Uncategorized

Najveći značaj smanjenja poreza

Hrvatima će biti smanjeni porezi i stoga povećana NETO plaća.

Kao što znamo, većina (skoro svi?) građana razmišlja u terminima NETO, smatra da je to njihova plaća, ‘plus poslodavac plaća neke namete, pojam nemam što‘. Tako da ne osvješćuju vezu između svoje plaće, a njihova plaća je BRUTO, i to no onaj tzv. bruto 1, nego ukupni bruto 2, jer i oni doprinosi koje plaća poslodavac samo su prepakirani troškovi ranika, nema davanja ‘iz’ i ‘na’ plaću, sve je to OD plaće.

Sada će većina ljudi osvijestiti da im država uzima od ukupne plaće, i ako uzme manje – plaća je veća. I to je prvi korak k razumijevanju državnog proračuna. Do sada je narod mislio da je proračun neka magična vreća koja se ‘nekako’ puni, a onda političari manje-više dobrom voljom odluče kome dati taj ‘državni’ novac. Sada će početi shvaćati da sve što oni daju, odnekud dolazi (od nas sada, ili budućih generacija).

O tome sam pisao prije 4 godine: Neto — Dok Hrvati razmišljaju o ‘neto’ plaćama i koriste riječ ‘učinkovito’ nema nam spasa.

Početak tog teksta:

Stvaranje vrijednosti. Osnova svih problema u Hrvatskoj je nerazumijevanje stvaranja vrijednosti, i onda, jasno potrošnje. (Koji su pak uzroci tog problema, još je zanimljivije pitanje, o čemu nešto niže). O toj temi se napokon priča više, primjerice ovo, a i sam sam već pisao ovdje.

Nije ni čudo da Hrvati nikad ne postavljaju pitanje: kamo (i kuda) ide novac poreznih obveznika?

Općenitije, tema stvaranja vrijednosti i trošenja je zapravo temeljna tema naše sadašnjosti i budućnosti. Lijevo i desno skoro da i gube smisao u RH.

Neto plaća. Najbolji primjer, ali djelomično i uzrok (simptom koji osnažuje uzrok) je odnos Hrvata prema plaći, porezima i financiranju države.

Nastavak.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

37 replies »

