Uncategorized

Je li hrvatski turizam vrlo robustan i što mislim o ulaganju u nekretnine?

Za one koje plaši dugačak tekst, bit će kasnije i lijepih slikica, kao ovo (ovo su samo manekeni – mini, ne možete vidjeti veće klikom na njih, ali zato možete kasnije):

1. Suprotno i dalje naprosto nevjerojatnim tvrdnjama u mainstream medijima o lošoj sezoni, mislim da je hrvatski turizam izrazito robustan! Zadnju takvu sam komentirao ovdje – radi se o nastupu bivšeg ministra turizma, koji eklatantno laže, patetično uvodeći u priču čak i navodne kolosalne gubitke stradalnika Domovinskog rata čije navodno dionice uložene u turističke tvrtke kroz kuponsku privatizaciju vrijede ‘višestruko manje’. One zapravo (u najvećem dijelu) vrijede višestruko VIŠE!

Znači, situacija je takva da smo u srpnju imali 0,4% manje dolazaka i 2,0% manje noćenja nego izvanredne prošle godine. A nije tajna da turisti dolaze na Jadran kupati se po lijepom vremenu (zašto vi idete na more?) suprotno tvrdnjama nekih naših pregalaca u turizmu i medijima da ‘to ne bi SMJELO biti tako i da moramo naći ‘alternativu’, ali zadržati iste rezultate’. Promislimo o istome na nekom drugom primjeru. Zašto dežurni katastrofičari idu u kino? Valjda zbog dobrog filma? Što ako se film ne emitira normalno, nego bude stalno prekidan onim groznim agresivnim reklamama, ili naprosto bude prikazan neki skroz drugi film? Moraju li onda oni kao gledaoci ‘naći alternativu’ i jednako dolaziti i ostajati u kinu?

E, sad dolazi ključno. Izašla je nova analiza DHMZ, Klimatska ocjena za srpanj. Kao što u njoj možete vidjeti, srpanj je bio na Jadranu uglavnom ekstremno kišan ili vrlo kišan. Kad kažu ekstremno, misle ekstremno. Primjerice, Zadar je imao 10 puta više kiše nego inače, Split 4 puta, Lošinj (ako dobro vidim mutnu brojku na slici) 7 puta, čak i inače vrlo sunčani Vis 3 puta!

7_2014oborina

Naravno, to je tek početak. S čime katastrofičari uspoređuju ovu ‘katastrofalnu godinu’? S odličnom 2013. Pogledajmo kakve su oborine bile 2013. (i 2012.), klik za veće:

Da, dobro ste vidjeli, srpanj 2013. je bio uglavnom ‘vrlo sušan’ i ‘sušan’, a 2012. uglavnom ‘normalan’ i ‘sušan’.

A kako biste vidjeli cijelu sliku, pogledajte i temperature. Ako vam kažem da je crveno ‘vrlo toplo’, a bordo ‘ekstremno toplo’, pogodite koja je 2014., koja 2013., koja 2012.? (Odgovor potražite na dnu teksta, ali vjerujem da ga možete naslutiti.)

Evidentno je da smo u srpnju imali, kako to Badurina kaže, vremensku šituaciju 🙂 (Ovdje je trebao biti smajlić, ali čini se da se ne objavljuje?!)

2. Kao što znate, ja baš puno ulažem u turističke dionice (pa možda zato i malo više pratim ove stvari, a kao što znate, oko toga sam bio ekstremno u pravu 🙂 (Isto smajlić). Naravno, možete i reći da ‘muljam’ oko turizma baš zato jer ulažem u njega. A to je suprotno onome u što rade naši obvezni mirovinski fondovi koji su u mirovine svojih štediša investirali negdje do 0,15% svojih portfelja u turističke dionice (ako ne brojimo HUPZ, s čime bi to bilo malo više). A u obveznice samo jedne države s neinvesticijskim rejtingom (tzv. ‘smeće’) 72,33% portfelja (i time se s pravom mogu kvalificirati kao neki od najrizičnijih fondova u svijetu).

A ulaganje u hrvatske turističke dionice je zapravo ulaganje u nekretnine i to vrlo produktivne nekretnine! Naime s mnogim usporedivim turističkim tvrtkama, to je posebno istina baš za hrvatske turističke tvrtke jer:

A. Su one uglavnom 100% vlasnici nekretnina kojima upravljaju (velike turističke tvrtke su često samo suvlasnici nekretnina kojima upravljaju).
B. S malo duga (s obzirom na vrijednost imovine i tok novca od operacija).

Upravo u A se, po mom sudu, krije veliki potencijal, o čemu sam više puta pisao, npr. u Hrvatski turizam: asset play. Pa stoga i mislim da za vrijednost tih tvrtki nije ni jako važno kakva će biti pokoja sezona (jasno, nisam kockar, pa se ne bih kladio na vrijeme).

S druge strane, imamo zaista jako lošu situaciju na tržištu stambenih nekretnina, na kojem mislim da je pravi pad tek započeo, naime zato jer je upravo Vlada (svjesno ili nesvjesno) pokrenula kaskadni efekt koji će dovesti do čišćenja tržišta.

NAIME: Zadnji POS u Zagrebu je svečano i posnosno pokrenut prije 15 dana, stanovi će biti u Zapruđu po 1035 eura/m2 (moguće odstupanje 7%), preko 500 stanova! To je praktički preko puta ovog projekta s nekoliko stotina stanova koji je pred sam kraj izgradnje zaustavljen, s nekoliko stotina stanova, koji su se nudili (mislim i prodavali, ali nemojte me držati za riječ) za oko 2.000 eura/m2. Naravno, ovaj projekt će kad-tad doći na tržište, netko će ga kupiti, nastaviti komercijalizaciju. Ali po kojim cijenama to može SAD biti kad praktički u istoj zoni dolazi 500 stanova po 1035? Upravo jučer T Portal javlja da je Cascade centar prodan za svega oko 22 mil. kn na tek 15. dražbi, a početna cijena je bila oko 180!

Moguće da je upravo na ovaj Vladin potez s POS reagirao poduzetnik koji je ponudio veći broj novih stanova po dosad neviđenim cijenama: VIDEO Ovo se PRVI PUT događa u Zagrebu! – Stanovi od 60 do 115 četvornih metara stoje od 840 do 990 eura. Jer naprosto je moguće da Vlada svjesno radi ‘race to the bottom’ (kako bi možda prisilila banke na rasprodaju neuseljenih stanova?!), sudeći npr. po tome da su samo godinu dana ranije u Klari lansirali veliki POS po 1.100 eur/m2. (Poznavaoci prilika u Zagrebu znaju da je Zapruđe ipak značajno skuplja lokacija od Klare.)

To se sve događa u znanim ekonomskim i demografskim okolnostima, gdje posebno treba uzeti u obzir kako veliki broj Hrvata već stanuje u vlastitim nekretninama!

Eurostat nam daje sljedeći grafikon (izvor), klik za veći:

800px-Population_by_tenure_status,_2012_(1)_(%_of_population)_YB14_II

Uočite da su na lijevoj strani isključivo ex-socijalističke zemlje.

Jasno, postavlja se pitanje kolika može biti potražnja, ako ovako velik udio populacije već ima svoj stan, ako je gospodarska situacija ovako grozna, ako se mnogi mladi i ekonomski potentni iseljavaju itd. I postavlja se pitanje da li možemo imati kaskadni učinak ovakvih prodaja (ulagači u dionice se sjećaju kaskadnih učinaka polačanja novca mirovinskih fondova iz OIF-ova i pucanja margin kredita).

3. Upravo stoga, iako jako volim nekretnine, nije mi padalo na pamet ulagati u pogrešne, nego baš (u ono što sam smatrao i dalje smatram) pravim nekretninama, o čemu sam više puta pisao, primjerice prije dvije godine Koja su najbolja ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj? i npr prije 8 mjeseci A koja su onda najbolja ulaganja u nekretnine? (3).

