Turizam

Princ i turizam

Je li ovo suludo: Prema cijenama KORF, odnosno RIVP, CIJELI hrvatski kategorizirani turizam bi koštao svega 2,3 milijarde eura (samo dionice), odnosno 3,3 milijarde eura (cijeli biznis, uključivo dug) – značajno manje nego samo INA (a što je danas INA?)!

1. Princ kaže SAUDIJSKI PRINC U ZAGREBU — ‘Hrvatski turizam ima potencijal koji tražimo’.

Pogledajmo najprije hrvatski kontekst te izjave, pa ćemo se kasnije baciti na jednu zanimljivu vježbu valuacije cijelog hrvatskog turizma.

U okvirima trenutne hrvatske dominantne ideologije trash-marksizma ulaganja u produktivnu imovinu, ulaganje u bogatstvo svijeta koje se stalno i brzo povećava, smatraju se ‘igranjem s dionicama’, odnosno špekulativnim kockanjem.

U ‘ulaganja’ se uglavnom broji samo beton u neperspektivnim balkanskim stambenim nekretninama, automobili te štednja u hrvatskim bankama koje u skladu s državnim rizikom imaju međunarodni špekulativni, a ne investicijski rejting, npr. prema ovome:
Agencija Standard & Poor’s snizila je danas kreditni rejting za dugoročno zaduživanje Zagrebačke banke sa BB* na BB uz stabilne izglede
– a ovdje možete vidjeti da BB ne samo da nije investicijski rejting, nego čak niti najviši špekulativni (prema riječima samog S&P).

Nekretnine imaju mitski status u Hrvata, evo npr. i iz Plana 21:

Pri tome, posebno ističemo našu namjeru da se veće oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine neće odnositi na uvođenje ili povećanje poreza na stambene nekretnine

Zanimljiva je ova ‘ekstraimovina’. Što kada bi princ kupio neku turističku tvrtku? Da li bi mu opalili ‘veće oporezivanje’ jer je to ‘ekstraimovina’. Što je u stvari ‘ekstraimovina’? Koliko se ‘smije’ imati u RH povrh stambene nekretnine? Što ako imaš više stambenih nekretnina, kao naš ministar za investicije? Je li to ‘ekstra’? Ili npr. g. Vlahović, jedan od najbogatiji Hrvata (ako ne i najbogatiji). Indirektno, kroz ADRIS, on je osim Maistre, sad suvlasnik i Croatia osiguranja. Je li TO ekstra?

On ima u automobil ‘uloženo’ oko dva puta više nego u dionice, a u (hrvatske) nekretnine 15-20 puta više. A u ulaganje u dionice kaže da se “odlučio u trenutku kad je imao višak likvidnosti“. Iako je i sada vrlo likvidan, nema ni jednu turističku dionicu, ali niti jednu inozemnu dionicu (!), a potpuno pogrešno smatra “Želiš li da tvoj portfelj raste i da se razvija, na dnevnoj bazi moraš pratiti i analizirati tržište“.

Takvo ponašanje ‘mržnje kapitala’ bi i bilo u skladu s Planom 21 iz kojeg nam danas Denis Kuljiš u Hiljadu i jedan dan Plana 21 skreće pažnju da su ‘sindikati u RH marginalizirani’ (a vidjeli smo da upravo sindikati državnih službenika zapravo upravljaju Hrvatskom), a u kojem se cijelom Planu vodi neki mitski sukob rada i kapitala, a da ovaj marksistički diskurs nije slučajan kaže nam i ova rečenica iz njega: “Svjedočimo tako globaliziranju tržišta i cijene kapitala, ali ne i globaliziranju solidarnosti i cijene rada.” Razumiju li pisci Plana 21 zašto radnik u Njemačkoj ima veću plaću nego onaj u Somaliji ili Ugandi ili u Hrvatskoj? Možda. Ali neće reći! Odgovor je: U Njemačkoj ima više kapitala. No, nakon što se flambojantni sindikalni vođa oštro usprotivio privatizaciji, pa čak i uskliknuo ‘Mi u Petrokemiji mrzimo SVAKI kapital!, ministar gospodarstva ga je imenovao u povjerenstvo za privatizaciju Petrokemije. Je li onda čudno da kako je završio hrvatski kapital u Petrokemiji, brodogradilištima, INI itd.

Stoga me čudi da u skladu s Planom 21 i općom društvenom klimom princ nije proglašen špekulantom i ‘igračem dionicama’. 🙂

Možda je to zato jer bi prinčevo ulaganje u turizam možda ipak bilo bi u skladu s Planom 21:

… novo poslovno okruženje, koje je prošlo samo neke od hrvatskih reformi koje slijede, može biti prepoznato od internacionalnog kapitala i turista …

Tko zna. Ostvaljamo daljnju analizu drugima.