  1. Ključni problem nerazumijevanja tih stvari su jaki sindikati državnih i javnih službi koji su uspjeli narodu nametnuti teze da su oni borci za prava “svih radnika,čak i građana u državi”,to se narodu prodalo kao muda pod bubrege,tako kada jedan tokar u privatnom sektoru sluša njihove predsjednike on misli da se on bori i za njegova prava a u biti radi se o suprostavljenim stranama i interesima.Nikada ali baš nikada nećete čuti od sindikata privatnog sektora da se bune jer su u državnom i javnom npr plaće za isti posao veće nego u privatnom sektoru a da je obrnuto imali bi oktobarsku revoluciju a obrnuto mora biti?To je kolektivno ludilo koje nije samo specijalitet hrvatske nego i šire u europi.Pošto ljudi sve manje razumiju financije i zakone ekonomije to je sve više plodno tlo za prodavanje magle za koje su kao naručene socijalističke ideologije.Radi se u biti o najvećoj prevari 21 stoljeća i što su ljudi više obrazovani to je teren za prodavanje magle sve pristupačniji jer su ljudi postali usko specijalizirani za svoju struku a onda kao takvi obrazovani umisle da sve razumiju i sve znaju “kako bi moralo biti” a obično je to “što se babi htilo to se babi snilo”,
    više se nitko ni ne pita zašto su u indiji ili pakistanu siromašni a u europi bogati?To je tako i gotovo i navodno će tako vječno i ostati?
    Više puta sam pisao da kada kažete mladim socijalistima koji nariču zbog prodaje ht-a da hrvatska godišnje na deficit proračuna sprži 1,5-2 tk tj. ukupne tržišne vrijednosti tog ht-a,vjerujte ljudi padnu na guzicu,čak i magistri i doktori po zvanju,oni još manje kuže nego ovi sa osnovnom školom.Testirajte slobodno ovo o čemu vam govorim i vidjeti ćete koliko sam u pravu.Kada im kažete da hrvatska sprži jedan i pol do dva ht-a godišnje na deficit isprva ,dok im ne dokažete, neće vam vjerovati,misle da ih zezate,oni su toliko zatucani da misle da je ht ostao u NAŠIM rukama da bi mi danas bili bez ikakvih problema?Da to vrijedi čitav NAŠ dug,otprilike tako…
    Vjerujte mi to je level na kojem mi funkcioniramo,testirajte i shvatiti ćete gdje mi ustvari živimo.Naravno ima tu i bezobrazluka,kao da npr vi dovedete u servisera auto sa 400 tis km koje je stalo i date ga na popravak bez da pitate koliko to košta i kada vam serviser napravi generalku i ispostavi račun vi se pravite englez i kažete mu “pa nisam ja tako mislio,ne razumijem se ja u to,ja sam mislio da je to neka sitnica,vi ste me prevarili,ja vam to ne mogu platiti,itd,itd” ali ovo prvo je u većini slučajeva prisutno i čak ljudi i ne žele znati istinu jer onda ste im razbili utopije o kojima oni sanjare i za koje se zalažu…Meni su neki govorili “ma nisi mi to trebao reći,bolje da to ne znam”
    Problem takvih ljudi kojima to kažete je taj što sutra kada dođu u svoje društvo gdje uobičajeno svi pušu u isti rog osjećaju se kao idioti jer moraju klimati glavom kao i jučer a znaju sada da ovi pričaju totalne pizdarije,ludosti ali što da im on danas kaže kada je do jučer on zastupao iste stavove i priče.
    Zato ljudi kažu “bolje da mi to nisi rekao” jer shvaćaju kakve idiotarije su jučer pričali svojim bližnjima?To ih ubije u pojam jer su bili uvjereni da su 1000% u pravu…Naravno imate i onih tako snažno zatucanih kojima možete izvaditi tržišnu vrijednost ht-a,dokazivati sa sto strana da je to tako ali ti se ne daju i neće prihvatiti ni činjenice,ni dokaze,ništa njih ne interesira,”znaju oni sve”,oni su već davno u domeni religije i tu više pomoći nema…Ponavljam testirajte među prijateljima ili poznanicima ovo o čemu vam pišem,nađite i magiste i one sa osnovnom školom pa bi volio da na ovome blogu iznesete vaša iskustva.To bi bilo jako dobro za čitati.

    • Kada sam prijateljima rekao da kada bismo preoplovili ionako mizerne mirovine tek tada bismo imali o,00 deficit u čudu su me gledali. Jednostavno idotrinirani su onome što čuju preko naših medija, veliki dio su financisjki nepismeni, dižu kredit kao samo 8% kamata kad ono moraju na kraju vratiti 40% veću vrijednost pa onada pitaju kako…itd

  2. Eto, smanjenje poreza nam sad nosi čak i edukativne benefite! 🙂 Smanjenje poreza je uvijek dobra stvar i baš je fora kako može i ovako iznenaditi zanimljivim pozitivnim efektivima na koje možda u startu ne bismo niti pomislili.

    Samo treba nastaviti ovim putem, tražiti gdje god se što može smanjiti, i super ako ima i ovako dodatne efekte kao ova edukacija stanovništva. To nam je jedan jednostavni put prema oporavku.

    A što se tiče poreza na kamate, pa zar nije prilično apsurdno da se u Hrvatskoj dohodak od kamata oporezuje manje od onoga od rada, pogotovo kamata na onu glavnicu koja je pokrivena državnim jamstvom? To je potpuno pasivni nerizični dohodak. Takvo nešto bi trebalo imati najvišu poreznu stopu, svakako veću od najviše stope poreza na dohodak. Da se najviša porezna stopa na dohodak dovoljno smanji i taj porez na kamatu bi mogao izgledati razumno a i dalje viši od poreza na dohodak pa da je sve razumno i pošteno po tom pitanju.

    Uvijek sam protiv uvođenja novih poreza, njih treba ukidati i smanjivati, ali nekog reda se mora napraviti ako ga nema. Ne može se neoporezivati državno osigirani dio štednje (ono preko toga je OK da je bez poreza) ako se oporezuje dohodak (da ukinemo oba poreza, bilo sjajno, ali nije moguće). Vjerojatno porez na nekretnine također ima smisla, da se rasteriti porez/doprinose na dohodak, dobit, druge namete. Ne bih imao ništa protiv niti poreza na kapitalnu dobit (špekulativnu, držanje ispod godinu dana).

