti populacije omogućiti zaposlenima da na iste odlaze bez posljedica (svojevrsna olakšica);da povučem paralelu, kao što se darivanjem krvi dobiju dodatni dani godišnjeg.

  5. Pa koliko ja znam… državne obveznice RH imaju tzv. neinvesticijski rejting (popularno rečeno “smeće”). Ne znam kako je uopće dozvoljeno mirovinskim fondovima držanje obveznica takvog rejtinga? Kako je to konzervativno? I kako je to uopće investiranje? Držanje neinvesticijskog ranga vrijednosne papire prije bi bilo špekuliranje nego investiranje.

    • Pa što ih briga? Ko da se igraju sa svojim novcima. Oće li možda snositi nekakvu odgovornost za svoje poteze? Možeš misliti…
      A propos toga da su to naši novci – potezom pera se njih prebaci u proračun i pojeo vuk magare. Imali smo prilike vidjeti kako se to radi i kako se žonglira takvim opcijama.
      I sad bi narod to trebao doživljavati kao svoju imovinu… smijurija.

    • Dakle 0,14% populacije je nešto poduzelo sa valjda jedinim ulaganjem na koje su čak zakonski prisiljeni. Kakav fijasko. I stvarno mrzim pisati negativne postove, ali nekako se nadam da koliko ljudi ovo prati će se možda i nekom novinaru dići živac pa će nešto o tome i napisati suvislo, u obliku komentara, kolumne i slično.

      • Ljudi su neinformirani, što mislite da prosječni Hrvat surfa po internetu, trebala je ići obavijest poštom. Pa ti menedžeri bi najradije da im se zabrani da kupuju dionice, sve u obveznice i tako lagano do penzije bez da ih se suočava sa potencijalnim ulagačkim promašajima. Gdje transparentno vidjeti dionički portfelj mirovinskih fondova? Na temelju čega da polupismeni narod donese odluku? 80% u obveznice? Čemu onda drugi stup? Država će bankrotirati a popušit će narod i kroz tih 80%.

        • Sve točno.

          Inače, mislim da su se OMFovi dogovorili pa je išao neki letak (bar u Zagrebu, oko Savske). A na letku jedva sam skužio kaj je kaj i da se trebam javiti u FINAu.

        • Već godinama tupim, i pokušavam objasniti oko sebe ŠTO i KAKO. I ja nisam znao a nisam ni akademski obrazovan. Ali sam naučio, i točno nažalost pretpostavio. A na kraju, narod ili populacija sami su krivi što nisu izvadili šarafe socijalizma. Još sam osobno slušao čovjeka koji je popušio 15 god i brdo miljona u građevinskom biznisu, zadužuje se na jesen za novu zgradu(!?!) Ovo moje sa dioncama i fondovima su razina internetskih video igara. Tako se razmišlja. I nema tu spasa. Game over Hrvatska.

      • Ne bih htio čačkat mečku, ali zapravo uopće ne razumijem rok. Pa ako već mogu koliko znam jednom godišnje mijenjati mirovinski fond, zašto ne bih mogao mijenjati i model?

        I da se razumijemo, nemam neki plan ostati u mirovinskom sustavu RH (isključivo), ali ovo je baš zgodna vježba.

  6. http://www.vecernji.hr/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-pad-aviona-poziv-je-na-budenje-954535

    Jeli vi možda znate tko je zapovjednik oružanih snaga rh?Dali znamo tko je odgovoran za to da mi danas još ne znamo hoćemo li imati svoje ratno zrakoplovstvo ili nećemo?Ili možda nije bilo politički isplativo i popularno otvarati te teme u javnosti?Ovdje nam je veće rasulo nego u gospodarstvu.O tome hrvatski mediji nikada nisu napisali ama baš ništa,za sve je navodno kriv milanović a mi još nemamo ni odluku dali ćemo imati svoje zrakoplovstvo ili nećemo ali znamo da nećemo outsourcing jer je to milanovićev “resor”?Tko je uopće zapovjednik oružanih snaga rh?Možda papa franjo?

  7. Evo ja predlažem da milanović sazove vijeće za nacionalnu sigurnost,kada već neće zapovjednik da se konačno odluči želimo li imati svoje zrakoplovstvo ili ne želimo i odakle ćemo to financirati i dali to uopće možemo financirati,pa neka se predsjednik sa priopćenjem obrati naciji…

    • Josipović reagira jedino ako netko napadne Zamp, nakon Jugoslavije njegovi ideali su nestali, sad je orjentiran samo na materijalno.

