Uncategorized

Prema Gallupu, Hrvatska među najneugodnijim zemljama za život

Ovo je možda i najvažniji negativni pokazatelj u zadnje vrijeme. Ili Hrvati naprosto vole kukati?

1. Gallup je jučer objavio novo istraživanje o blagostanju (odnosno ugodnosti, udobnosti života – well-being): Gallup and Healthways Well-being index. Gallup:

” “Well-being” je koncept koji obuhvaća značajne aspekte o tome kako se ljudi osjećaju i kako doživljavaju svoj svakodnevni život – drugim riječima, obuhvaća više od fizičkog zdravlja ili ekonomskih indikatora”

Prema njemu, Hrvatska je među najneugodnijim državama za život. Od 135 zemalja ovo je dno ljestvice, poredano po postotku ljudi kojima je u pojedinom segmentu baš jako dobro – eng. thrive: cvjetaju, bujaju, odlično uspjevaju … (klik za veću):

gallup croatia

Prvi stupac je ukupni rang, prema postotku ljudi kojima je u 3 od od 5 promatranih područja ‘baš dobro’. Globalni indeks blagostanja uključuje sljedeće elemente:

Svrha, smisao života (Purpose): Voliš što radiš i motiviran si za postizanje svojih ciljeva
Društveni život (Social): Imaš podržavajuće odnose i ljubav u svom životu
Financije (Financial): Upravljaš svojim ekonomskim životom tako da smanjuješ stres i povećavaš sigurnost
Zajednica (Community): Voliš gdje živiš, osjećaš se sigurno i ponosiš se svojom zajednicom
Fizičko stanje (Physical): Dobrog si zdravlja i imaš dovoljno energije za obaviti svakodnevne stvari.

A kao što vidimo, Hrvatska naročito loše stoji u pokazeteljima smisla života, zajednice, fizičkog stanja. Detljnije o nekim elemetima u dodatku na kraju.

Sad možemo ratmatrati kolika je razlika između objektivnog stanja i kako ga netko doživljava. Primjerice, možda su financijski problemi ljudi u Srbiji daleko teži, ali oni to tako ne doživljavaju? No, neke stvari su naprosto same po sebi objektivne. Ako netko ne doživljava da mu život ima smisao, kako reći da to nije ‘objektivno stanje’, kad ga se upravo pita o njegovu doživljaju smisla života?

2. Istraživanje se u stvari sastoji od 10 pitanja, po dva u svakom području, sa skalom od 1 (snažno se ne slažem) do 5 (snažno se slažem). No, za ilustraciju pogledajmo kako na općenitoj skali stojimo u usporedbi s Austrijom:

well-being croatia

well-being austria

Gledajte sad. Na zadnjoj skupštini Valamar Adria Holdinga (za što mislim da će na koncu biti najveća dioničarska priča ikad ispričana u Hrvatskoj, uzevši u obzir broj dioničara, njihovu strukturu, ‘struggling’ i uspjeh), nakon što sam u službenom dijelu bio, rekao bih, prilično čvrst prema našim prijateljima Austrijancima (rekao sam im: kako biste bili sigurni da i dalje pazimo na našu imovinu i da nećemo više dopustiti razna ‘optimiziranja’), u neformalnom dijelu sam rekao g. Wurmböcku (uz smiješak, naravno, jer se slažem s njim da smo sada ‘svi u istom čamcu’):

‘Gledajte, tretirali ste nas [pri čemu pod ‘nas’ evidentno nisam ubrajao sebe, nego cijelu povijest tog poduhvata] pomalo kao da smo u Burkini Faso, a vi neki kolonizatori!’

Na što je on pristojno rekao: ‘Nisam to nikad rekao, da ste kao Burkina Faso!’
A ja sam: ‘Niste Vi, vi to možete misliti, ali ste prepristojni da to izgovorite – a rekao sam ja, i to zato jer znam da mi sami sebe tretiramo kao Burkina Faso.’, te dodao: ‘Za nas je bilo vjerojatno najbolje kad je ovdje bio Franz Josef.’
Na što je on:‘Ali Franz Josef je bio loš!
Na što sam rekao:‘Za vas je možda bio loš, ali za nas – odličan!’

A propos, Burkina Faso je u gornjem istraživanju pozicionirana u ukupnom rezultatu praktički isto kao Hrvatska. Po područjima: U ‘Purpose’ i ‘Social’ smo vrlo slični, mi stojimo znatno bolje u ‘Financial’, ali zato oni u ‘Community’ i ‘Physical’. Na zdravlje!