    Ono što treba po hitnom postupku u potpunosti ukinuti je porez na dividende. To je dvostruko oporezivanje, koje nema puno smisla (neka je sve u jedinstvenoj poreznoj stopi na dobit, a ne ovako u više slojeva), a svakako da to ne može biti niti približno visoke stope porezu na kamate koje su “nerezične” (bar za osigurani dio) stvari za razliku od inherentno rizičnih dionica, kakve god one bile, “dividendne” ili ne.

  3. Naravno da je smanjenje poreza dobra vijest, ali generalno, dok god se primanja iskazuju u brutto, a ne netto iznosima,dotle će “laža i paralaža” vladati ovim našim prostorima.Kao poslodavca me raduje vijest o tomu, ali kao praktična cinika naslućujem da slijedi novi val oporezivanja,tik poslije izbora (sad je to no-no tema), kao i obično, ako pogledamo u prošlosti ovih 20-tak godina.
    Isto tako, dok god “dodatci”,ovi ili oni, ne budu kontrolirani unutar brutto plaće ili pak zadanih godišnjih beneficija, neće biti nikakova pomaka u pozivnim smjeru.
    U vezi državnih sindikata, bilo koja ozbiljna vlada bi se pozvala na recimo čl. 6 ,st. 2. Ugovor o državnim službenicima iz 2012 (“Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zaključenja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti njegovu izmjenu.”).
    Doduše,ono što Antun veli, budala radi što budala vidi- pa tako sve vlade titraju državne sindikate kao jajca na uzici. Iz Dodatka Temeljenom kolektivnom ugovoru 2013. godine i dvaju članaka jasna je debilnost takve pozicije:” Članak 6.-Radi provođenja mjera Vlade Republike Hrvatske za smanjenje deficita proračuna Republike Hrvatske ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je potrebno zaštititi i očuvati položaj zaposlenih u javnim službama.,Članak 7.-Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će u postupak provedbe mjera za smanjenje deficita u proračunu Republike Hrvatske u javnim službama uključiti reprezentativne sindikate. U slučaju provođenja outsourcinga i objedinjavanja poslovnih procesa u javnim službama posebnim sporazumom regulirat će se minimalni zaštitni uvjeti.”
    Umjesto da sindikatima nabiju na nos nepridržavanje potpisanog,oni im još garantiraju radno mjesto u javnim službama za doba krize.

  4. Svi pričaju o povećanju plaća posloprimca, a nitko ne priča o potencijalnom smanjenju troška plaće za poslodavca što niža porezna stopa omogućuje. Svi se raduju višim plaćama, a ne znaju da su u milosti poslodavca koji može smanjiti svoj trošak i ostaviti jednake plaće radnicima; država digne PDV u turizmu sa 10 na 13%, poslodavac sada državi “vrati istom mjerom” tako što kroz ove niže stope prebije dio te razlike. Moguće?

    • postavljate totalno krivo pitanje. valjda je plaća neki tržišni element i ako će neki poslodavci smanjivati plaće, možda će neki poslodavci ovaj prostor iskoristiti da privuku bolje i produktivnije radnike za iste pare.

      meni je apsolutno fascinantno kako ljudi polaze od toga da je plaća nečije pravo. plaća je tržišna komponenta, naravno ako niste produktivni da će vas poslodavac ili otpustiti ili će vam smanjiti plaću.

      primjer sa minimalnom plaćom (u ovom slučaju povećanje poreza ali ipak zanimljivo)
      http://cafehayek.com/2014/08/whod-a-thunk-it-employers-respond-predictably-to-a-higher-minimum-wage.html

      San Jose, CA, recently raised a tax that it imposes on the use of low-skilled workers its minimum wage. One result is that an employer reduced the size of the annual bonuses that she pays to her employees

      Note that these particular workers are among the lucky ones. While the higher minimum wage didn’t help them, it didn’t hurt them – or at least not very much.* When bonuses are factored in, these employees were, in fact, already being paid more than even the now-higher minimum wage. So their employer merely had to rearrange the method by which she paid her employees: more in hourly wages and less in the form of bonuses.