Iako sam više puta argumentirao da hrvatski indeksi (koje preuzima i Eurostat) značajno potcjenjuju pad cijena nekretnina (možda gornji primjer POS zgrade u Zapruđu i susjedne u Utrini to pokazuju!), svejedno Eurostat u najsvježijim podacima navodi da je pad cijena nekretnina u Hrvatskoj u zadnje vrijeme uvjerljivo najveći u EU (a u prosjeku su cijene rasle) – pogledajte zadnji stupac ovdje.

S druge strane, imamo sljedeću izvedbu indeksa Crobex turist (skoro 100% u godinu dana i oko 300% u manje od 3):

crobex turist 3

Naravno, neki profesionalci – investicijski tumpleki mi pripisuju nadnaravne moći i tvrde da turističkim dionicama cijene rastu samo zato jer ih ja nekako magično ‘guram’ (iako je istina da sam prvi značajniji investitor koji je ustanovio i prezentirao ovaj potencijal). No, ja zaista mislim da su one i dalje radikalno potcijenjene, ali i da su značajno sigurnije ulaganje od npr. hrvatskih državnih obveznica (što se događa s hotelima u Dubrovniku ili Istri u slučaju bankrota države?).

S druge strane, sada već i premijer tvrdi da nam nije dovoljan nikakav rast BDP ispod 3-4%. Ova jučerašnja izjava (u svojoj implikaciji stopa rasta) je u medijima prošla nezapaženo, a slijedi iz:
Premijer je kazao (Vlada je to izvukla u podnaslov članka): ” … bez gospodarskog rasta koji će biti jednak ili veći od kamate po kojoj se država zadužuje, ni jedna država dugoročno ne može funkcionirati.
Prinos na srednjoročne hrvatske euro obveznice je 3%-4%
– inflacija u eurozoni je oko 0%

Kako za sada o tim stopama rasta možemo samo sanjati, slijedi da baš i ne možemo ‘normalno funkcionirati’, što god to značilo. Sad možemo dodatno razmisliti o perspektivama cijena stambenih nekretnina. S druge strane, mislim da gospodarski pad baš i ne utječe negativno na turizam, možda baš obratno (OK, OK … ovisimo o vremenu, pa ako imamo vremenski najlošiji srpanj u pamćenju i zato 2% manje noćenja nego prethodne izvanredne godine, govorimo o katastrofi turizma)?

4. Naravno, netko može pomisliti da imam nešto protiv hrvatskog stambenog fonda. Nemam! Ali mislim da i u ovom slučaju odsustvo prilagodbi, kao i u svemu, dovodi do daleko težih posljedica nego pravovremenene prilagodbe (na državnoj razini, ali i na osobnoj: zamislite koliko je hrvatskih bogataša nastavilo ulagati u stambene nekretnine umjesto da su počeli ulagati u turističke?).

Upravo o tome je govorio (fenomenalni) Ray Dalio kad je prije više od dvije godine rekao da se u SAD događa ‘prekrasno razduživanje’ (beautiful deleveraging). U Hrvatskoj pak imamo isti proces, ali spor, bez kontrole i na silu, stoga jako jako težak i skup (uočite sve tri dimenzije o kojima govori).

O ovome ću uskoro napisati cijeli post, ali ovaj nevoljkost na promjene najviše uništava dušu naroda, hrvatska se guši u povraćotini svoje bezvoljnosti, ogorčenosti i depresije, umjesto da krenemo naprijed. Stoga i imamo u medijima likovanje kod svakog negativnog podatka o tome kako ‘gospodarski rast u zemlji AB u kvartalu XY ‘baš i nije tako dobar”, ‘kako je to ‘dokaz da kriza možda nije prošla’ ili slično. U tu kategoriju ide i medijsko iživljavanje nad fantomskom ‘srpanjskom rupom (da je bilo manje kiše i pokoji požar, bilo bi to o katastrofalnoj budućnosti hrvatskog turizma koji je ugrožen požarima). A svijet napreduje jako brzo. Ljudi putuju, uživaju, žive svoje živote, nisu bolesno orijentirani na ‘krizu’. Primjerice vijest od jučer: U 2013. najjužniju njemačku saveznu pokrajinu posjetilo je gotovo 32 milijuna gostiju, zabilježeno je 85 milijuna noćenja i preko 30 milijardi eura prometa.

Mijenja se onaj tko se ne mijenja. Ako imate vremena još do kraja ljeta, pročitajte si ovu Murakamijevu knjigu Hard-Boiled Wonderland and the End of the World: A Novel.

Amazon:

Japan’s most widely-read and controversial writer, author of A Wild Sheep Chase, hurtles into the consciousness of the West with this narrative about a split-brained data processor, a deranged scientist, his shockingly undemure granddaughter, and various thugs, librarians, and subterranean monsters–not to mention Bob Dylan and Lauren Bacall.

Odgovor na gornje: Godine su poredene 2014., 2013., 2012.

p.s. Za one koje to uopće zanima, kolovoška grba se razvija kao urica, , barem prema podacima MUP-a, za koje mislim da su vrlo dobar indikator (iako ne i savršeno točan):

ulasci stranaca 14-08-2014

Iz grafikona je evidentno da stranci NE dolaze u Hrvatsku upravo kad su im godišnji odmori i to NIJE zbog sunca i mora. Je li tako?!

Napomena: Dioničar sam raznih turističkih tvrki i naravno jako želim da im i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijede više nego što im je trenutna cijena na burzi (Naime kako to znate da ‘želim i vjerujem’? Pa zato što sam i u ovakvoj Hrvatskoj spreman držati novce uložene u te dionice!), kao što se meni čini, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, ili možda kupnju druge dionice, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Sve ovo što gore analiziram, ‘smatram’, ‘vjerujem’ itd. je moje osobno razmišljanje i vjerojatno je subjektivno i ni na koji način nije preporuka za kupnju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log (=blog).

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

79 replies »

  1. Potaknut članku u tjedniku Express (izdanje 24 sata) na temu Bankrot države zanimalo bi me što bi se točno desilo da naša draga država bankrotira? Trenutno ako se ne varam Hrvatska ima 25% šanse da bankrotira u toku od 5 godina prema stanju CDS-ova. Kakav scenarij očekivati? Evo nekoliko citata s članka: Damir Novotny: tvrdi da je opasnost od bankrota je mala. No to ne znači da je situacija obečavajuća, “Vidimo što se događa u Argentini. Bankrot zemlje znači naglu devalvaciju nacionalne valute. U našem slučaju kuna bi vrijedila manje, a pale bi i sve druge vrijednosti. U takvom slučaju nema dobrih rješenja osim da se štednja pretvori u eure, no to je ionako naš slučaj. Mi, dakle, već imamo obrambeni mehanizam za razliku od Argentine. Građani bi bili zaštičeni, a Vlada bi trebala napraviti čitav niz rezova. Prepolovile bi se plače u javnom sektoru pa bi u tom slučaju bilo bolje onima u privatnom”. Na pitanje u što investirati, kaže: “Teško je ljudima savjetovati da u tom slučaju kupuju nekretnine jer su cijene naših nekretnina još previsoke u odnosu prema kupovnoj moći građana. U Španjolskoj i Portugalu cijene nekretnina su upola pale, i to u samo jednoj godini.” Dalje u članku govore Ljuboj Jurčić, Ante Babić,Davor Štern, Sandra Švaljek, Branimir Lokin. Opći dojam je da nitko realno ne vjeruje u bankrot, međutim što ako se dogodi? Što će se desiti, i kako se najbolje zaštititi (osim ulaganja u turističke dionice)?

    • Rekao bih da je vlasnistvo bilo kojeg oblika produktivne imovine, pa tako i (turisticke) dionice dobar “hedge” u slucaju devalvacije i/ili bankrota.