2. Da vidimo najprije kako bi se ovo uklapalo u princov portfelj. Kaže njegova stranica:

KHC’s investment strategy is guided by a number of fundamental investment principles:
– To focus on core growth and to identify value-added industry sectors
– To invest in high performance companies that own leading brands
– To maintain a longer-term approach to investments
– To extract value from undervalued or under performing assets
– To maximize Prince Alwaleed’s unique expertise in global investment as well as his international network of high-value contacts

Ovi su svi uvjeti (praktički) zadovoljeni, o čemu više kasnije.

3. Pogledajmo sad vrijednost, tj. cijenu CIJELOG hrvatskog kategoriziranog turizma, kad bismo ga procjenili na osnovu cijene naše (uvjerljivo) najveće turističke kompanije.

Možda će netko tvrditi da su hrvatske turističke dionice sada skupe ‘jer su puno narasle’. E baš jesu! Ali pogledajmo koliko su zapravo skupe.

Naša najveća turistička kompanija Valamar Adria Holding (VAH) upravlja s nekih 10% svih kategoriziranih turističkih kapaciteta RH, ovdje (zadnji podatak 2012., a te se brojke sporo mijenjaju).

Pod ‘Valamar upravlja’ misli se vjerojatno i na jedan manji kamp koji nije u sastavu VAH 8=KORF), možda i neka druga sitnija imovina, ali to ne mijenja na stvari, a na negativnoj strani vjerojatno manje nego na pozitivnoj novi Valamarovi kapaciteti u međuvremenu – ostanimo stoga na 10%.

A. Najprije najjednostavnija računica. VAH-ova operativna kompanija je Riviera Adria (RIVP) i tih 10% je zapravo u njoj. Ta kompanija na burzi košta 1,756 milijardi kuna. Ako bi cijeli hrvatski kateogorizirani turizma ‘koštao’ toliko, to bi bilo 17,56 milijardi kuna, tj. svega 2,3 milijarde eura! K tome, mislim da je kvaliteta destinacija, kapaciteta i upravljanja Valamara iznad hrvatskog prosjeka, ali to ne ulazi u gornju računicu. Ta kompanija je u svakom slučaju vrlo održiva jer za svoju veličinu ima prilično malo i to prilično jeftinog duga. Znači, ovo je valuacija za kompaniju ‘kakva je’, uzevši u obzir i dug (koji je oko 1 mlrd.).

Za usporedbu, odlični Atlantic ima tržišnu kapitalizaciju oko 3,2 milijarde kuna, uz (kamatonosni) dug oko 2,2 – ovime ne želim ništa reći protiv Atlantica, dapače (fascinantno je kakve rezultate ostvaruju u ovim uvjetima, možemo samo misliti kakve će ostvarivati kad počne rast BDP u regiji) – samo želim reći da tvrtka može biti jako vrijedna iako ima i dug (dug je prirodan za tvrtku).

Ovih 2,3 milijarde eura je bio ‘laički’ izračun. ALI: da inače tako računate, bili biste znatno bolji investitor od fond managera u našim najvećim institucijama koji nisu mogli usvojiti ni ovako simpletonske argumente i propustili i preko 200% rasta u turističkim dionicama samo dvije godine (grafikon ovdje): Paradoksi cijena na Zagrebačkoj burzi – cijeli hrvatski turizam 1 mlrd. eura!? Poznavajući najjednostavnije psihološke greške u investiranju, te činjenicu da oni zasigurno nisu svjetski vrh, pa da im se mogu oduprijeti, treba li čuditi da i dalje ne investiraju u turizam? Možda su baš ljuti na njega! 🙂

B. Pogledajmo ‘profesionalniji’ izračun, tzv. enterprise value (EV), iliti vrijednost cijelog poduhvata.

Riviera Adria (koja se uskoro spaja s VAH, naravno ako se nešto čudno ne dogodi u međuvremenu, ali to nije bitno za ovu priču) više ne objavljuje izvješća, ali zato imamo konsolidirano izvješće VAH koje se dakle (odnosno: uglavnom) odnosi na RIVP.

Zamislite sada da ste princ i da želite preuzeti VAH, ali tako da vam (perverzno!) ostane sva (100%) ta imovina čista, bez i kune kamatanosnog duga. Naime, da preuzmete 100% firme, isplatite sve manjinske dioničare u Rivieri, otplatite trenutno SVE kredite (glupo, jelda?), za što možete korisiti i raspoloživu financijsku u firmi (glupo je otplatiti sve kredite, a ostaviti novac u blagajni koji ti ne treba). Koliko bi vas to koštalo?

Odgovor na to pitanje nam daje računica ‘ukupne vrijednosti poduhvata’, enterprise value (EV).