    • Pa i ostavlja im jednake plaće 🙂 To je ono što će građani sada naučiti. Plaće imaju jednake kao i uvijek, samo je to sad “više para”. Naučiti će odakle pare, tko im ih uzima, zašto žive kako žive.

      Ne vidim poveznicu sa PDV-om. Tj. možemo je gledati ali je to onda suprotno od toga što si ti pretpostavio. Treba gledati što je na tržištu. Tržiše određuje sve cijene. Poslodavac radniku daje bruto plaću, njemu se ništa nije promijenilo, on daje jednako. Radnik neka se obrati svojoj Vladi ako misli da mu neto nije odgovarajući, ona je ta koja mu ga je napravila takvoga. Poslodavac je pošteno dao bruto. Bruto plaća je tržišna veličina. Isto tako je cijena turističkog proizvoda tržišna veličina pa na cijenu ne utjeće porez. Porez utjeće samo na to koliko će pružatelj turističke usluge time zraditi ili ne, pa kao što se radnik mora obratiti Vladi za svoj neto, tako i turistička firma za svoj profit. Minimalni porezi (na dobit, na prihode) omogućavaju nam veće profite i veće plaće.

      Naravno, uvijek plaće mogu kratkoročno biti mrvicu nategnute s jedne ili druge strane neke “tržišne ravnoteže” pa se to napeto stanje može relaksirati podjelom te “razlike” između poslodavca i radnika, ali to vrijedi samo za nove ugovore, postojeći su ugovoreni u bruto iznosima i oni automatski znače veći neto kad se porezi smanje. Za nove ugovore “podijela razlike”, ako je uopće bude, ovisi o ponudi i potražnji na tržištu rada za dotični posao. U nekim industrijama gdje je ponuda rada prevelika u odnosu na potražnju će to znači veći dio poslodavcu a manji radniku, u onima gdje je potražnja veća od ponude to ide više radniku a manje poslodavcu. To sve prepustimo tržištu. Ali generalno niži porezi znače veće plaće srednjoročno i dugoročno, a kod nas kratkročno to obzirom na aktivne ugovore je 100 % tako.

      U svakoj iole ozbiljnijoj firmi kvalitetni poslodavac nastoji privući što bolje radnike, a koje treba platiti… On im želi dati što veće bruto plaće i raduje ga da to radniku i kao “neto” ispadne čim više i tako dobije timešto bolje radnike koji će mu donijeti što veći profit. Niži porezi omogućavaju poslodavcu da uz jednak bruto ima zadovoljnije radnike, bolje radnike, koji će više zaraditi, time veći profit, možda dugoročno to implicira i veći bruto nego bi inače bio… i to je onda taj zamašnjak koji se pokreće: raste i bruto, a smanjuje se porezna stopa = neto raste radikalno. Time još zadovoljniji radnici, još bolje rade… sve više profita, sve veća i domaća potrošnja… svima super! Smanjenje poreza treba nastaviti, to je odlična stvar! 😉

    • Ja se nadam da će ljudi početi ulagati viškove u dionice i fondove, možda prestanem biti papiga u vlastitom okruženju gdje vlada zakon betona, oročenja i rente. Čitam danas o silnim depozitima građana koji rastu i rastu…možda se počnemo i više samoeducirati i proučavati npr. bruto-neto

  5. Svaka Vam čast, cijenjeni gosp.Bakić. Čitam Vaš blog svakodnevno i žao mi je da nemam mogućnosti s Vama uživo razgovarati ili pohađati neku radionicu u Vašem scenariju. Imam jednu dilemu. Sve češće nam spominju mogući bakrot dfržave 2016 g. Shvatila sam čitajući ove stranice da će štednja u bankama biti blokirana ali ne znam što se događa s burzom. Što će se dogoditi sa dionicama turizma u tom slučaju?
    Svako Vam dobro želim!

    • Poštovana, hvala na javljanju! Ne možemo govoriti ‘što će biti’, samo o vjerojatnostima, o kojima se također ni bih izjašnjavao. Dakle o mogućnostima. Dakle, pri svakom defaultu postoji šansa zamrzavanja štednje (pogotovo u stranoj valuti). Naravno, mislim da bi i sve dionice pale. Ali da bi intrinzična (unutarnja) vrijednost turističkih ostala sačuvana te da bi se one brzo oporavile, ako bi uopće i pale. To je samo moje skromno amatersko mišljenje i naravno ne želim da ikakve svoje odluke bazirate na njima.