    • Da, ali što se dešava sa valutom (koliko bi ona devalvirala), koje su implikacije na plače, mirovine, zaposlenost? Znam da ima desetke primjera iz povijesti ali konkretno što bi se desilo u Hrvatskoj?

      • Sezona nije lošija (vidite, i Vi vjerujete novinama), nego je bolja od prethodne koja je bila jako dobra, i to usprkos katastrofalnom vremenu.

        • Ne, nisam mislio u kontekstu “katastrofalna sezona prijeti nam bankrot” što naši mediji tupe da bi imali veću tiražu, i sam iznajmljujem tri apartmana te je sezona jednaka kao i prošlih godina. Zanimalo bi me u slučaju takvog scenarija (bankrota) što bi se konkretno desilo u državi, nekakva prognoza. Naravno više je scenarija moguće. Koliko Vi gosp. Bakić vjerujete u tu mogućnost?

        • Alen, pitanje nije dobro. Da moram reći ‘što mislim da je vjerojatnije’, naravno da bih rekao da je vjerojatnije da neće biti bankrota. No, recimo da je vjerojatnost bankrota neke zemlje samo 10%, da se morate kladiti ‘što je vjerojatnije’, naravno da bi se mirne duše kladili da neće bankrotirati. Ali da morate promisliti da li ćete im posuditi novce, jasno da bi tražili cca 10% veću kamatu, odnosno da je predviđeni recovery rate 50% (govorim ovo sve jako pojednostavljeno, kao da ima samo jedan diskretni vremenski period u budućnosti), tražili biste 5 p.p. veću kamatu.

        • Jasno. Trenutni spreed je 273 za Hrvatsku dok je za Argentinu 2209: https://www.dbresearch.com/servlet/reweb2.ReWEB?rwnode=DBR_INTERNET_EN-PROD$EM&rwobj=CDS.calias&rwsite=DBR_INTERNET_EN-PROD
          Međutim u takvom scenariju dali bi se prepolovile plače u javnom sektoru kao što određeni analitičari predviđaju? Kakve bi bile implikacije na svakodnevni život? Vjerojatno nebi bilo isto kao što se deslio u bivšoj Jugoslaviji koja je bankrotirala 1983.g., zbog razno raznih razloga? Možda sam malo dosadan, čisto me zanimaju implikacije.

      • Viš dobro ste me podsjetili – primijetio sam da je tečaj cijelo ljeto iznad 7,5. Možda me logika vara ali očekivao sam s većim priljevom eura da tečaj ponešto i padne (velika ponuda, cijena pada)… možda HNB ima neku novu strategiju.

  2. Nije mi jasno zbog čega netko smatra da je vrijeme ovoga ljeta bilo loše? Mrzim vrućine po 35-40C. Više volim ljeta s prosjekom 30C. A ništa mi ljeti nije draže od ljetne kiše. More je ugodno za kupanje te ima više svježeg zraka. Možda su gosti tijekom srpnja popili malo manje piva i flaširane vode, ništa strašno.

    • To što Vama nije jasno, ne znači da možete ovako s visoka zaključivati o svima, štoviše zaključak Vam je paradoksalan.

  3. Ne znam tko više vjeruje našim novinarima, sezona lošija nekoliko posto po njima je katastrofalan gubitak. Kome? Zašto? Već desetljećima slušam procjene(želje) zarade od turizma koje se nikad ne ostvare i onda nam je kriva kiša/suša/požar/poplava/itd. Zna li netko izračunati koliko nam treba turista/noćenja kako bi pokrili troškove i bili na stvarnoj nuli, pa da onda vidimo da li smo u gubitku?

  4. Alene, bankrot HR u skoro vrijeme nije izvjestan, mi smo pod nadzorom Europske komisije i u nekoj kriznoj situaciji moguca je komisijina intervenvija zajedno sa MMF-om, naravno da bi doslo do smanjenja placa i ostalog, ali bi reforme proistekle iz takve situacije imale pozitivne efekte, pa i na burzu, s obzirom da su kod nas u hotelima i kampovima 90% gostiju stranci, hotelske kuce to ne bi osjetile, jedini problem bi eventualno bio da se dogode neredi kao u Grckoji i da nas turisti zbog toga pocnu zaobilaziti, ali mi nemamo takvu tradiciju i kod nas ni strajkovi ne uspijevaju tako da je to manje izvjestno…

    • Pitanje je što je bankrot. Možemo li reći da je Grčka bankrotirala? Mislim da možemo, iako formalno to nije:
      – kreditori su morali otpisati velik dio obveznica
      – plaće u javnom sektoru su roknule 30% i više
      – nekretnine u slobodnom padu
      – itd.

      Znači, je bankrot i nije bankrot.

      Tako da je to skroz moguće i u RH.

      • Upravo sam to htio napisati, dali je Grčka bankrotirala i što je zapravo bankrot? Možda paradoksalno zvuči ali da bi bankrot bio pozitivan za Hrvatsku u smislu novog početka naravno uz promjenu svijesti i mentaliteta da ideje i zaključci s ovoga bloga dopru do što više ljudi u ovoj zemlji? Naravno bolje da se ga izbjegne da se primijene sve one mjere i reforme koje stalno se odgađaju…

  5. Poštovani gosp. Bakić, da li možete podesiti linkove da se otvaraju o novom prozoru (tabu)? Ovako je naporno pratiti tekst kada stalno moram tražiti tipku Back da se vratim na tekst, pogotovo ako želim neki grafikon vidjeti više puta. Unaprijed hvala.

      • A često još i lakši način, već u početnim postavkama namješten, je pritisak na srednju tipku miša (tj. na kotačić), a ovisno što vam više odgovara, može se namjestiti da li da se otvara u pozadini ili da pređe na novoodabrani link.

  6. i 1.000 eura po kvadratu je puno za stan,, kolike su realne kalkulacije troška gradnje po kvadratu, kad se rade zgrade sa puno stanova?
    Budući da se gro privatnih kuća može napraviti za manje cca 600 eura/kvadratu, koliko uglavnom ekipa kaže da ih je izašlo što su radili privatne kuće

    • Sad više nije pitanje po koliko se može graditi, nego po koliko se može prodati (od onih mnogih koji su već sagrađeni, a recimo da su ti građevinari propali, a banke im moraju to ‘poklopiti’ – vidjeli ste po koliko su išli stanovi na Zavrtnici, koja je još dosta skuplja lokacija od Zapruđa). Tako da mislim da ćemo se još svega nagledati.

    • Kuća/stan je proizvod kao i svaki drugi na tržištu, dakle trošak proizvodnje i prodajna cijena kratkoročno i srednjoročno jedno s drugim nemaju nikakve veze. O tome koje od toga dva je trenutno veće i za koliko ovisi trenutna profitna marža a ona je u svim industrijama ponekad i negativna, ponekad i jako negativna. Zašto se ovdje stalno na to zaboravlja? A u drugim industrijama nije čudno gledati gubitke, bankrote itd.? Tek bi dugoročno te dvije veličine trebale konvergorati svodeći profite u efikasnom tržištu na nulu (ne vjerujem) ili nešto iznad nule (recimo tako da dugoročno u prosijeku obizirom na uposleni kapital daju povrat sličan risk-free stopi, vjerojatno uz razliku objašnjivu kao premiju na rizik).

      Kod nekretnina su ciklusi jako dugački stoga ovdje možemo gledati čak i desetak i više godina dugačka odstupanja u jednu pa drugu stranu, tako ciklički valjda, dok u prosjeku to ipak da neki povrat. Ako smo ovdje imali desetak godina viših prodajnih cijena od cijena izgradnje (nekad i znatno viših, dajući investitorima lijepe povrate), zašto bi čudilo nakon toga možda i također desetak godina gledati obratno? Možda nekada i uz također znatna odstupanja dajući tada slično visoke pak negativne marže? To su prirodni tržišni ciklusi.

