Uncategorized

Nerođena djeca: Kako zapravo izgleda demografska šteta zbog produžene recesije u RH?

Post je i ovaj put na FB.

Ne brinite, nisam napustio Eclecticu (štoviše, vjerujem da primjećujete novu adresu Eclectia.hr, što molim da i prebacite u svoje bookmarke), nego samo eksperimentiram kako najbolje integrirati Eclecticu i FB.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

19 replies »

  1. .Ostaci plemenske kulture prisutni su među Hrvatima i danas te se mogu smatrati ključnim uzrokom brojnih društvenih, ekonomskih i političkih problema, dodatno začinjenih ostacima fašističke i komunističke svijesti. Stoga je razvoj demokracije i građanskog društva moguć samo uz prevladavanje takvog sustava vrijednosti koji je Dinko Tomašić detaljno opisao.

    Narod može saznati istinu o sebi samo ako pojedinci slobodno tragaju za njom i istražuju činjenice, te na temelju njih donose zaključke. Zato je plemenski i općenarodni populizam uvijek potiskivao razumske spoznaje jer se masama može efikasno upravljati samo nametanjem kolektivističkog mentaliteta. A tada individualna sloboda nestaje.

    Obzirom da kultura utječe na opću kvalitetu društvenih, ekonomskih i političkih odnosa i institucija, Hrvati trebaju mijenjati načine razmišljanja, kako bi se Hrvatska mogla razvijati u zdravo građanskog društvo znanja, koje cijeni slobodu pojedinca koji se spreman uzdignuti nad diktaturom čoporativne prosječnosti i ograničenosti.

    Isto kao što je temeljni preduvjet poduzetništva razvoj kvalitetnih ljudskih potencijala koji se konstantno intelektualno i emocionalno usavršavaju, tako je i s narodima, premda u ovom drugom slučaju taj razvoj ide mnogo teže. Zato treba razvijati poduzetničku kulturu, a to je moguće samo uz liberalizacijske procese u društvu i ekonomiji. Drugim riječima, ekonomski razvoj je posljedica društvenog razvoja. Misaoni procesi među pojedincima i kolektivima imaju izravan utjecaj i na ekonomske procese. Zato je sociologija Dinka Tomašića značajna i za današnje vrijeme, kako bi se hrvatsko društvo moglo razvijati upravo na suočavanju s bolnim istinama. Slično kao što se tijekom psihoanalize osoba treba suočiti sa bolnim istinama koje je potisnula kako bi se obranila raznim mehanizmima, odnosno odlučila samu sebe zavaravati.

  2. Postovani g. Bakic,
    obzirom da, ako sam dobro razumio, pomalo revidirate izgled i sadrzaj bloga, dopustite par sugestija na temu.
    Kako ste ukinuli ocjenjivanje komentara, ne vidim vise svrhe za listu najocjenjivanijih komentara, a ista zauzima dragocjeni prostor. Mislim da bi trebalo i produziti listu najnovijih komentara, sa posljednjih 15 na bar 30, ili cak i vise; osobno mi komentari znaju promaknuti, jer je ova lista prekratka, a pretrazivanje susljednih komentara naknadno po postovima je neprakticno iz razloga najnovijeg komentiranja i po starijim postovima.
    Mozda sam ovime naceo i dobru temu – bilo bi, vjerujem, korisno da otvorite prostor za slicne eventualne sugestije i drugih komentatora ili pratitelja Bloga, ali ne bih htio da ovo shvatite kao dociranje. Blog je vec odlican, ali bi se mozda mogao i poboljsati ili dotjerati.