    • Dionice turizma bi bile među boljim opcijama za takav slučaj jer bi stranci i dalje dolazili na more bez obzira na bankrot.Nemam dionice turističkih tvrtki i ovo nije nagovor ni na kupnju ni na prodaju(oduvijek sam to htio napisati 🙂 )

    • Sandra ja nisam neki stručnjak i nemojte moje mišljenje uzeti zdravo za gotovo ali ja mislim da su minimalne šanse da se ugrozi štednja građana do visine 100 tis eura ukoliko dođe do bankrota.Mislim da znate da je direktiva eu da sve članice moraju garantirati građanima štednju do 100 tis eura a kao što znate naše banke su banke u vlasništvu stranih velikih banaka i mislim da eu nebi dopustila zbog panike koja bi se možebitno mogla proširiti na članice izvan eurozone ali u regiji da građani hrvatske izgube štednju.
      Osobno držim štednju na hrvatskim bankama i nemam nekakav prevelik strah od gubitka te štednje,moguće je neko zamrzavanje na par dana ali mislim da je rizik od gubitka štednje minimalan jer sve te banke majke imaju pristup novcu europske centralne banke koja bi sigurno reagirala ako bi zatrebalo jer ponavljam direktiva eu je da se građanima garantira štednja po računu do 100 tis eura i mislim da sa te strane ne treba širiti paniku jer interes eu zbog svog kredibiliteta i stabilnosti banaka na čitavom prostoru eu je da se to ne dogodi a o dionicama mislim isto što nenad.Ono što će biti užasno u tom eventualnom bankrotu će biti udar na mirovine,plaće,socijalna davanja i to će biti strašno,uostalom znate kako je to išlo u grčkoj.Sve ovo uzmite sa rezervom to je samo moje skromno mišljenje.

      • Mislim da ste ovdje jako promašili. Štednju garantira RH, a ne banke vlasnice podružnica u RH. Mislim da bi se u slučaju defaulta one njih odrekle, i da im to ne bi bio reputacijski rizik jer bi svi znali da nije do njih, nego do države u kojoj posluju.

        • Nenade puno je stvar složenija i mislim da je mali rizik od gubitka štednje do garantiranog iznosa 100 tis eura.Sjetite se intervencije ecb-a kod pat situacije između austrijske države i bayrische banke,tada je trichet direktno intervenirao kao predsjednik ecb-a prisilio na neki način austrijsku državu da sanira hypo banku a argument sa kojim ih je prisilio je bio
          “to je balkanski lehman i doći će do urušavanja banaka u čitavoj regiji”,sjećam se tog sastanka bio je petak a ja sam novac podigao sa banke u srijedu na tri četri dana,taj petak se mogao urušiti kompletni bankarski sustav hrvatske jer pad jedne velike banke u hrvatskoj je kraj za sve banke…Sreća je da smo članica eu i da preko nas eu mora braniti bankarsku stabilnost i povjerenje u garancije države ostalih članica i jako sam uvjeren da bi se našao novac da se ta stabilnost obrani jer ponavljam direktiva eu je garancija od 100 tis eura a kao što znate do nedavno je hrvatska garantirala 400 tis kuna zato ja ne mislim kao vi.Promislite kada bi se diljem eu proširila vijest da su građani hrvatske izgubili štednju usprkos garanciji 100 tis eura po direktivi eu?Zamislite da ste vi mađar,bosanac, srbin ili bugarin koliku bi sigurnost više imali u štednju nakon hrvatskog iskustva?Tko bi više kome vjerovao?

  6. Smanjenje poreza je svakako dobra vijest. Ali nisam siguran da će značajnije utjecati na povećanje potrošnje građanja što je navodno glavni razlog. Prema Državnom zavodu za statistiku prosječna plaća u 2013. godini je bila 5.515 kn; nažalost ne mogu doći do podatka koliki broj zaposlenih bi obuhvaćao određeni -+ interval. Ali dobar dio zaposlenih vjerojatno pripada intervalu od 4.500-7.000 kn, kojima bi se povećala plaća od 78 do 152 kn (link). Sad, da li bih ja krenuo više trošiti zbog tih stotinjak kuna više mjesečno…ne znam baš. Međutim, ako ova porezna reforma manje optereti poslodavce koji bi onda počeli razmatrati da zaposle još jednog čovjeka pa se s vremenom smanji i nezaposlenost…to bi mogla dugoročno biti pozitivna stvar.