      • A predsjednik sabora nam je bivši “društveni pravobranitelj samoupravljanja 1982-1986” i oni se onda čude kako nema stranih investicija u hrvatskoj a mi se čudimo antikapitalističkoj klimi u društvu?Svi se nešto čudimo?Fantazija mi stojimo vjerujte mi,meni je čudno kako još nismo otišli u tri p.m.

  8. http://www.index.hr/vijesti/clanak/od-danas-na-snazi-novi-zakon-o-radu-vise-cete-raditi-i-lakse-dobiti-otkaz/764194.aspx

    Pogledajte ispod teksta komentare ljudi?I mogu vam reći da su ljudi sto posto u pravu njima su sdp i josipović obećali veću zaštitu radnika,više socijalizma a sada ljudi vide da su ih preveslali i to im taj zakon donese šef josipovićeve kampanje mršić i najbliži dojučerašnji suradnik sa vladom sdpa.
    To su te eksplozije razočarenja lažima i poluistinama koje se plasiraju u svrhu dobitka izbora?Ljudi nakon toga jednostavno u ovako teškoj financijskoj situaciji puknu,ništa ne bi zamjerili da im nisu obećavali laži ali sa lažima uzmeš vlast i onda ih izigraš?Najbolji komentar je;od hdz-a smo ovo mogli očekivati ali od sdp-a nikako,i ljudi su tu sto posto u pravu…
    To je ta doza razočarenja socijalističkim populistima koji lažu ovaj narod već 70 godina?Samo se isti rotiraju i vode ovu zemlju od bankrota do bankrota,preko laži do razočarenja ljudi.Kako ih samo nije sram?

  9. Kada ih pitaš zašto narodu nisu obećali više kapitalizma, krv,znoj i suze kao churchill onda ti ti birokratski uhljebi kažu;”tako ne možeš dobiti izbore”,znači dopušteno je lagati,prešućivati istinu,držati narod u socijalističkoj zatucanosti i zabludi a sve u svrhu da dobiješ izbore?I onda ti dođu pričati o poštenju i moralu?Gad te je to i slušati?A ne kuže da narod zatucan socijalističkim ideologijama nema što raditi u kapitalizmu osim da budemo vreća za napucavanje,tu ne pomažu nikakve strategije jer nemaš kritičnu masu sa kojom možeš dobiti utakmicu?Oni to uopće i ne shvaćaju kao da su retardirani?Ostale su im samo ekonomske politike,međudržavni ugovori i strategije kao u vrijeme druga josipa,komunisti se ničim drugim nisu ni bavili nego “strateškim planiranjem”,pa kada su strateški zaljepili u zid vrti nam se i danas od toga?

    • Covjek nije posve siguran pa kaze mozda.
      Nego, primjenimo li njegovu logiku mozemo reci da predsjednik, premijer i ministri imaju odlicne i pouzdane vozace pa ne moraju mijenjati vozni park sljedecih 40 godina.

  10. Što nije danas ex dividendni dan u SNHO? Ili ja nešto krivo računam ili stvarno svi misle da Lux i Pectinatus baš ništa ne vrijede?

  11. Stanje u A kategoriji nakon pola godine:
    “… na početnim su pozicijama “mirovinci” u kategoriji A imali 48,7 posto državnih obveznica vrijednih malo više od 171 milijuna kuna. Krajem siječnja statistika je u kategoriji A “pronašla” 63,1 posto obveznica vrijednih 233,5 milijuna kuna.”

    “Domaće dionice s iznosom od 39 milijuna kuna trenutno sudjeluju s 10,5 posto u ukupnoj imovini A kategorije. Za usporedbu, u kolovozu su imale udjel od pet posto. ”

    http://www.poslovni.hr/trzista/u-kategoriji-a-sve-vise-dionica-ali-i-drzavnih-obveznica-290513

    Eto, najrizičniji fond povećava količinu junk obveznica…

  12. Da li netko mozda zna zasto se nemoze kliknuti sell/buy na LULG dionicu u Ink Traderu Interkapitala? Vidim da se s njom danas trguje, čak sam i prošli tjedan uspio dati nalog ali više mi aplikacija ne dopušta prodaju/kupnju. Neznam da li je tehnički problem illi je stavljen neki “limit” na dionicu.

  13. I što smo dobili svi koji smo odabrali podportfelj A? Kakva je tu razlika prema podportfelju B ili C? Pa kad bih htio imati junk obveznice, onda bi ih barem diverzificirao kroz što je mogući broj zemalja.
    Svatko pametan mora prihvatiti izdvajanje u drugi stup kao još jedan porez, i što prije zaboraviti na ta sredstva. Jer bazirati egzistenciju u mirovini na tim sredstvima je doslovce suludo.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.