Uncategorized

Nerođena djeca – koji je uzrok ‘bijele kuge’?

1. Općepoznato je da je Hrvatska ‘stara’ nacija. Jedna od najmanjih stopa fertiliteta u EU, daleko je ispod ‘zamjenske stope’ potrebne za održavanje broja stanovnika (bez useljavanja).

A sada pogledajte jedan od najdramatičnijih grafikona o ekonomskom stanju RH i utjecaju na naciju koji ste ikad vidjeli. Prikazuje broj zaposlenih u RH (lijevo), usporedno s brojem rođene djece, u zadnjih 12 godina (desno). Prikazuje ekonomski rast, pad, pa opet rast i stoga je vrlo relevantan:

zaposlenost i zivorodjeni

Naravno, a priori i naivno gledano, grafikon pokazuje samo ‘sličnost’ (korelaciju), ne i uzročnost. Primjerice, netko mi bi mogao reći da neke Hrvatice baš ne žele raditi jer nemaju djece ‘pa im to ne treba’.

No, dokazat ću da se radi o obratnoj situaciju: Hrvatice ne rađaju djecu jer nemaju posla. I da se ta ‘nerođena’ djeca nikad neće roditi.

Najprije, pogledajmo pravi vremenski slijed. Naime, kako trudnoča traje 9 mjeseci, ako se radi o tome da netko nema dijete JER nema posao, onda bi trenbalo gledati rađanja u usporedbi sa zaposlenošću godinu dana ranije. Kad to usporedimo, sličnost je zastrašujuća – rađanja su skoro potpuno korelirana sa zaposlenošću godinu dana ranije!

zaposlenost i zivorodjeni - pomak

(Činjenica da jedno prethodi drugome je vrlo jak dokaz kauzlanosti!)

2. Pogledajmo daljnje dokaze da je u siromašnim zmeljama poput Hrvatske upravo nezaposlenost uzrok niskog rađanja. Zanimljivo, također ćete vidjeti da je u bogatima obratno – naime u njima si žena može dopustiti da ne radi kad dobije dijete jer dovoljnu ekonomsku podršku supruga i države.

Srećom, imamo krasne podatke Eurostata (ovdje, stranica 10), iako ne za sve zemlje, koji prikazuju rađanja zaposlenih i nezaposlenih žena.

Pogledajmo najprije Hrvatsku kroz prikazane stope totalnog fertiliteta. To je broj koji pokazuje koliko bi živorođene djeca žena imala ukupno, kad bi imala poroda kao u promatranom razdoblju (najčešće godina dana).

Zaposlene su u 5 obrađenih godina imale čak četiri puta više poroda od nezaposlenih. Nemaš posla – nemaš djece:

totalni fertilitet - Hrvatska

U Njemačkoj je upravo obratno: zadnjih 5 godina dostupnih podataka, zaposlene Njemice su imale daleko manje djece nego nezaposlene! U 2011. (zadnja godina podataka) su nezaposlene imale tri puta više poroda:

totalni fertilitet - Njemacka

Naime, iako su Njemačka i Hrvatska ekstremi (jao!), pogledajmo da je to i inače tako – podaci o rađanjima zaposlenih i nezaposlenih žena za dostupne zemlje u EU (+Norveška, koju sam podebljao u tablici, jer je to najbogatija zemlja):

radjanje i nezaposlenost - svi

Ovo, zajedno s prethodnom analizom praktički bez sumnje ukazuje na uzročno posljedičnu vezu u slučaju RH. No, imamo i daljnji dokaz s trećeg kuta gledanja, koji nam ujedno otkriva i nove okolnosti.

3. Naime, čini se da se ta ‘nerođena djeca’ u najvećem broju nikad neće ni roditi. Obratite dobro pažnju na sljedeći grafikon koji pokazuje razdiobu rađanja po dobnim skupinama majke, i posebno ovo što je zaokruženo – neka vas ne uplaši kompliciranost, objašnjenja su niže:

razdioba radjanja

Možemo lako zaključiti da postoji jasan dugoročan trend:
a. Žene rađaju u sve višoj dobi
b. Najaktivnija je, jasno, dob 20-34, podijeljeno u 3 kohorte: 20-24, 25-29, 30-34.
c. Kohorta 20-24 se ‘prazni’ i ‘puni’ kohortu 25-29 – mnoge žene koje bi rodile u ranoj dobi, rađaju kasnije; ALI istovremeno, mnoge od onih koje su bile u dobi 25-29 odgađaju rađanje i prelaze u kohortu 30-34.
d. Ova dinamika se vidi i u ostale tri, rubne, kohorte: mlađe kohorte se prelijevaju u starije.
e. To je trend koji traje od početka stoljeća (vjerojatno i ranije) i vrlo je stabilan
f. OSIM što je u godinama produžene krize taj trend promijenjen – žene u kohorti 25-29 su odgodile rađanje, ALI nije jednako velik broj žena u starijoj kohorti rodio!