3. E vidite, na to sam mislio kad sam prije 5 godina napisao Zašto će možda Jadranka Kosor biti najbolji hrvatski premijer (Zanemarite promišljanja o tome zašto je g. Sanader otišao, to sam pisao dok je još sve bilo u magli). g. Kosor je propustila priliku (standardni izgovor: ‘nije se moglo s obzirom na političke okolnosti’), a ludilo naroda i ‘političkih elita’ (kako pozicije, tako i opozicije) se nastavlja (ipak je tu još bilo dosta ‘mesa’ za elite) i na koncu će neki premijer ipak biti najbolji premijer, a samo zato jer će raditi ne ono što želi nego ono što mora – kad zaista dođemo pod pravi privremeni protektorat EU.

Investicijski gledano:
– najuspješnija investicija mi je bila upravo Valamar, iako sam se u početku u njemu osjećao najnesigurnije, jer se na koncu s racionalnim ljudima koji štite svoj kapital, čovjek na koncu može sporazumjeti
– a najneuspješnija Peterokemija, iako je to mogla biti najveća hrvatska investicijska priča i ono što bi nogometni komentatori rekli ‘stopostotna prilika’, zato jer od NAŠIH (a tu ne mislim na pijunce poput nekih sindikalnih čelnika, nego na stvarne donosioce odluka, ‘političke elite’) čovjek ne može računati na racionalne odluke.

Znači, kao što bi rekao Antun: ‘Najgore je kad nas zajaše NAŠI!’

Napomena: Reda radi, napominjem da imam dionice kako KORF i RIVP, tako i PTKM i ovo nije preporuka za kupnju ili prodaju ni jedne od tih.

+ + +

Dodatak: Gallup neke elemente opisuje još i ovako:

Smisao života: voliš ono što svakodnevno radiš; naučiš ili radiš svaki dan nešto zanimljivo.

Zajednica (ovo je možda potrebno bolje artikulirati pa dajem opširnije tumačenje Gallupa:

Several factors account for high community well-being, personal safety being first among them. Do people feel safe walking home alone at night? Law and order must be established to create a stable, thriving society, and this sense of security must be felt at the community level. Second, there must be opportunities for individuals, families, and friends to share in social experiences. Venues encouraging regular interaction, such as parks, restaurants, and sports fields, help develop social cohesion and community spirit. Finally, the community must be tolerant, open, and welcoming toward new residents. Tolerating differences, whether ethnic, religious, or socio-economic, helps community well-being to thrive.

Fizičko zdravlje:

Physical well-being is defined as having good health and enough energy to get things done daily. Having excellent physical well-being is often a corollary of achieving high well-being in other areas. Most people have the opportunity to make dozens of choices each day that contribute to their physicall well-being. It is not essential and not always possible to select the healthiest course of action, even in the developed world. For example, occasionally a person may need to work late to meet a deadline and not get enough sleep. At the societal level, poor physical health across the population can negatively affect economic growth, productivity, fiscal budgets, and, ultimately, well-being.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

25 replies »

  1. Hvala na prenošenju zanimljivih informacija (uz obradu tako da je sve stvarno plain and simple).

    Da li ste usput negdje do sad čuli ili vidjeli informacije o zemljama koje su vrlo otvorene zapošljavanju stranaca, pogotovo na menadžerskim pozicijama? Znam da je npr. Kanada vrlo welcoming za imigrante, ali obično se “fini” poslovi sačuvaju za domaće stanovništvo. Također je recimo Dubai sklon zapošljavanju stranaca na “pametnim” poslovima, ali nisam puno čuo o otvorenosti za zapošljavanje ako osoba već nije tamo (ili ne dolazi iz zemlje s engleskog govornog područja)…

    • Nema kukanja, ajmo jednu zapivat 🙂

      Croatio iz duse te ljubim

      Svake noci za te Boga molim
      pivajuci kamenu i draci
      Croatio ka mater te volim
      umorna si, samo mi ne placi

      Sve cu pisme pokloniti tebi
      sve djardine, neka mi te kite
      Croatio iz duse te ljubim
      ja te volim ka i mati dite

      Jos se sicam onih rici
      sto mi uvik prica caca
      nemoj sine nikud ici
      tvoj je kamen, maslina i draca