    • Osim kaj se slažem s mimom, mislim da je blog zaživio sad već u tri smjera – jedno je kao baš pravi blog (dakle monološki, tekstovi plasirani čitateljima), drugo kao forum, u komentarima, gdje se zna razviti zaista živa diskusija, a treće novi izdanak putem društvenih mreža (koje su kudikamo dinamičnije jer su lakše pristupačne (valjda svi vrtimo fejs negdje u pozadini, na drugom ekranu ili bar na mobitelu) + dosta brzo i lako ih se može i moderirati… pa bi u tom smislu možda trebalo razmišljati i o reinženjeringu/restrukturiranju vaše komunikacijske platforme?

      Čisto kao ideja/prijedlog.

      • Da, samo još nemam odgovora. Kod FB mi je reciom jako zgodno da se može ljude direktno tagirati da se uključe, pa je tako u onoj jednom diskusiju kod mene bili skoro svi naši najpoznatiji mladi ekonomisti …

        • Ja sam osobno potpuno odustao od Facebooka, oduzimao mi je daleko vise vremena nego sto mi je donosio koristi. Jedina “drustvena mreza” koju koristim je Twitter, koji je znatno fleksibilniji.

        • Ja u modulu mogu staviti maks. 10 komentara, a Vama je vjerojatno povuklo tih 10 otkad ste uključili, ali ćete ubuduće imati cijelu povijest od trenutka uključivanja.

        • Ja koristim feedly (www.feedly.com), i vidim komentare za zadnjih 30 dana – mislim da je to neki default history-a za feedly.

          Znaci, nemojte ovaj URL (https://eclectica.hr/comments/feed/) ukucati u browser, nego ukljucite taj feed preko RSS readera (napr. feedly, ima hrpa drugih, sve je to besplatno.)

      • @mahatma
        Zahvaljujem na sugestiji, probao i radi, ali zaista zasada samo zadnjih 10 komentara (sukladno Nenadovom objasnjenju). Ipak, volio bih da je znacajka nekako implementirana vec u okviru Bloga. Dotada…

        @nbakic
        Nadam se da cete nekako iznaci nacin implementiranja tagiranja spomenutih FB komentatora u Blog, jer je ideja izvrsna!

  3. Mali izazov… neke firme još uvijek smatraju FB rizikom gubitka produktivnog vremena pa ga zatvaraju pristup svojim firewallima, time ćete možda izgubiti određenu dinamiku čitanja i komentiranja. Alternativa: istovremena objava na obje adrese.
    Pozdrav!

  4. Dobro bi bilo kada bi na fb otvorili stranicu Eclectica ali je isto dobro da preko svog profila objavljujete postove.
    Super je kad mogu lajkati neke vase ili druge postove jer na taj nacin ih mogu vidjeti i moji “prijatelji” pa tako sirim korisna i kvalitetna razmisljanja koja sam nebi mogao iznositi.
    Neka pati kome smeta!

    • Nije mi problem taj mehanički dio, mogu u WP označiti to isto pri postanju, nego više kako sve objediniti komunikacijski.

  5. Zanimljiva je rasprava o titu….
    Govori se kako se ko triba okrenit buducnosti ko da on nije kriv za danasnje stanje ali triba rusit mitove, a najveci je mit titova ekonomija.
    Tito je bio alfa i omega pa je odgovoran za ekonomiju i sad ako je tito bio super sve je bilo super i ekonomija je bila strasno jaka i “proizvodilo se”.
    I sad normalno da je problem danas kako ljudi gledaju na to razdoblje jer se cila ekonomska politika i “lijevih i desnih” nastavlja na titovu ekonomiju ili se nastoji ic i u tome smijeru.

  6. Cesto se na ovom blogu vode rasprave kako je u Hrvatskoj u odnosu naspram svijeta, o razini blagostanja i ostalo. No ako se pitate kako doci do stvarnih podataka onda probajte ovu stranicu:

    http://www.oecdregionalwellbeing.org/region.html#HU23

    Jednostavnim klikom misa na neku regiju ili drzavu dobivate tocne podatke o svim aspektima zivljenja na tom podrucju: prihodi, obrazovanje, housing, itd. Vrlo zgodno.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s