To znači da djeca koja se nisu rodila zbog produžene krize neće biti rođena kasnije.

3. No, ovdje treba uzeti u obzir da je rađanja manje zbog nezaposlenosti, ali i odlaska u inozemstvo. Vjerojatno je i pri odlasku najbrojnija skupina mladih ljudi, a pogotovo ako (još) nemaju djecu. Učinci tih ne-rađanja tek će se vidjeti. A kladio bih se da će po rađanjima 2014. biti još gora od 2013.: naprosto, podaci o zaposlenosti tako ukazuju.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

57 replies »

  1. U prijevodu, ljudi su davno prestali vjerovati političarima, JER da se sluša potpredsjednika vlade grčića, a i one prethodne (nitko nije izuzet!) u Hrvatskoj bi se dešavao baby-boom.

  2. Dakle ustanovili bi uzročno-posljedičnu vezu između ekonomije i nataliteta, pri čemu što je ekonomija lošija to se manje djece rađa.

    E sad, mislim da bi graf te uzročno-posljedične veže ipak bio u obliku “doghouse” (konveksan graf, vjerojatno u obliku krivulje normalne razdiobe), pri čemu bi kao dva ekstrema uzeo Japan i Albaniju: Japan je vrlo bogata zemlja ali istovremeno je trend vrlo kasnog rađanja ili čak nerađanja (ovo ima i kulturološke uzroke ali da ne spekuliram tu previše, imate i Njemačku na ovoj strani 10 izvješća koje ste linkali gdje je trend obrnut – grupa zaposlenih žena u ima natalitet <1 u promatranom razdoblju). Albanija pak, kao nekakvo referentno ekonomsko dno (a možemo pogledati i po Africi) ima visok natalitet (izvor: http://sh.wikipedia.org/wiki/Spisak_zemalja_po_stopi_nataliteta).

    Naprosto, ljudi ako su prebogati onda su skoncentrirani na sebe i uživanje u sebi ili postizanje nekih karijernih ciljeva (USA isto nije loš primjer sa svojom workaholic kulturom), a ako su presiromašni, da prostite, nemaju ni televizor al imaju ženu, pa što će raditi doma po cijele dane… BTW, baby boom u Jugoslaviji koliko znam se odvijao u doba redukcija struje 🙂

    Nisam sociolog niti sam ovo detaljno proučavao, ovo su neka moja shvaćanja za koja mi je ovaj post izvrsno došao da formiram u riječi.

    Drugim riječima, čini mi se da smo mi baš negdje u neugodnoj sredini (asocira me na stagflaciju) – nit posla, nit seksa. Tu bih se ipak referirao primarno na opće mentalno stanje nacije, o uzrocima kojeg je već bilo puno postova u zadnjih par mjeseci.

    I kako volim biti orijentiran i prema rješenjima, čini mi se da je opće osvještavanje da "ništa zapravo nije tako loše niti svijet propada" na razini opće mentalne higijene + otvaranje ulasku stranaca u zemlju (radno zakonodavstvo, uklanjanje prepreka za investitore da posluju ovdje itd) na razini ekonomije) ključ i za otključvanje pozitivnog nataliteta.

  3. Odličan post, kao i onaj nedavni o stanju kod privatnika. Stanje je izrazito ozbiljno, no nažalost u medijima i dalje dominiraju sasvim drugačije teme.

  4. Pogledajmo daljnje dokaze da je u siromašnim zmeljama poput Hrvatske upravo nezaposlenost uzrok niskog rađanja. Zanimljivo, također ćete vidjeti da je u bogatima obratno – naime u njima si žena može dopustiti da ne radi kad dobije dijete jer dovoljnu ekonomsku podršku supruga i države.