      Nek te rani kora kruva
      kapja vina, zrno soli
      nek ti kusin bude stina
      al’ Hrvatsku sine voli

      Pisme ce ti pivati slavuji
      svirat’ ce ti moje mandoline
      svaku stopu ove zemlje ljubi
      kad odrastes voljeni moj sine

      • Živio mali crv u kanalizaciji, živio i pojma nije imao da neki žive i drugačije.
        Jednog dana, nađe on neke stare raskiseljene novine, počne čitati, čita pa zaprepašteno zapita tatu:
        – Tata, je li točno da ima crva koji žive u jabukama?
        – Točno je sine, odgovara tata,
        – A je li točno da neki crvi žive i u mesu?
        – I to je točno, pile mudro tatino.
        – A ima ih i u salami?
        – Ima dijete moje, ima.
        – Pa zašto zaboga mi onda živimo u ovim govnima?
        – Zato, sine, što je ovo naša DOMOVINA!

  2. Pa ako je to doista istina i stvarno stanje, sto radimo kao poduzetnici i investitori ovdje !? Jesmo sado-mazo dečki/cure ili pak ne ide nam se vani,dok čekamo čudo !?

    • Pijanom milijarderu treba pod hitno ukinuti ministarstvo, za zaštitu okoliša u RH, koja uopće nema većih industrijskih zagađivača, dovoljno je osnovati jednu službu u Ministarstvu gospodarstva i tako smanjiti državnu potrošnju, prezaduženost, državni deficit i birokraciju koja nam samim svojim postojanjem koči gospodarski razvoj.

  3. Možda moj komentar ne odgovara temi ali bih rekao da pristaje uz svaki tvoj blog Nenade.
    Letimično pratim vijesti iz Hrvatske (živim u BiH) ali mi je zapeo za oko neki dan kadar u glavnom dnevniku gdje Šeks hvali Grbinovo diskreditiranje nekog referenduma.
    Zainteresirao sam se za to što je udružilo SDP i HDZ: Markićka i referendum “birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. U BiH to već postoji i ne daje neke rezultate, ali još malo pretražujem i postaje sve interesantnije: GONG je protiv, gura svoj izborni zakon, a i Josipović nešto sprema na istu temu!? Pretražujem komentare na na Indexu, VL i iznenađuje me broj komentara i podrška čitatelja. Sigurno preko preko 90% komentara podržava ideju ovog referenduma. Zapravo čitajući ove komentare shvatio sam kako se demokracija može izobličiti. Jedan od komentatora tvrdi da HNS za koji se ne zna da li bi uopće prešao izborni prag upravlja gospodarstvom Hrvatske.
    Čini mi se da je Markićka s ovim referendumom pogodila u sridu – u srce i mozak korupcije, nepotizma i uhljebništva.
    Na prvi pogled referendum ne donosi ništa spektakularno. Inženjerski gledano snižavanje izbornog praga s 5% na 3% je zanemarivo međutim za uhljebe je svaka konkurencija pogubna i zapravo jedino o tome i vode računa.
    Iznenađuje količina neargumentiranog blaćenja ove ideje od GONGA koji priča o nakaradnom izbornom sustavu, pa do HDZ-ovog prijedloga za moratorij na referendume.
    Nije mi cilj reklamirati ovu ideju već prokomentirati negativne reakcije na nju.

    Napomena: Nisam član građanske inicijative “U ime obitelji” niti bilo koje političke stranka 🙂

    • Snizavanje praga na 3% ide ruku pod ruku sa smanjenjem broja izbornih jedinica na oko 7. Elementarna matematika govori da će 3% u 7 jedinica biti jednak broj glasova kao i 5% na 12 jedinica. Zapravo čak malo više glasova ce biti potrebno kada bude 7 jedinica.

      Naravno nijedan novinar nije primjetio ovo, i u medijima je stalno prisutna priča kako ce spustanje praga dovesti do inflacije broja stranaka u Saboru, i ulasku raznoraznih “redikula”. Ovo jednostavno nije točno jer ce broj glasova potreban za ulazak u Sabor biti otprilike jednak kao što je i danas.