      Često se ovdje govori o cijenama izgradnje i barata onda povijesnim brojkama, onima iz vremena visoke konjunkture. Pa i te cijene se mijenjaju. To obično zaostaje za promijenom cijena finalnog proizvoda. Ide odozgo prema dolje po toj vertikali. Dakle imalo bi smisla vidjeti kroz godine smanjenje troškova izgradnje, a onda valjda i pri tim smanjenim cijenama izgradnje i dalje te spomenute negativne marže na novim projektima. Ako tako može u drugim industrijama i drugim državama, zašto bi kod nas bilo iznimka. Zakoni fizike su za sve isti.

      Možda oni kojima nije jasno kažu “ali zašto bi netko sada išao graditi pa onda prodavati jeftinije”? Poanta je u tome da ne radi on to namjerno. Ne ide investitor graditi novu zgradu zato što misli da će prodati s gubitkom. On misli “došlo je dno, niže ne može”, da je prava prilika, ali se zezne jer još pojeftini. Nakon godinu-dvije dođe novi i kaže “e sada je sigurno dno, nema šanse više za dolje”, i on se zezne. Za godinu-dvije dođe sljedeći i veli kako sada definitivno nema šanse za izgubiti, itd., nikad se ne zna koliko dugo to može trajati, market timing je zeznuta stvar. Na kraju dođe to svima na vrh glave, kažu “to je prokleto, ne vrijedi se s time zezati”, nitko više ne želi graditi, dođe time nestašica nekretnina, cijene zato krenu rasti, a one cijene izgradnje još zaostale tamo duboko dolje… I time se stvorile pretpostavke ponovno za diiivne profitne marže, genijalne povrate. Pa do sljedećeg kruga. Sve se to ponavlja, u svim industrijama, u svim državama. Tako radi tržište. Kod nekretnina je problem što su ciklusi predugački pa ljudi već zaborave kako sve suprotno može biti, nije to ono 4-7 godina kao za cijelo gospodarstvo u prosjeku pa gdje svi doživimo mnoštvo recesija svih vrsta i ako smo investitori tim iskustvom postajemo sve mudriji, znamo kako se racionalno ponašati prema Mr. Marketu.

    • Ne pratim baš koji novinar što piše ali zar se glavni urednici ne osjećaju bar malo blesavo kada im se u nekoliko dana izmjenjuju naslovi od “katastofalnog podbačaja” do “zračnog desanta”.
      Ako ni u jednom VL ili JL nije viiše važno ništa nego samo bombastičan naslov onda neka stvarno idu u Honduras oni i njihovo novinarstvo. I to danas kada sve podatke mogu dobiti bez da ustanu sa stolice.

    • HTV1 Dnevnik upravo objavljuje da je ovaj vikend 15%(!) veci broj putnika splitskog aerodroma, 20%(!) vise ulaza na Dalmatinu nego prosle godine. Ma ne sjajna, nego briljantna sezona!

      Vjerujem da ce se uz ovakav porast broja turista znacajno povecati i ukupna ovogodisnja profitabilnost KORF-a, narocito uzimajuci u obzir podizanje razine kvalitete smjestajnih kapaciteta a time i njihovih cijena. Nadam se da cemo o tome nesto vise cuti na skupstini kroz koji dan.

  7. http://www.jutarnji.hr/evo-kako-ustavni-sud-odlucuje-o-vlastitim-beneficijama–odluka-da-nam-se-zabrani-koristenje-vila-na-brijunima-i-hvaru-je-neustavna-/1213437/

    Pogledajte što u ovoj zemlji rade ustavni suci?Te odluke su vam isto kao da vlada zbog situacije u proračunu sada donese odluku o smanjenju nekih prava u javnom sektoru a ustavni suci to obrazlože da su u trenutku stupanja na radno mjesto zaposlenicima data ta prava i više im ih nitko ne može oduzeti,čak ni po cijenu totalnog kolapsa državnih financija.Ovo što radi ustavni sud hrvatske je nešto što je na rubu vjerovali ili ne?Kakva pravna država?Mi smo socijalističko partijski interesno rođački mutant od društva?Pazite ti ljudi ruše direktno odluke vlade o svojim pravima i nalaze se u klasičnom sukobu interesa i uopće ih ne zanima kakvo je stanje financija ove zemlje?Nestvarno?I nitko se ne buni protiv ovakvih odluka?
    Ma jedino bankrot će nas opametiti a onda neka im povlaštene mirovine isplaćuju vanzemaljci kada se iz hrvatske iseli pola milijuna mladih ljudi koji ne mogu do posla a kamoli do povlaštene mirovine?

  8. Ako slušate u zadnje ljude vidjeti ćete da su mnogi počeli navijati za bankrot države jer ljudi kažu da ćemo se samo tako opametiti i prisilno promjeniti.
    Ma zamislite kakav obraz moraju imati ti ustavni suci kada u trenutku kolapsa države,urušavanja standarda ljudi koji nemaju što jesti,nemaju zaposlenje ni budućnost ruše odluku vlade o svojim povlaštenim mirovinama kao da su zaštićeni lički medvjedi?Oni bi vjerojatno naložili i privatnoj firmi koja je bankrotirala da i dalje isplaćuje svoje radnike i poštuje sva prava koja su potpisali kada su se zapošljavali?Oni sa ovakvim odlukama ruše ustavom zagarantirana prava na jednakost svih građana ove zemlje jer što važi za njih ne važi za druge na različitim poljima društva?Više ni vlada koja je izabrana od sabora da upravlja financijama ne smije određivati sucima ni plaće?I nitko se u ovoj zemlji i ne buni zbog takvih sramotnih odluka?

    • Pada mi na pamet. Da je Vlada Vlada, išla bi takve skandalozne odluke Ustavnog suda osporavati pred europskim sudom za ljudska prava ili kakvom sličnom mjestu. Pa.kad im jedna ili dvije”ustavne” odluke padnu na takvom mjestu, valjda više ne bi bili tako sigurni u svojoj aroganciji i samodopadnosti.

      Pada mi na pamet također, svaki put kada bilo koji građanin pravnu zadovoljštinu i pravorijek dobije tek izvan Rh, da se za iznos koji država mora platiti, na idućem proračunu automatizmom smanjuju proračunaska sredstva za plaće sudaca. Znači da nisu svoj posao obavili kako treba, red je da za nerad ili loš rad snose i posljedice. I to cijeli (neovisni) sustav, pa nek’ onako neovisni jedni drugima kopaju oči tko je kriv za manjak para.

    • Budući da je

      BDP = investivije + potrošnja + izvoz – uvoz (KN)

      kako NAŠI kreatori „srednjeg puta“ znaju da posuđeni novac, darovan državnim službenicima neće završiti u uvozu (4. član jednadžbe)?
      Ako završi kao „uvoz“ to će smanjiti BDP tj. povećat će se negdje drugdje i čuvat će se radna mjesta negdje drugdje. Dakle, raste javni dug, smanjuje se BDP ali će se povećati osobna imovina drž. službenika.
      Povećanje osobne imovine drž. službenika uoči izbora možda i jest krajnji cilj „srednjeg puta“.
      Odavno mislim da je kupovanje socijalnog mira, kroz sindikate iz javnog sektora, najgori vid korupcije u RH.
      Nema ambicioznijeg političara u nas (i „lijevog“ i „desnog“) a da se „žestoko ne bori protiv korupcije“ a zapravo, kad god ima priliku, na poziciji kupnje soc. mira, tuče po asku, pa šta košta da košta.