    Pri usporedbi stopa radjanja u razlicitim zemljama uvijek imajte na umu da je Hrvatska relativno etnicki homogena zemlja, dok to druge europske zemlje nisu. To komplicira usporedbe. Etnicitet je zaista bitna varijabla u analizi demografskih trendova i ne smije se zanemariti.

    Recimo, usporedba radjanja nezaposlenih i zaposlenih Njemica je krajnje nepouzdana ako statistika uzima u obzir strankinje. Moguce je da nezaposlene etnicke Njemice radjaju manje od zaposlenih, ali nezaposlene strankinje su dovoljno brojne i fertilne da iskrivljuju tu statistiku u suprotnom smjeru. Osim ako nemate u podacima jos i podjelu po etnicitetu, ne mozete zapravo izvuci zakljucak o tome kako zaposlenost utjece na fertilitet Njemica i usporediti ga s fertilitetom Hrvatica. Cak i kod nas, Ciganke imaju mogo djece iako su nezaposlene i sigurno utjecu na statistiku (ali manje ih je nego stranaca u Njemackoj, pa onda manje iskrivljuju).

    Zasto je ovo bitno? Zato jer ignoriranje etnickih podataka vodi do pogresnih zakljucaka. Vas zakljucak da zene ne radjaju jer nemaju dovoljnu podrsku drzave najvjerojatnije nije istinit niti u Hrvatskoj niti drugdje u Europi. Cinjenica je da ponegdje u Europi grafikoni pokazuju da velikodusni drzavni izdaci pozitivno utjecu na fertilitet, ali kad se stvar prilagodi za etnicitet, vidi se da ti poticaju uglavnom nemaju nikakav utjecaj na fertilitet domace populacije i rast se uglavnom odnosi na strance. Drugim rjecima, i kod nas i u Europi je poticanje rasta stanovnistva drzavnim poticajima uglavnom promasena politika.

    Nezaposlenost je nesto drugo. U homogenom ceteris-paribus uzorku gdje je nezaposlenost jedina varijabla, moguce je da ona utjece negativno na fertilitet. Hrvatska, ciji ste graf pokazali, je mozda relativno etnicki i kulturno homogena, pa je moguce oprezno izvesti taj zakljucak. Graf je svakako vrlo sugestivan.

    Sire (vremenski i geografski) gledano, cini mi se da je pad stopa fertiliteta vise povezan sa kulturno-psiholoskim razlozima nego sa financijskom situacijom.

    • Moj zaključak nije da ‘nemaju podršku države’, naveo sam ‘dražve i supružnika’, ali prvenstveno mislim da supruge – jer ako ti ni suprug nema posla ili ima nisko plaćeni posao, to je pravi problem (državna pomoć nikad nije presuddna).

  5. Po fertility rate, mi smo negdje tu negdje s susjedima ,dakle 1,44, slično Srbiji i Austriji,Španjolskoj ili Bugarskoj, dakle odumiremo. Zanimljivo je da smo do 2000.godine nekako i držali to blizu 2.0, dakle za obnovu stanovništva, ali strašan pad je uslijedio 2004. (1.39) i otad životarimo. Kako nemamo sustavnu pro-natalitetnu politiku,a i važne elemente koji je prate poput gospodarskog razvoja,ulaganja u vrtiće, škole,ljude i sl., to i ne čudi. Dr. Akrap procjenjuje da bi nam trenutačno trebala stopa od 2,7, samo da bi bili u klubu “obnavljača”. Francuska i Island su recimo neke od zemalja koje se vrte oko te čarobne granice RR (replacement rate) 2.0-2.06 s sustavnom pro-natalitetnom politikom , dok je iznenađujući skok u zadnjem desetljeću napravila Irska, uvrstivši se u taj klub (UK se tu negdje mota) . U svim navedenim zemljama u čarobnom klubu RR ,demografi navode da su imigranti vrlo važan faktor demografske obnove.
    Zanimljivo,Nijemci su već počeli s pripremama za definitivno značajnu zamjenu stanovništva što će se dogoditi do 2060, kada bi ih ,po sadašnjim trendovima od 82 ,ostalo 66 miliona, a od čega bi bilo 63 do 67 % penzića. Otud i novi EU blue card viza program i za kadrove van EU (MINT+M).
    Imigracija je kod nas vruć krumpir,politički a i po pitanju mentaliteta,a što nas neminovno čeka u budućnosti.