    • Oni koji imaju male plaće vrlo vjerojatno da će potrošiti svih tih “78 do 152 kn” jer ljudi sa malim plaćama jedva “spajaju kraj s krajem”, njima je svaka kuna vrijedna, svaku kunu više će potrošiti odmah, jednostavno na osnovne životne potrebe živeći tada mrvicu manje oskudno, dakle biti će im bolje i BDP će biti bolje za točno taj iznos kratkoročno (na duže staze: i više od toga!). Svaka kuna u gospodarstvu (ona “potrošena”) vrijedi puno više nego ta ista kuna u državnom proračunu (koji je “uništi”, jer državna potrošnja i privatna potrošnja su bitno različite efikasnosti, jedno je trošenje a drugo “uništavanje”).

      Oni koji imaju velike plaće…, pa ako bi se ovo stvarno ovako nastavilo, svaki dan da nam počmu najavljivati neko smanjenje poreza, pa da se krenu popravljati neki gospodarski pokazatelji, ti sa većim plaćama koji zapravo ne potroše sve što uprihoduju (nego možda stavljaju na štednju, koja će se sada oporezovati? :D) bi mogli početi osjećati neki optimizam i tada potrošiti ne samo te kune koje su dobili na razlici poreza nego i više od toga (smanjujući štednju, koja se i tako oporezuje, dvostruki motiv za to potrošiti).

      Tako da se ja ne bih čudio da ukupni doprinos potrošnji “zbog smanjenja poreza na plaću” bude i veći od 100 % ukupnog iznosa za koji se smanjio prihod proračuna po toj stavci. I još nešto zanimljivo: prilikom potrošnje tog novca država će dobiti 25 % kroz PDV 😀 Tako da čini se da ima mjesta za daljnja smanjenja poreza i u brzom roku, i može se bez problema početi raditi jedno kvalitetno postepeno smanjenje proračuna. Uopće ne moramo prihode proračuna prepoloviti preko noći, to se može postepeno kroz 2-3 godine, i nešto brže prilagođavati rashode da smanjimo i deficit, i to je to 🙂

      Poslodavci će zaposliti onoliko radnika koliko im treba a onima koji rade na domaćem tržištu (većina) to ovisi o tome koliko se ukupno troši na njihove proizvode i usluge. Oni koji prodaju na stranom tržištu, njima treba povoljan kapital (a čija cijena ovisi o kvaliteti državnih financija) i/ili kvalitetni zaposlenici (čija kvaliteta ovisi o tome koliko ih platiš, koliko ne pobjegnu van za većom plaćom itd., pa sve što doprinosi povećanju financijskog zadovoljstva radnika, njima ide u prilog, bolje će poslovati, imati razloga više zapošljavati).

    • Šteta što porezna uprava daje samo statistiku o “prosječnoj plaći” – naime, negdje sam pročitao da 71% ljudi zarađuje ispod te prosječne plaće (koja se uvijek vrti oko 5500 neto), te da samo 12% ljudi zarađuje preko tih famoznih 8800 neto.

      Bilo bi zanimljivije vidjeti 50i percentil, dakle “median” plaću. Vjerovatno nije ni 5000kn…

      • Točno ali i to je statistika. Gotovo da nema konobara i kuhara (osim onih koji rade u hotelima) da ne dobivaju dio plaće na crno. Ima i solidnih distribucijskih i proizvodnih firmi koji tako isplaćuju plaće pa i dućana, a da ne govorimo o obrtnicima, tako da je statistički prosjek veći od tih 5.500,00 kn.

      • Na osnovi ankete čini mi se da je razumno zaključiti da velika većina zaposlenih pripada ’78 do 152 kn’ intervalu. Ali ima mi smisla što je mclynx napisao: ‘Svaka kuna u gospodarstvu (ona “potrošena”) vrijedi puno više nego ta ista kuna u državnom proračunu’, tako da promatrajući na razini cijele države moglo bi biti nade za ovu mjeru.