  9. Pokušajte razgovarati i sa javnim i državnim službenicima i to ne onim visokobrazovanim i mnogi od njih će vam reći da se potpuno slažu da im vlada snizi plaće do cca 10% jer se boje grčke priče gdje će im se plaće rezati i do 30 i više posto?Imate masu razumnih ljudi koji na taj način razmišljaju jer polako shvaćaju gdje ih ova vlada i predsjednik države vode.
    Vjerujte mi ova vlada i predsjednik države će biti zapisani crnim slovima u hrvatsku povijest kao socijalisti koji su do kraja dokrajčili-satrali ovu zemlju do temelja a imali su sva vrata otvorena da je reformiraju konačno u uređenu pravnu kapitalističku državu sa održivim strukturama.
    Jedini problem današnjih vladajućih je taj što oni preziru kapitalizam i misle da će se već nešto “socijalistički” dogoditi u europi pa će nas navodno i oni prisloniti na taj oporavak?Zato su im u glavi danas marx i piketty?Samo da je “i jare i pare”,to im samo i igra?Svi znaju da smo ušli u zonu bankrota,na ulici možete čuti tu priču,po kafanama,kancelarijama itd jedino se oni pretvaraju kao da su nojevi?Kažu “dokle ide ide,pusti vodu dok majstori odu”

    • Ja sam još prije 6 godina, dok sam radio kao državni službenik, govorio svojim kolegama da bi odmah pristao na smanjenje plaće od 10%, uz uvjet da vlada počne raditi svoj posao i poduzeti i ostale mjere za spas države.
      Dakle, to je bilo u vrijeme kad je vani eksplodirala najveća financijska kriza, u momentu odluke da se pusti da Lehman Brothers propadne.
      S obzirom na područje rada imao sam solidan uvid u državne financije i već tada mi je bilo jasno kamo ide ovaj brod.
      Ali znate što je bilo najjače? Kad bi tako kolegama oko sebe (koji su mahom bili svi VSS pravnici i ekonomisti) pričao što se trenutno događa na svjetskim tržištima i kako će to biti samo okidač za našu krizu, svi su me blijedo gledali i nije ih to baš puno diralo. Ispadao sam pesimist, crnjak, itd.
      Vjerujte mi to je odraz prave slike stanja svijesti u državnoj službi i na kraju vladi koja vodi državu. Pojma oni nisu imali što nas čeka, ali je zato Sanader jednog dana samo ispalio da smo u banani, i otišao…
      Danas više nisam državni službenik i vjerujte mi, nije mi nimalo žao. To je kolektivno tupilo i šteta da mladi ljudi tamo gube vrijeme.

  10. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/346628/Branko-Vuksic-ulazi-u-utrku-za-predsjednika-Laburista.html?utm_source=nasl_vijesti&utm_medium=klik_vijesti&utm_campaign=Track_nasl_vijesti

    Evo vukšić se zalaže za socijalizam,samo neka ga pitaju jeli se on u tom socijalizmu spreman odreći svoje četri nekretnine u korist naroda?Da prvo osiguramo smještaj za sve a ovima koji imaju višak to fino nacionaliziramo?

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/imovinske-kartice-laburisti-medju-najbogatijim-zastupnicima-368436

    Jedan on najbogatijih saborskih zastupnika zalaže se za rušenje kapitalizma i uspostavu socijalizma?Toliko sam postao zločest da bi volio vidjeti zapljenu vukšićeve imovine kao 45-te “u ime naroda”,dao bi mu ja socijalizam,zapamtio bi ga za sva vremena kao što su ga moji zapamtili?

    • Svoj ovoj ekipi koja pljuca po tzv. kapitalizmu u RH i kapitalizmu općenito i tržišnoj ekonomiji, svima njima ja bih postavio pitanje zašto su glasali za osamostaljenje. Odnosno, više bih volio da se provede referendum s pitanjem da li ste za to da se u RH uspostavi socijalistički poredak i provede nacionalizacija privatnog vlasništva. Pa da vidimo tko je Marko, a tko Janko.

      Svima su puna usta jednakosti za sve i mrze svaki uspjeh i bogaćenje drugoga, a sami su puni imovine. Zašto nitko ne postavi to pitanje svakom saborskom zastupniku, populistu, a naročito tim laburistima? Mučno mi je od njihove demagogije više. Ali ne prolazi im ta spika više. Narod počinje shvaćati o kakvom licemjerju se tu radi.

  11. Zamislite taj lik se našao prozivati todorića,tedschija,buffeta itd a ima pet puta ne-stresniji i kvalitetniji život od njih,nije čovjeka zaposlio u životu, niti brinuo o poslu i njegovoj plaći a ima pet nekretnina,saborsku plaću za lajanje i govorenje populističkih ludosti i on se našao popovati o socijalizmu kontra kapitalizma?Pa ti ljudi misle da su građani ove zemlje idioti?Pa ne proklinju građani ove zemlje više todoriće i tedsechije nego vukšiće i njemu slične koji jašu državne jaslice i žive jako jako dobro bez rizika i u posjedu su nevjerojatne imovine?Vukšić više i ne poznaje što narod govori na ulici?
    Protiv čega se ljudi bune?A bune se upravo protiv takvih uhljeba kakav je vukšić i njemu slični…Ma zamislite kakvom se prevarom on ide sada poslužiti da dohvati još jedan saborski mandat?Obećava u srcu eu građanima hrvatske socijalizam?Kao da su građani retardirani?Izruguje se sa vlastitim narodom.Pa j se tedeschiju i todoriću hoće li vukšić uvesti socijalizam u hrvata,ostaviti će njemu pametnjakoviću da on brine o plaćama i poslu desetina tisuća ljudi,oni će fino otići u mirovinu i uživati u kupanju i mirovini na azurnoj obali a neka vukšić i njemu slični potpisuju sa sindikatima kolektivne ugovore.Ma zamislite on će uvesti socijalizam u hrvata?Možda će im on isplaćivati mirovine?Pa tko će to u ovoj zemlji zaustaviti nakon vukšićevog socijalizma da se iseli iz zemlje jedno milijun ljudi?Kakva budala?Na n-tu potenciju?Ovakvi likovi tjeraju ljude iz zemlje jer ih više ne žele slušati i obeshrabljuju sve hrvatske poduzetnike i investitore da uopće i promisle investirati u hrvatskoj a ti poduzetnici nemaju pet stanova kao vukšić već eventualno jedan ili dva i sutra se mogu spakovati i otići iz ove zemlje,to svakodnevno možete čuti od ljudi jer ne žele ljudi da im se djeca odgajaju u takvoj društvenoj atmosferi naricanja za socijalizmom.
    Što vukšić ne predloži referendum jesmo li za socijalizam ili kapitalizam i da fino znamo na čemu smo da se razdružimo u miru,evo im i država i teritorij pa neka oni žive u socijalizmu a mi odosmo sa obiteljima u kapitalizam.Pa neka ih vukšić hrani i oblači?

  12. Od gušta bi ja njemu prepustio vlast i dao mu na samovolju da sprovodi politiku koju zagovara, ali pitao bi ga samo jedno pitanje – kako misli financirati to blagostanje i raj na zemlji, svi zadovoljni, vuk-sit-ovce-na-broju politiku? Volio bih samo čuti njegov odgovor.
    Jako malo stvari me još drži tu, vjerujte mi. Da nemam nekih obaveza prema obitelji, ostavio bih sve i otišao vani sa ženom i djetetom, bez puno razmišljanja.

    • I ja isto samo za takve navijam a razmišljam zbog takvih samo u hrvatsku dolaziti na ljetovanje pa neka ih narod i dalje štuje,bira i sluša,tko voli neka izvoli?Ja više i ne poznam nikoga tko ne razmišlja zdimiti vani?Pa neka im mama i tata isplaćuju povlaštene saborske mirovine ili plaće?