      • Da,škola ima dovoljno u centrima poput Zagreb,Splita ili Rijeke, ali ne i u manjim mjestima ili selima, baš kao i zdravstvene preventive (ambulante), baš kao i posla, otud i odluka mladih da napuste te prostore (http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2013/hr-2013-2.pdf), a što spada u pro-natalitetnu politiku drugdje (Island,Francuska recimo).
        Problem je također nedostatak urbanističke vizije i urbanista generalno.
        Inače, da, škola generalno ima dovoljno , ali nema učitelja, za o.školu ih nedostaje primjerice 7.500 na razini zemlje, dok zanimljivo skoro isti broj prosvjetara je višak u srednjim školama i sveučilištima .
        Vrijeme je prelomiti u glavama bauk imigracije.
        @Antun, kako fondovi pušu kamo i politika, jer su zapravo produžena ruka banaka (kojima je svaki posao s državom jako mio),nemam iluzije na koju će stranu prevagnuti odluka,kao i prilikom kupnje, a opet na štetu dioničara .
        A da ne govorimo o negativnoj reklami za moguće investitore ministra gospodarstva koji se čudi tomu što dioničar ,pa makar i MOL ovdje, hoće isplatu svoje dividende.

        • za o.školu ih nedostaje primjerice 7.500 na razini zemlje, dok zanimljivo skoro isti broj prosvjetara je višak u srednjim školama i sveučilištima .
          Vrijeme je prelomiti u glavama bauk imigracije.

          Evo ga opet. Isti nickname koristi svaku priliku da zagovara imigraciju. Drzava nema para? Imigracija. Navijaci rade nerede po stadionima? Imigracija. Poplave? Imigracija. Malo karikiram, ali ne puno…

          Moram objasniti o cemu se ovdje zapravo radi. Nije stvar u tome da ste vi nekakvim promisljanjem o nekom problemu ili problemima dosli do toga da je imigracija dobro rjesenje. Naprotiv, stvar je potpuno obrnuta — vi ste misljenja da je imigracija dobra stvar, pa se naknadno traze opravdanja i primjeri zasto. Pa onda moze posluziti i navodni manjak ucitelja u osnovnim skolama.

          Radi se zapravo o demonstriranju i dokazivanju vlastite prosvjecenosti i modernosti. U smislu: zatucani sovinisti i primitivci po selima se boje drugacijeg i nepoznatog, ali evo, ja, taj i taj, sam moderan, napredan, sirokogrudan i bez predrasuda.

          To je obicno statusno poziranje. Neke su ideje statusni simboli, ovo je jedna od njih.

        • Logicno je da je manja konkurencija za osnovnu skolu, kad su i place puno manje u osnovnoj nego srednjoj, a o fakultetu da i ne govorimo.

          Sto se tice imigracije, imamo je ali kontroliranu od NASIH kao i investicije. Moze ali da si NAS. Pogledajte koliko ljudi nerodjenih u hr radi u drzavnim sluzbama, fakultetima….. Kakva drzava takva i imigracija i investicije.

  6. Hej, vratimo se malo na stambenu politiku. Mediji pisu da ce stanovi poskupjeti a Nenad da ce im padati cijene no jedno je sigurno – sa padom nataliteta, odumiranjem stare generacije i iseljavanjem mladih potraznja za stanovima ce drasticno padati a time i cijene.

    Naime svi znamo da je Hrvatska slabo naseljene zemlja. Kada ju promatras iz aviona cak i Zagrebacka periferija izgleda kao Amazonska prasuma……samo vegetacija kilometrima i kilometrima. Dakle mjesta za gradnju ima koliko hoces ali opet i opet cijena kvadrata 2000 eura. Dakle mladim ljudima je gotovo nemoguce doci do stana a tko nema stana taj se tesko upari i odlucuje na djecu. Nemojmo sada o nepokretnosti radne snage koja ima stan u vlasnistvu, radi se ovdje o ludim trudnim zenama…tko ih moze nagovoriti da 9 mjeseci nose dijete i onda se o njemu brinu jos 2-3 godine a da su podstanarke.

    Gledam svoju generaciju, tko god je imao rjeseno stambeno pitanje gotovo je odma isao na djecu, nije cekao.