Formula kaže (jedna varijanta):

EV = tržišna kapitalizacija + stvarna vrijednost svog kamatonosnog duga + vrijednost manjinskih udjela – gotovina (i slično)

Da vidimo:
– Tržišna kapitalizacija KORF je (oko) 1.500 mil. kn
– Sav dug financijskim instituacijama je oko 950 mil. kn
– Dani zajmovi, depoziti i novac su 260
– Vrijednost manjinskih udjela u RIVP 420

Ukupno to daje 2,61 mlrd. kuna. Uzmemo li ubzir da je velik dio duga s izuzetno povoljnim uvjetima (npr. HBOR kredit s mini kamatom na 17 godina ili slično) pa mu je stvarna vrijednost manja od nominalne, te da još postoje i utržive vrijednosnice (KOEI, JNAF), recimo da je EV u stvari 2,5 milijardi kuna.

Sada, kad bismo tu vrijednost ekstrapolirali na cijeli hrvatski turizam, mogli bismo zaključiti da se (po toj cijeni) 100% svih turističkih kategoriziranih kapaciteta, kad na njima ne bi bilo ni kune duga, ‘mogli’ kupiti za 25 milijardi kuna, odnosno manje od 3,3 milijardi eura.

Uočite da INA (a što je danas INA?!) sada na burzi košta 5,2 milijarde eura iako, odnosno njena EV je oko 5,7 milijardi eura.

Da ste princ, da li biste rađe imali oko polovice INA ili sav hrvatski kategorizirani turizam?

Uočite ovdje još jednu važnu stvar. Izračun EV već sada nije točan, a pogotovo neće biti točan za 2 mjeseca, jer VAH trenutno nagomilava brutalne količine gotovine, što umanjuje njen EV.

Kad pogledamo tako, možemo li reći da su te dionice skupe? Radi li se o naročito rizičnim ulaganjima? Ili se radi o rentnom tipu ulaganja? Ako je dionica npr. KORF sada ‘skupa’ na 211 kuna, je li bila skupa na 100 kn? Na 50? Ako je dionica ARNT skupa na 350 kuna, je li bila skupa na 100 kn?

Tko zna? Možda princ zna. Možda naši ulagački prinčevi znaju.

Većina mog investicijskog portfelja je u hrvatskim turističkim dionicama, koje smatram znatno manje rizičnima od hrvatskih obveznica. Ali tko zna … Možda je Valamar neinvestabilan? Možda je Arenaturist ‘neinvestabilan’ ili nepovoljan za naše štediše za mirovinu, iako je investabilan za fondove Goldman Sachsa koji su u njemu većinski vlasnici? A obveznice Nexe (upisane u trenutku kad je kapital već bio pao na oko 4% aktive), zapisi Ingre, zatim pretvoreni u dionice Ingre, Quaestus nekretnine i ostalo baš investabilni? 🙂

4. I još da se vratimo na gornju strategiju. Jedino što se za sada ne uklapa je ulaganje u kompanije sa snažnim brandom. Ali to je u stvari strašna prilika. Jer se to može ‘ispraviti’ sinergijama sa zadnjom točkom “To maximize Prince Alwaleed’s unique expertise in global investment as well as his international network of high-value contacts” jer kao što vidimo neke od glavnim pozicija su mu:
Four Seasons
Mövenpick
Swissotel.

Stoga bi se mogla stvoriti ogromna vrijednost kroz Kupiti -> Unaprijediti -> Rebrendirati, je li tako?

em>Napomena: Imam dionice raznih turističkih tvrtki, a ponajviše KORF, te ovo nije ni u kom slučaju preporuka za njihovu kupnju ili prodaju, nego samo računsa vježba ‘koliko bi koštao cijeli hrvatski turizam . Za takve stvari se obratite svojim financijskim savjetnicima ili nekim drugim profesionalcima.

Oglasi

Kategorije:Turizam

20 replies »

  1. Samo da napomenem, radi jasnoće, da se gore navedene brojke ne odnose na “kućanstva”, tj. obiteljske apartmane, sobe i slično (ona nose 50% kreveta u HR), ali prema zadnjoj analizi Ministarstva turizma, Valamar Riviera ima 10% kapaciteta hotela, turističkih naselja i kampova, tj. 42 500 kreveta na današnji dan. Zaista impresivno.

  2. Denis Kuljiš je dao odličan komentar Plana 21 – gomila koještarija, a sve popularnija Mirela iz Oraha najviše zamjera SDP-u što se ne drži svog plana provedbe “gomile koještarija” – apsurd!
    Prava opozicija bi uzela Plan 21 kao polaznu točku za dubinsku analizu i raskrinkavanje jada i bijede političkog programa vladajuće koalicije i napravila sve suprotno – teško je pogriješiti, gomila koještarija je skup lijepih želja s potpuno pogrešnim metodama njihovog ostvarenja.