  13. Znate kako vam razmišljaju NAŠI stranački uhljebi?Oni kažu pala nam je popularnost ajmo malo popuniti prostor i zajebavati narod jer tu nam se otvara mogućnost političkog djelovanja.Tako hns kaže “e mi smo od sutra čisti liberali”,laburisti kažu “e od sutra mi se zalažemo za socijalizam”,dok narodu ne prekipi i počme ih sve zajedno nabijati n u g.To je ruganje sa građanima hrvatske a sve u cilju da se i dalje uredno jašu državne jasle.
    Vukšić nije ni svijestan koliku materijalnu i političku štetu čini hrvatskom društvu takvim populističkim političkim djelovanjem jer nije hrvatska francuska ili italija ,ni grčka koja može podnjeti toliko socijalističkih populističkih stranaka bez enormnih posljedica ,užasno loše percepcije iz vana jer ovu zemlju se još percipira kao bivšu socijalističku diktaturu koju nam danas opet na mala vrata žele podvaliti vukšići i njemu slični kojima je ta priča jako IN i preko koje jašu uredno na saborskoj plaći i ostalim uhljebskim pozicijama…Hrvatska nema niti znanja,niti tehnologija niti kapitala da pokrene ovu zemlju prema naprijed a ovakvi kao vukšić svojim naricanjem za socijalizmom prvo obmanjuju narod a drugo šalju snažne poruke vani sa kime će imati posla ako dođu u hrvatsku.Našao se taj socijalistički gremlin prozivati buffeta?Kakve veze buffet ima sa hrvatskom?Što on uopće on zna o buffetu?Ispada da zbog buffeta hrvatska ne može proizvesti dobar konkurentan automobil,traktor i slično?
    Zamislite kakav populistički kreten moraš biti za takvo što?I to radi čovjek koji ima pet nekretnina kojemu nije palo na pamet u životu kapital uložiti u ništa drugo gdje bi uposlio ljude za stalno nego sve utukao rođak u nekretnine?I sada nariče da se ne otvaraju radna mjesta?Neka proda nekretnine pa neka ih otvara,tko mu brani?Možda buffet?Ili bi sa tuđim k gloginje mlatio?

  14. http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-socijalizmu-je-srednji-sloj-manje-imao-a-bolje-zivio-955834

    Pazite ovo je prešlo granice zdravog razuma i pameti.Što ne kažu da je taj i takav socijalizam bankrotirao i da je tadašnjoj zemlji otpisano 60-70% dugova,da su joj benefite plaćali-ustupali svi na ovome svijetu zbog vrlo važne političke i geostrateške tadašnje pozicije i ucjenjivačke politike koju je vodila a ne zato jer smo bili uspješni?To nigdje neće spomenuti nego veliki naslov “bolje smo živjeli u socijalizmu”?Zašto se ovo radi kada su ovakvi naslovi siguran put u pakao siromaštva-utopiju?Čak sadržaj teksta nije direktno povezan sa ovako bombastičnim naslovom.Ma zamislite jugić,državni stan i državno ljetovanje je bio navodno standard za sve?Radi se o noturnoj laži?Ispada da je 25 milijuna jugoslavena ljetovalo na jadranu.
    Ali sto puta izgovorena laž postaje istina.Živio sam čitav život u relativno bogatom gradu i na 120 stanova u mome naselju imali smo maksimalno kada ih je najviše bilo u socijalizmu 30 automobila a danas ih na tim istim parkinzima ima 100 ako ne i 120 i više.
    Ti novinari kao da zanemaruju činjenicu da su i danas živi ljudi koji su živjeli taj socijalizam?Ovo su postale noturne laži?Neka pitaju albance na kosovu koliko je njih ljetovalo na jadranu,građane bh i mnoge druge?Pa mi nismo imali kapacitete da primimo sve građane jugoslavije na ljetovanje to nije dosegnula ni danas jedna grčka koja danas obara svoj rekord sa 20 milijuna turista a novinarka večernjeg nas uvjerava da je to bio “standard za sve”.Ja nikada u životu u tom “standardu za sve” nisam u socijalizmu bio na skijanju i moglo se u mome gradu na prste dvije ruke nabrojati djecu koja su bila na skijanju,mi djeca bi se okupili oko onoga koji je bio na snijegu i slušali te priče o skijanju i sanjkanju kao o letu na mjesec a danas se na prste dvije ruke mogu nabrojati djeca koja skijanje i snijeg nisu vidjela?Čemu ovakve laži?Zašto urednici novina ovo dopuštaju da se potpuno iskrivljena slika o socijalizmu prikazije mladim generacijama?Koji je cilj?
    Da nas vrate u socijalizam?Pa imaju referendum pa neka prikupljaju fino potpise a ne da sa lažima j uzduž i poprijeko ovaj narod u mozak?Kao da smo retardirani?

  15. Znate li što je u socijalističkoj jugoslaviji bilo novo auto?Mi bi se djeca u naselju okupila oko novog auta i zadivljeno ga gledali?Vozile su se stare ofucane karampane od zastava i fića,fiata 127 i 128 koji su trošili više ulja od goriva a svako jutro bi na parkingu netko uljevao destiliranu vodu u rashladnik jer mu je puštao vodu?O novim automobilima priča privilegirana tadašnja kasta a ne tadašnji obični ljudi?Pa auto bube Volkswagenove su se čekale i po tri godine za rok isporuke.Po cesti su se vukle neispravne karampane od automobila koje su dimile kao da rade na ugljen?Danas nas uvjeravaju da je novi yugo bio standard?Pa 95% ljudi nije moglo sanjati kupiti novo auto,kakvo novo auto?Ja sam mog polovnog juga starog 4-5 godina kupio na sajmu u zagrebu i to mi je bilo skupo kao vrag?Nakon dvije godine pragovi su mu bili kao sir ementaler a trošio je litru ulja na sto kilometara?Oni nas uvjeravaju da je auto tada bio standard dostupan svima a 80% ljudi je vozilo stare karampane stare preko 15 godina?To im je bilo dostupno za tadašnjih 1500-2500 maraka.O čemu ovi ljudi uopće govore?
    O dobrome životu i standardu?Bilo im je dobro jer za bolje nisu ni znali,živjeli su u informativnoj blokadi a kada bi otišli u italiju osjećali bi se kao da smo ušli u neki nestvaran svijet?Rugali su se,sprdali talijani sa nama kada smo bacali staru robu po smeću i po cesti se presvlačili iza kontejnera smeća u novu robu jer smo tada smjeli uvesti u zemlju jedne traperice i jedne tenisice bez carine.To vam je priča o jugoslaviji.

  16. Svi smo ljeti radili već u prvom razredu srednje škole,mladići od 15-16 godina su u mome gradu istovarali kamione sa ciglama, vrećama brašna ili cementa od 50 kila preko studentskog servisa.Djeca su već doma radila u kućama koje su se bavile ugostiteljstvom,poljoprivredom ili turizmom od 5 razreda osnovne škole teške poslove.90% roditelja je kaišom-remenom tuklo svoju djecu i vikali da je batina izašla iz raja,to vam je bio taj “veličanstveni socijalizam jednakih po siromaštvu i batinama”

    • Moji roditelji su cijeli vijek radili turizm/trgovina, i NIKAD, nisu otisli na ljetovanje ili pravi godišnji. Prvi novi auto tata je kupio 75, i to četvorku u Novom Mestu. A za prave ćevape za 1.maj si morao rezervirati 2mj. unaprijed. Trst mi je bio kao Las Vegas, brooklyn kaugume, cola u limenci…da, možda smo bili sretniji jer smo misili da je yugo 45 vrhunac, ali imao si plafon preko kojeg nisi mogao da si bio i trodupli u znanju i radu. Uvijek mi je tata govorio, kad mi je bilo nejasno kako mi ne možemo biti Trst, minhen, york, ah ispričat ću ti jednog dana…zato neka mi vukušić i ini ukrusi ne seru o socijalizmu i yugi.