        • Na osnovi ankete čini mi se da je razumno zaključiti da “velika većina zaposlenih” pripada ’78 do 152 kn’ intervalu.

          Pa nije razumno, razumno je zakljuciti da većina onih “71% ljudi koji zarađuju ispod prosječne plaće” ne provode vrijeme po internetu ispunjavajući ankete…

  7. Ja mislim da će u prvih mjesec dva najviše profitirat pivovare i Badel, jer kad ekipa dobi 80 ili 150 kn veću plaću , prvo će sebe počastit . 🙂

    • E sad mislim da zbilja mogu biti ponosa jer da nisam otkrio tu dionicu i aktivirao trgovanje njome, mislim da bi i dalje ostala u zapećku jer bi je PBZ i-stock zatukao na malom volumenu i zko zna kad bi ju ljudi spazili … budući da sam izašao iz nje to valjda znači da je postala ‘investabilna’ za managerčiće za razliku od KORF/RIVP koji su neinvestabilni. A nisu rekli ni hvala da imaju još jednu investabilnu :)… a kao što sam bio rekao iz nje sam izašao jer je jedan fondić (možda isti možda ne, nije sada bitno ali pogađajte jeftino prodavao KORF koji je kupio pravo u doba kad sam ja prodao nešto KORF da bih kupio SAPN. teško je bilo odoliti KORF na tim cijenama …)

    • To je dobra dionica, jedna od dvije najveće pozicije u mom potrfelju, i to je jedino bitno. Koji je fond tu, njegova stvar, to nije ni dobro ni loše samo po sebi, glavni su fundamenti.

      • Ja sam se malo šalio aludirajući na promašaje mirovinskih fondova u prošlosti, pa da ne bi i ovo mozda bio neki signal da je firma na rubu propasti. Srećom, situacija nije ni približno takva, pa bi ovo mogao jedino biti signal da su se fond menadžeri nesto sitno i opametili ( čini se da su barem ovi iz A kategorije shvatili nesto) . Zapravo mislim da je ulazak ovog fonda itekako pozitivna stvar za dionicu, jer ce u najmanju ruku relativno veliki prodavač, koji i dalje prodaje, u kraćem roku moći prodati svoje dionice (ako mu je cilj sve prodati). S time bi i porast vrijednosti dionice trebao doci ranije, ako računamo na to da kompanija vrijedi vise nego sto je sada cijena na burzi.

      • I to je dobro, P-A verzija je jedna od moje 4 glavne pozicije 😀 Ovdje im je i samo dy kao kamata na nekim obveznicama, pri čemu ovdje “glavnica” neće baš tako pasti kao tamo kad kamate na svjetskom tržištu počnu rasti.

        I zbog naših mirovina je bitno da nam porezi na dividende ne postoje ili budu skromniji, svakako puno manji od poreza na manje rizičnu kamatu na štednju. Dividendne dionice su često među omiljenijima za mirovisnke fondove. Zato vole i HT. A sad kako malo gledam, čak i HT bi u dogledno vrijeme mogao postati mi OK kupnja. Recimo da padne na book, nešto malo ispod, ja bih počeo razmišljati o malo uzeti toga za diverzifikaciju, i ne bih se previše bunio niti da moj mirovinac A kategorije ima nešto sitno toga, ako je kupljenp po cijenama ispod book-a.

      • Eto ga na, sad i ja i moj odabrani A fond ulazemo u isto. Em’ ti diverzifikacije 🙂
        Ali drago mi je da sam poslusao komentare na Eclectici i odabrao A kategoriju umjesto C sto mi se prvo cinilo pametnije (jer sam se bojao da ce A fondovi kupovati Ingre i ostalo smeche).

    • Nije mi jasno za Saponiju da u pozivima za gs piše da sudjelovati mogu samo dioničari koji imaju (ili s punomoćima imaju) minimalno 1000 glasova/dionica. Zna li netko koji je zakonski temelj takve odluke (članak ZTD-a)?

  8. mclynxa danas citira Jutarnji list kao blogera koji piše kako Hrvatska sa malom bazom ne može rasti 2-3%, a jedan SAD raste 4%. Sve je više blog praćen 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s