  3. Molio bih pojašnjenje ili komentar na sadašnje stanje cijena KORF i VLHOa u odnosu na RIVP. Bez ikakve “dubinske” analize uzevsi predlozeni model “zamjene” dionica KORFa (12,7891) i VLHO-a (12,0056), dionicom RIVP-a, prozilazi na danšnji dan:
    VLHO zadnja cijena = 191,37 ==> RIVP=14,9635 ??
    KORF zadnja cijena = 212 ==> RIVP=16,5766
    cca 10% ?

    Znam da ovo definitvno nije pitanje za dugorocne investitore i očekivanja po ovoj dionici ali ustvari me cisto zanima (edukativno) šta to ja ne vidim tj. šta mi je promaklo?

    Hvala!

    • Razlike postoje, ali ne toliko, pogrešno ste računali. Omjeri zamjene su VLHO:RIVP = 12,006 i KORF:RIVP = 12,789.
      Kad bi cijena VLHO bila 191,37 istina je, on bi bio najjeftiniji.

    • VLHO ste krivo izračunali, dobije se implicirana vrijednost RIVP 15,94 KN. Ali rijetko kada se poklopi da možete prodati jednu od njih po BID-u, a kupiti drugu po ASK-u i biti u plusu jer je veliki spread na RIVP i VLHO. A ako pokušavate prodati po ASK-u i kupiti drugu po BID-u riskirate da vam pobjegne cijena u međuvremenu, pa vas uhvati panika da ne pobjegne dalje, pa onda izgubite 2% umjesto da dobijete 1%. Ali jednostavnije bi onda bilo igrati se MM na RIVP-u koji ima najveći spread sada.

    • Tko zna. Nevjerojatno kako glupi fondići propuštaju ovakve prilike kad se nađe prodavač koji je čvrst na nekoj razini. Sad ne kupuju ‘jer ima prodavač’. Kad prestane, onda neće kupovati ‘jer cijena raste, a oni neće ganjati cijenu’. Nevjerojatno kako su pshički slabi 🙂

  4. Jednostavnim izračunam preko PLAG dolazimo do vrijednosti hr. kategoriziranog turizma od 4,8 milijardi eura. Da li to na neki način ukazuje na veliku podcijenjenost KORF-a?

  5. Samo mala ispravka u stvari nebitnoj za cijeli post: sindikati državnih službenika nikako ne upravljaju Hrvatskom, oni su vrlo popustljivi i uvijek pristanu na sve u dogovorima s Vladom. Vjerovatno ste mislili na sindikate javnih službi i javnih tvrtki koji su strahovito moćni.

  6. http://vijesti.hrt.hr/razgovor-sa-saudijskim-princom

    I iz ovog tek trominutnog razgovora sasvim se jasno razabire da je princ vec prilicno dobro informiran o vecini investicijskih mogucnosti u RH. Osim sto je odmah istaknuo turizam kao najatraktivniji za ulaganje kod nas, spomenuo je da njegov fond, između ostalog, ulaze i u petrokemiju. Ocito je dosao iz prve ruke, izbliza, procijeniti objektivnost onog sto je saznao izdaleka. Prvi dojmovi su mu, ocito, iznenadjujuce impresivni. Nadam se da mu se ukupni dojam nece pokvariti nakon sastanka u Makarskoj, te da mu je Vrdoljak prezentirao i Djuru ali i Petrokemiju. Kamo srece da se susretne ili ostvari neki drugi vid kontakta i s nekim drugim (etabliranim) ulagacima sirine i kompetentnosti autora ovog bloga, bar radi dobivanja mozda kompletnijeg uvida u mogucnosti i atraktivnosti nekih ulaganja u RH.

    Kakogod, vec je najavio svoj ponovni dolazak…

    http://vijesti.hrt.hr/saudijski-princ-najavio-novi-posjet-zagrebu

  7. Nakon sto nas je princ pocastio komplimentima i ustvrdio da smo 18. na svijetu po broju dolazaka malo sam povrsno isao gledati te podatke i koliko vidim kad bi se taj broj isao relativizirati prema broju stanovnika cini se da nas sije jedino austrija i to ne previse… vrlo sam odokativno to isao gledati ali cini mi se da nisam previse fulao…

  8. Ljudi (Neno) kako mozete uopce pomisliti da ce Princ “zagrist” za neku investiciju u HR kada mu prezentiraju ovi nesposobni vladajuci? Svi vi koji ste bili u projektima i/ili investicijskim pricama znate da je osim dobre prilike pola stvar prezentacije (the pitch). Ovih ne bi mogli prezentirati tri krave od moje pokojne bake a kamoli turisticke dionice. Jednostavno ne znaju (ali zato vecina zna “palamuditi”).

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s