  17. http://www.index.hr/vijesti/clanak/ima-li-podravka-27-milijardi-kuna-za-kupnju-todoricevog-leda/765803.aspx

    Ovi NAŠI će razvaliti državu?Ma zamislite mio fondovi i mršić će sada odlučivati o kupnji leda?Što ne privatiziraju-dokapitaliziraju podravku,nađu dobrog jakog strateškog partnera koji im može otvoriti nova tržišta i perspektive pa neka novi vlasnik zajedno sa mirovincima odlučuje po kojoj cijeni i pod kojim uvjetima i isplati li se uopće kupiti leda a ne da mršić stvara sebi živući spomenik u podravini sa NAŠIM novcima iz mio fondova?Socijalizam će sada opet upravljati podravkom,belupom i ledom?Pa ovi će sve razvaliti?Naravno oni preko mirovinaca idu u proces privatizacije da se državi smanji udio ali kud ćeš baš na kupnju leda,veći tk leda od podravke i to skoro pa duplo,kao da vip ide kupiti ht jer se mršiću to svidjelo?

    • Revolucionarni zakon o strateškim investicijama bio je revolucionarna greška od samog početka. Njegova temeljna ideja o privilegiranju odabranih investitora ubrzavanjem realizacije odabranih investicija je protuustavna i antitržišna.
      Vladi se nije dalo strpljivo raditi reforme, smanjivati poreze i ukidati birokratske zapreke pa je htjela revolucionarnim zakonom nadmudriti svoju birokraciju, dakle samu sebe, ali pokazalo se da je birokracija jača od birokrata.
      Dobro je da je ovaj zakon propao, sad vlada može krenuti s pravim reformama.
      Za početak predlažem da ukine ministarstvo gospodarstva i malog i srednjeg obrta, a s njihovim proračunskim sredstvima nek smanji odnosno ukine državni deficit. Svima će nam olakšati. Neka tu pokažu kako mogu biti revolucionarni!

      • Podržavam ideju. Manja i funkcionalnija organizacija. No, naša vlada po mojoj računici ima još više ‘gospodarskih’ ministarstava: gospodarstva, poljoprivrede, obrta & malog poduzetništva, regionalnog razvoja, turizma i, recimo, šesto, prometa…. Dakle šest! (ako računamo i resor Hajdaš-Dončića) Da se sva ova objedine u jedno gospodarsko superministarstvo ništa bolji posao ne bi obavili bez volje, vizije i dobre strategije ne samo jednog genijalnog ministra već cijele vlade. Osim toga birokrati su u stanju svaku reorganizaciju izigrati i pervertirati. Zato na njih sve treba dobro paziti 😀
        Britansko ministarstvo kolonija je imalo vrhunac broja zaposlenih, navodno, u šezdesetima (kada je, jelte, UK razdužio sve veće i važnije kolonije)!
        Što se tiče deficita bojim se da proračunske pozicije ova dva navedena ne bi bila dovoljna da se pokrije deficit. Treba nam malo jača medicina! 😀
        Na brzinu gledam u tablicu proračuna; nadam se da mi nisu promakle neke kafkijanske stavke na drugim mjestima; dakle 1,4 milijarde je pozicija Min gos, a za Marasa nešto manje od milijarde.

        • Evo ‘mojih’ 6 stoji nas nešto manje od 14 milijardi! Turizam 0,24,Grčić 0,74, Maras 0,94, Vrdoljak 1,43 Jakovina 4,74 i Hajdaš-Dončić 5,86. 13,92 milijardi cijela družina.

      • …i još su imali praktički gotovu kuharicu za rezanje birokracije u vidu barem rezultata Hitroreza i sličnih kaksusevećzvali projekata. Da se nitko nije sjetio napraviti follow-up na to pa stvoriti neku strategiju…

        Što je uopće ikad bilo s onim due dilligence države koji su si dali napraviti na početku mandata?

        E i da… dotični Zakon osim što se retardirano provodi (u smislu Još Jednog Povjerenstva za Rješavanje Pitanja), ima vrlo mali utjecaj na projekte. Neka okvirna analiza utjecaja tog zakona na LNG terminal (koji je nota bene država sama sebi zadala u zadatak) je da papirološki postupak od 3 godine skraćuje za 30 dana ili tako nešto. Neš ti ubrzanja. Pogotovo dok i dalje (koliko znam) stoji ono da džavni apatat potroši nekoliko desetaka milijuna kuna na slanje papira POŠTOM. Ono, snailmail.

        Ma ne da mi se više ni pisati o ovome. Bolje isto vrijeme potrošiti na istraživanje kako se van prebacuje cjelokupna administracija jedne tvrtke, kako se s minimalnim troškovima može trgovati preko računa u vanjskim bankama i kolike su provizije i slično. Kad je već netko u EU bio toliko lud da nas pusti unutra, da bar imamo mi koji gledamo dalje od nosa imamo neke koristi.

  18. A jeste li u globusu vidjeli moguće hdz-ove kandidate za ministre?Ne znaš bili se smijao ili plakao?Jadna nam majka što nas još čeka?

  19. Ljudi na Jadran dolaze primarno zbog sunca i mora i to se teško može promijeniti. Vjerojatno niti ne treba. Nema ništa loše u suncu i moru, dapače to je sjajan klasični način za temeljitu relaksaciju uma i tijela, lijek protiv stresa itd. U suvremenom užurbanom svijetu važnost dobrog odmora je sve veća životna potreba. Može se (i treba) jedino dodavati sekundarne sadržaje tj. razloge za dolazak da se primarna ponuda dopuni i sve to ukupno ojača. Mene baš zanima ta ideja razvoja cjelogodišnjeg turizma, kongresi, sportovi, događanja svih vrsta koja se tu mogu provoditi, privlačiti ljude u raznim godišnjim dobima, ali to je sve sekundarno.

    Trebamo više reklamirati i primarnu ponudu a ne je se sramiti kao nečega tako običnog i ne vrijednoga pažnje. Ljudi se moraju odmarati više puta godišnje. Tko još ide na godišnji 4-5 tjedna u komadu? Ljudi mogu jednom doći na Jadran sa cijelom obitelji, ali zašto ne još jednom ili dva puta u predsezoni i postsezoni na kraći predah od posla, u dvoje, ili čak solo, pogotvo ovi iz Slovenije/Austrije/Italije, pa oni mogu i na produžene vikende s vremena na vrijeme? Neke anti-stres programe, menadžerske, sportsko-rekreativne i sl. pakete možemo prodavati od svibnja do listopada bez problema, pa kad se može kupati kupati će se, inače će voziti bicikl itd.

    Možda i primarnu ponudu možemo ojačati? Bolje izreklamirati, učiniti “prometno” dostupnijima (modernije mape, putokazi, sadržaji putem, npr. bežični automati na solarni pogon sa osvježavajućim napicima u pol šumskog puteljka, biciklističke staze, koji tada zlata vrijede, ponekad bih dao i 100 kn za Janu 0,5L) mnoge izvrsne prirodne plaže, potencijalne biciklističke staze i sl. koji još nisu turistički iskorišteni? Posebice (za Istru primarno) poraditi na unaprijeđenju onih neatraktivnih a lako dostupnih plaža umjetnim intervencijama? Ne smiju one plaže koje se prve vide i najlakše do njih dođe biti najlošije. Netaknuta priroda nije uvijek prednost, kompliment. Imamo lijepe prirode, i to je super, a tamo gdje nije tako lijepa prirodno možemo je učiniti umjetno lijepom, ponegdje i moramo jer ne smijemo prvi dojam ostaviti lošim. Ljudi (osim domaćih) mrze grube stijene, nepristupačne ulaze u more itd. Mnogi obožavaju pijesk, što im dakako ne možemo baš puno udovoljiti, ali pomalo bismo i mogli, mogli bismo pokoju grublju prirodnu uvalu pretvoriti u bajkovitu pješćanu lagunu poput onih prirodnih rapskih npr.? Kada bi svaki bolji hotel mogao navoditi u popisu plaža u blizini i pješćane, lista bi izgledala bogatije nego kod konkurencije i ne bi nam mnogi (nismo možda niti svjesni koliki broj) odlazili u Grčku i Španjolsku zbog toga što kod nas “nema normalnih plaža” kako neki čak kažu, jer su mase ljudi naviknuli na takve plaže i teško mogu uživati u nečemu tako drugačijem što ih kod nas dočeka. Tu dolaze oni koji su tu tradicionalno, kojima je ovo poznato i dobro, ali želimo valjda i nove turiste, koji inače ljetuju u drugim državama, i kojih je puno više u Europi od ovih koji nas već dobro poznaju i vole? Mislim da nikoga ne smijemo ostaviti razočaranim i da trebamo ako nudimo sunce i more to moći nuditi i za većinu Europljana a ne samo Austrijance, Slovence, Talijane i DIO Nijemaca i DIO Nizozemaca. U Njemačkoj je više onih koji nisu bili u Hrvatakoj nego onih koji jesu. Više onih koji preferiraju Španjolsku pa i Grčku nego Hrvatsku – sve ih želim ovdje, da to promijenimo!