    Opet gledano, para ima zaa gradnju…recimo Zagreb je napravio Arenu ali nije sveucilisnu bolnicu, Split je napravio Arenu ali nije bolnicu i rodiliste, dakle za sport imamo ali za vlastitu buducnost i zdravlje nemamo.

    Cenralizacija Hrvatske je isto problem jer vecina Hrvatske vec danas je zapravo mrtva. Nemojte mi reci da po Slavoniji, Lici i otocima danas zivi itko mladji od 50 godina, barem u postotku koji garantira opstanak stanovnistva i zdrave ekonomije.

    Mislim da su recimo i zemljisne knjige problem za natalitet. Ako je svaki komadic zemlje u Hrvatskoj u vlasnistvu 3 generacije pomrlih po dijaspori onda kako da mladi covjek otkupi tu zemlju i pocne nesto sam raditi i stvarati??? Onda se seli u grad gdje je dozivotno podstanar a i ako rijesi to pitanje rjesiti ce ga sa 45 kvadrata i onda eventualno imati 1 dijete.

    Pogotovo sto je vecina mladih generacija ponikla iz okruzenja gdje su njihovi roditelji imali radnu stabilnost i rjeseno stambeno pitanje da bi sada oni, njihova djeca zivjeli u okruzenju gdje postoji samo radna nestabilnost i nemogucnost kupnje nektretnine. I sto preostaje?? Odgadjaju se djeca do neke sretnije buducnosti ili se iseljava u potrazi za njome.

    Drzava treba uvesti porez na nekretnine i nacionalizirati zemlju svakome tko ne placa na nju porez i onda ju jeftino nuditi na otkup svojim gradjanima koji su za nju zainteresirani. Dakle prebaciti vlasnistvo nad zemljistem produktivnim mladim ljudima da na njemu oni stvaraju svoju buducnost i egzistenciju.

    Ovdje u USA djeca su postala oznaka bogatstva. Djecu imaju ili bogati bijelci i to po 3-4 djece u finim skolama i u velikim autima i kucama ili siromasni emigranti tipa Latinosi koji su pak iz svoje supersiromasne domovine dosli u prebogatu USA i sada se iz svoje perspektive valjaju u bogatstvu pa imaju po 5-6 djece koji hrani vlada djecjim doplatkom…san snova za svakog imigranta….sve placeno…i hrana i doktori i skola a nitko te ne tuce i trpa u zatvor. Kalorija svaki dan i previse. Medjutim sredini, tzv srednjoj klasi djeca postaju PRESKUPA pa ih jedva imaju i po jedno. Troskovi skolovanja u USA rastu 4 PUTA brze od svakog drugog troska. U mojoj banci ovdje od 6 salterasa 4 je dobilo otkaze i uvedeni su bankomati. Dva su samo privremeno zadrzala posao. Zene su u bankarskim poslovima u panici jer ih masine izbacuju na burzu.

    Medjutim ova kriza koja je prodrmala USA i ovdje ce ostaviti duboka traga na natalitet i zivot te generacije. Mladi tesko dolaze do posla, place su pale a dugovi obrazovanja su ostali, mladi NE zele imati stanove i kuce jer nikada ne znas gdje je otkaz a sa njime i novi posao, radna nestabilnost je velika, 60% njih se nikada nece ozeniti kazu nova istrazivanja a vjerojatno ce i onda i dosta njih ostati bez djece. No USA uvijek ima dovoljno imigranata pa se nitko time ne zamara, kada zafali ljudi oni ih uvezu, kao mene iz Hrvatske.

    Ima tu milijun razloga zasto nam pada natilitet, ali ja ne bi vise trazio uzroke nego posljedice.

    Zemlju ce nasljediti oni koji se mnoze, svijetom vlada ruka koja ljulja koljevku, oduvijeka je tako bilo i biti ce.

    Svatko onaj tko ze zaludjuje bilo cime drugime, od prava, bogatstva, politike, nogometa, mode, estrade, umjetnosti, ljutnjom, standardima ili bilo cime osudjuje sam sebe na propast. Sjeme ce mu se zatrt.

    • Imate par dobrih poanti. Medjutim, jeste li sigurni da je danas teze skuciti se nego prije? Da, tesko je, da, skupo je, da, kriza je i da, znamo svi da se svi mladi zale na stambeno pitanje. Ali. To nije dovoljno da bismo zakljucili da je danasnjim generacijama to teze nego prijasnjim. Sasvim je moguce da bismo, gledajuci nekakvu objektivnu statistiku o prosjecnoj dobi pri kupnji ili gradnji prve nekretnine vidjeli kroz desetljeca blago padajuci trend.