    • procitao prijedlog i OK je …(za razliku od proslog)
      manje izbornih jedinica je dobro jer je to odmah i manje administracije
      biranje po zasluzi a ne po uliznistvu sefu stranke je najbitnija pozitivna stvar kod prijedloga

      jos da samo nisu zaboravili predloziti izmjenu vrlo bitne stvari..
      preferencijalni glasovi za liste (a ne samo kandidate)
      i sa time usko vezana preraspodjela glasova koji su isli listama ispod praga

      hipotetski gledano ako ja dam glas nekoj marginalnoj listi koja ima super program ali slab marketing onda je velika vjerojatnost da ce moj glas zapravo otici SDPuili HDZu sto ja recimo ne zelim (ili je bar to do sad islo nekako tako)
      trebalo bi omoguciti biracima da ako vec njihov prvi izbor ne prodje da imaju opciju kome alternativno zele dati taj glas (a da ne ide automatizmom najvecima)
      time bi ljudi bili hrabriji davati nerazvikanim strankama pa bi visestranacje imalo vise smisla a ne ko sad gdje ako ne glasas za najvece nisi ni glasao pa cemu uopce davati malima

  4. http://www.jutarnji.hr/cijela-istina-o-porezima-u-hrvatskoj/1220809/

    I ovdje se brkaju kruške i jabuke i uspoređuje hrvatsko porezno opterećenje sa prosjekom eu.Ali da čitatelji bolje shvate stvar ćemo maksimalno banalizirati.Uzmite da imate dovoljno novaca da možete otvoriti restoran i u bruxellesu,i u new yorku ili pak u derventi?U derventi ga nećete otvoriti i da nemate nikakav porez,to je otprilike ta priča.Hrvatski ogromni hendikep je što smo malo,siromašno i raštrkano tržište i naravno da ne možete vući paralelu sa razvijenim bogatim zemljama eu čiji stanovnici imaju tri do pet puta veću kupovnu moć jer to već ulazi u zonu retardiranosti.
    Svaki inicijalni početni razvoj morate stimulirati izuzetno niskim i jednostavnim porezima i zato bi u današnjem momentu flat tax bio izmišljen za hrvatsku,samo socijalistički zombiji će prije odvesti zemlju u bankrot nego uvesti flat tax i pojednostavniti porezni sustav skroz.Oni će se flat taxa sjetiti kada onima za koje se oni danas navodno bore(mo’š misliti) roknu plaće 40%.E onda će početi razmišljati da to nebi bilo loše.Problem ove vlade i izgubljenog premijera je taj što kada je on zasjeo na premijersku funkciju umislio je da smo mi “ravnopravna-jednaka članica eu” a mi niti smo jednaki niti ravnopravni sa najbogatijima i najvećima ni po broju glasova,niti njihovoj snazi a gologuzi smo i siromašni u odnosu na sve razvijene zemlje te iste eu i sve dok je to tako,tako će vas i tretirati.To što Milanović tamo ide uzdignute glave i umišlja da je on predsjednik švicarske u jednu ruku i nije loše ali u drugu ruku to ništa ne mijenja na stvari i hrvatska će se slušati,biti priznata,imati svoju težinu tek i onda ako sami uspijemo napraviti bogatu zemlju a tada neće biti važno jeli premijer puran ili noj jer premijeri su prolazni činovnici….Dosta je nama priča o ponosu raja traži kruha i posla i teži blagostanju kakvo imaju najrazvijeniji u eu.Sjetite se bora jovića koji je vikao 90-te da je jugoslavija značajna i ponosna zemlja i da im neće neki tamo bjelosvetski činovnici govoriti kako će se oni ponašati i što će činiti?
    Pa kada su klekli na koljena još do dan danas se nisu ni uspravili a kamoli diguli sa poda.Pustimo populističke floskule “kako smo mi ponosni”,gladan nikada nije ponosan nego ponižen….Okrutno ali to je život,takav je od postanka svijeta….Jako se dobro sjećamo kao mladići kada nismo imali lipu u đepu za curu izvesti u kino ili na piće?Jeste li se osjećali poniženo i jadno?
    Ja jesam!

  5. Što se tiče sporataša, imam osjećej da su se svi okomili na njih bez razloga. Ako su sportaši radili (imali su uplate “doprinosa”) zašto ne bi i koristili te mirovine koje su zaslužili? Jedini je problem što im se one isplaćuju već sada, a ne kada i steknu uvjete za mirovinu. Ima netko upućeniji?

  6. Ne znam jeste gledali jucer studio 4 na hrtu,na ovu temu,pitaju 3 hrvata kako im je oni svi kazu uzasno,ocajno…,a stranac iz tunisa kaze doselio se 2009 i kaze nikad mu nije bilo ljepse u zivotu …sve ovisi o perspektivi

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s