    Ja mislim da kolovošku grbu dugoročno ipak možemo proširiti na skroz od početka lipnja do kraja rujna, a u svibnju i listopadu nuditi sjajnu predsezonu i postsezonu, a u ostatku godine cjelogodišnji kongresni, športsko-rekreativni, wellness i zdravstveni turizam uz ponešto vikend i blagdanskog turizma/izleta za ove bliske nam susjede.

    Turizam nam je ne samo robustan kao što vidimo ovog kišnog srpnja, nego potencijala kojeg možda niti najveći optimisti još nisu svjesni jer toliko se toga može promijeniti, novoga napraviti, čisto kao jednostavnu nadgradnju postojećeg, da pridobijemo i one koji o odmoru u hrvatskoj danas ne znaju ništa ili im ne zvuči baš fota, kakvih je većina!

  20. Ljudi,pogledajte na svim nasim aerodromima socijalisticke-borosana ugostiteljske zakupce i usporedite te likove i njihovu ponudu ,sa konkurencijom u Italiji,Grčkoj,Portugalu itd,brise nam samo u tom šank ugostiteljstvu ,na toj njihovoj negledljivoj klopi i preskupoj cugi,ogromna lova ,a to je prvi i zadnji kontakt stranaca sa našom zemljom.

    • U Zagrebu se promijenio onaj kafić na međunarodnom odlasku sa novim koncesionarom ZLZ, sada pomalo i liči na aerodromski birc. Ali prije je stvarno ostao zarobljen u 80-ima, zajedno sa mrzovoljnim konobaricama u borosanama…. Možda će za par godina i novi aerodrom ličiti na europski aerodrom. Samo što će pola godine zjapiti prazan.

  21. Keri laju a karavane prolaze,ne zaboravite da je latvija koja je 2000 godine zaostajala za hrvatskom po bdp-u po stanovniku 40% danas prešišala hrvatsku a ta latvija je na početku krize bila doslovce pokošena,mi kao zemlja teško zaostajemo na svim poljima društva.Ovo je put bez povratka,utopija da će se stvari pokrenuti same od sebe ili nekim čarobnim štapićem a problemi su toliko strukturalno duboki da je to strava i užas.Ništa se neće promijeniti dok se mi kao ljudi ne promijenimo,tko vam kaže da ima recept taj ili je lud ili vas laže.Hrvatske potrebne reforme nisu neke tamo ekonomske mjere nego je to konačni obračun sa 70-godišnjim NAŠIM neodrživim načinom života i promišljanja života,ovo je kružni tok zaostajanja i siromaštva,tko vam kaže drugačije taj ništa ne razumije ili vas laže…

  22. http://www.jutarnji.hr/od-25-najavljenih-mjera–vlada-dosad-provela-samo-sest/1213775/

    Vidite stavku objedinjena javna nabava za koju kažemo da je jedna od mjera koju smo izvršili.Neki dan sam razgovarao sa ekonomom koji radi u jednoj javnoj ustanovi i on kaže da u tim javnim nabavama sustav opet ne štima i opet se neracionalno troši evo i zašto;čovjek kaže da je njemu potrošnja limitirana po pojedinoj stavci i ako on hipotetski uštedi na jednoj stavci tipa uredski materijal on ne može taj novac prebaciti recimo na stavku hrane a ako mu ostane novac na stavci “uredski materijal” on ga mora vratiti nazad u proračun.Kaže čovjek naravno da nitko ne voli vraćati novac nego se onda uzima od uredskog materijala i ono što treba i što ne treba samo da se taj novac ne vraća u proračun.

    • Zato postoji budžetiranje, normalno ako si nešto uštedio da ćeš staviti na slobodnu poziciju. Ako si nešto isplanirao krivo/promijene se potrebe uvijek je pri ruci rebalans/prenamjena sredstava. Što se tiče istovrsnih nabava, npr. uredski materijal raspoređen po stavkama, može se staviti opcija okvirnih količina te uzimati više/manje pojedinih stavki u okviru procijenjene vrijednosti te tako iznivelirati potrebe. Nema tu nikakvih problema.

      • …što se meni apropo čini i rješenje problema za u zadnje vrijeme bahati sustav sudstva – kao, moraju biti neovisni pa će si sami određivati plaće. Ma bravo, samo izvolite gospodo, ali budžet vam je ovoliki pa si vi dijelite plaće npr. nauštrb nabavke toaletnog papira. Zašto se toga nitko nije sjetio kao baš jednostavnog odgovora na svakakva baljezganja o “pravima na plaću” u kombinaciji s neovisnošću sudstva, ne znam…

    • Mislim da je to zaista izvanredno, iako za mene očekivano.

      Uočimo sljedeće:
      – usprkos katastrofalnim vremenskim uvjetima kampovi, kojima to jako smeta, rezultat kao i prošle godine – što znači da preuzimaju kontrolu nad tim zapostavljenim biznisom koji u ARNT može biti zaista ogroman (samo jedan kamp im je kao cijeli Zaton od Turisthotela)
      – hoteli povećanje 13,3% iako se Belvedere koji treba raditi tokom cijele godine većim dijelom preuređivao
      – najave za čvrste objekte i za kolovoz i rujan bolje od prošle godine, a kampovi naravno ‘ovise o vemenu’ nego kako – s time da već znamo da je u kolovozu vrijeme bilo odlično!!

      Žalim one diletante fond managerčiće koji ovo i KORF nisu kupovali 🙂

      Mislim da ovo pokazuje moje glavne teze, a to je
      – da će profitabilnosti turista rasti,
      – a da je to samo pokazatelj koliko imaju kvalitetne i produktivne imovine, u čemu se zapravo krije vrijednost, a koju tržište tek treba otkriti.

      Jasno, imam (ponosno) dionice ARNT i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

  23. Sinoc na TV-u dubrovacki gradonacelnik zadovoljno komentira kako, i unatoc loseg vremena i recesije, Dubrovnik biljezi 75% (!!!) vise turista ove godine. Nisam mogao vjerovati svojim usima. Eto koliko (i inace) treba vjerovati dezurnim katastroficarima.

    Ne zaboravimo da KORF u Dubrovniku ima znacajne smjestajne kapacitete…

    • Pa o tome vam govorim stalno 🙂
      Kuponi stradalnika Domovinskog rata -> dionice KORF – > plaćeno školovanje; tko je bio pametan kao ova mlada osoba

  24. Inače koliko mi je poznato grad se spori sa Valamarom za velike količine zemlje na Lapadu, i Vlahušić je u taj spor tražio uključivanje države jer je kao država Babin Kuk i prodala Valamaru, nisu oni u zavadi ali svatko ima neki svoj interes, Valamar je tražio pomoć kod župana da riješe neke probleme i očito da je Valamar spreman uči u još investicija na Babinom Kuku ali za to moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti, Valamar je samo ovu zimu u hotele na Babinom Kuku investirao 188 mil. kn a od 5 hotela u Dubrovniku još su im 2 hotela sa 3 zvijezdice i to je izvjesno da će ići na 4 zvijezdice, a tamo Valamar ima i kamp koji je jedini u Dubrovniku i cijene su mu naravno najskuplje od svih kampova koje imaju…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s