      Prije ove zadnje krize cak i relativno mladi ljudi su kupovali stanove, 25, 26, 27 godina recimo. Zar to nije prilicno spektakularno? Je li ikad prije bilo tako? Rekao bih da ne.

    • Mislim da ste odlično dijagnosticirali stanje.

      I da su stvari jednake i ovdje. Uzet ću svoj obiteljski primjer. Moje roditelje je u rađanju drugog djeteta prekinuo rat. Nakon rata su doslovno oboje radili po 12 sati dnevno i nisu imali niti vremena niti energije ni za mene, kamoli drugo dijete. Trebali bi pripadati nekoj srednjoj klasi i po obrazovanju i po primanjima, ali jednostavno su radili sve više, a dohodak nije rastao proporcionalno količini posla. I upravo taj strah od budućnosti je učinio svoje. Ljudi nemaju osjećaj da će biti bolje.

      A tako je i danas s mojom generacijom. Evo gledam samo ljude s kojima sam studirao (sve inženjeri, FER, 27 do 29 godina). Od ekipe s kojom se družim i u kontaktu sam (15ak ljudi) samo se jedan oženio, nijedan nema dijete. Svi rade (neki vani, neki u hr), ali rade jako puno te im ostaje malo vremena/energije za vezu (a da ne govorimo o obitelji), a i dohodak je takav da su nesigurni u budućnost.

      Ovo što Šimun govori je istina. Tad prije krize stvari su izgledale ružičasto (ali znamo na čemu se temeljio taj rast). Tako i moji roditelji s nostalgijom pričaju o vremenima od 60ih do 80ih i tvrde kako se tad osjećao optimizam (oni tvrde da je tako bilo u cijeloj europi jer su i dosta putovali tada). Međutim svi znamo isto tako na kakvim temeljima je bio taj rast u Jugoslaviji.

      Kako promijeniti stvari nemam pojma. Osobno mi je obitelj u četvrtom ili petom planu iz svih razloga već navedenih (vrijeme, dohodak, sigurnost). Možda se samo treba naviknuti na tu “novu stvarnost” ili average is over.

      • Ne želim nikom popvati ili držat svijeću, ali smatram da današnja generacija mladih samo traže ispriku što ne uzimaju veću odgovornost pa se nalaze isprike koje nemaju baš nekakvo opravdanje za dijeljenje svog života sa nekim i podnijeti tert podizanja dijeteta. Ja sa rođenjem prvog dijeteta sam dobio radost kakvu nisam dotad spoznao a bio je rat i bio sam prognanik. S boljom materijalnom situacijom odlučio sam se za još djece i sa drugim djetetom radost nije dupla nego višestruko veća.Prvo dijete sam dobio sa 28 god. i da sam bio pametan trebao sam to napravit i pet godina ranije pogotovo što sam bio sa istom ženom. Tih pet godina onda mi nisu puno značili ali sad bi mi djeca vjerovatno završile fakultete i ja u svoj 50-oj sam još uvjek relativno mlad da proživim kvalitetno slijedećih 15-20 godina i da se posvetimo ja i supruga sami sebi i da proputujemo i doživimo što nismo u dvadesetim i tridesetim godinama našeg života. opet imam prijatelja koji poslije dvoje tinejđera dobio dijete u 48 god života i zavidim mu na radosti koju ima što ga ja vidim sa strane kao puno boljeg roditelja nego sa starijom djecom jer je sazrio kao roditelj te ima puno više obzirnosti i pažnje nego ranije. U svakom slućaju svi se u roditeljskoj ulozi sa više ili manje snalažljivost posvećujemo djeci i prenosimo svoja znanja i iskustva, i ne treba nikad žaliti truda ulagat u djecu. Manje novca će uvijek nadomjestit roditeljska ljubav. Kod ljubavi i djece ne treba gledati sa mozgom nego sa srcem. i bit će sve uredu.

        • Mogu se složiti s Vama. Ja sam samo rekao kako vidim da stvari stoje s mojom generacijom. Ljudi ne stignu ni ostvariti pravu vezu, a da ne govorimo o djeci. Da li tražimo previše isprika da ne krenemo tim putem…apsolutno moguće. Iskreno nemam pojma zašto je situacija takva kakva jest, samo sam naveo one razloge koje većina ljudi s kojima komuniciram navodi (koliko god (ne)ispravni ti razlozi bili).

  7. Simun, tu ste u pravu. Stvarno je spektakularno biti mlad i financijski nepismen, pa kupiti nekretninu i nakon 5-10 godina biti dužan više nego kad si je kupio …
    Inače, ne znam zašto se bojite imigracije ? Kad nećemo raditi mi, jer mi smo prevelika gospoda, rađe na birou nego raditi neke poslove, raditi će ih oni koji dođu trbuhom za kruhom, kao nekad u njemačkoj, recimo. A obzirom da starimo, to je samo još jedan dokaz da će nam imigranti trebati, u protivnom neće imati tko raditi. I to je tako, svidjelo se to Vama (nama) ili ne ….

  8. Evolucijski ili povijesno gledano mi smo najljenija i najrazmazenija generacija ikada zivjela na Zemlji. A to se prvo ocituje u padu nataliteta….pretesko nam se zrtvovati za djecu. Ekoloski pak gledano dobro da je tako jer 7 milijardi ljudi na Zemlji je ipak previse. Volio bi da je Hrvata bar 3 puta vise jer nestajemo a ukupno ljudi na Zemlji bar duplo manje.

    Pad nataliteta dogadja se i radi razvoja znanosti i tehnologije, zene su na kontracepciji sto prije nisu mogle biti, skolovanje traje sve duze, skoro do 30 godine pa najplodnije doba u zivotu zena odlazi na socioloske umjesto na reproduktivne zadace.

    Treba nam vise niskokvalificirane radne snage koja se zaposljava odma nakon srednje skole sa 18 godina i do 22 su vec umorni od posla pa rade djecu malo da odu na porodiljni. Zene sto idu na faks sa 22 su tek polozile drugu godinu, imaju jos 4 godine faksa pa onda tko zna sto jos.

    Ima jedna teorija u USA koja kaze da zena sa 18 odma mora roditi i onda jos jedo ili dvoje tako da je do 22 godine vec gotova sa djecom i onda tek odlazi na faks i sa 25- 26 pocinje karijeru. Svak ce ju tada zaposliti jer je dovoljno mlada ali je i vec odradila djecu tako da je odgovorna osoba i moze se posvetiti karijeri.

    Mozda nije totalno promasena ova teorija??

    • Sad ste malo pretjerali. 🙂 Hendlati sa troje djece i još studirati, malo je pretjerano za očekivati. Ne i neizvedivo, ali za to treba jak motiv, karakter i ambicija. Nismo svi jaki i karakterni, stoga je takvo što rijetko i malo vjerojatno. I sve to nakon treće godine najmlađeg djeteta, a svi koji su roditelji znaju da pravi roditeljski posao i obaveze tek tada počinju. Do tada su male, slatke igračke. 😀 Isto vrijedi i za troškove, tako da u toj fazi egzistencijalni pritisak postaje sve jači. Danas imati djecu je puno skuplje nego nekad. Nezamislivo je da mlađa djeca nasljeđuju obuću i odjeću od starijih i rade u polju čim dovoljno stasaju i ojačaju da dignu krumpir sa zemlje. Do prije samo 50 godina je to bilo normalno. Bilo je kol’ko djece imaš, tol’ko ti je jak mirovinski fond. Malo pomogne jedan sin, malo kćer, malo drugi sin… Nadalje, mi današnji roditelji smo kvočke i stalno drhtimo i strepimo nad djecom. Kad sam bio limač, penjao sam se na grane na kojima je i vrabac stajao na jednoj nozi, a svaki drugi dan dolazio doma krvavih koljena od stuntova na biciklu. Mojoj staroj nije bio problem u krvavim koljenima, nego poderanim hlačama. 😀 Kad sam sam postao roditelj, i maloga učio penjati se na drvo, penjao sam se skupa sa njim. 🙂 Da ne govorim o sportu i kojekakvim aktivnostima. Sve je to koštalo siću, a sa 8-9 godina bilo mi najnormalnije sjesti na tramvaj i sasvim sam na trening na drugi kraj grada. Danas nezamislivo. Ženama je vjerojatno još i teže, naročito ako im partner samo vodi brigu da li u frizu ima dovoljno 6-packa, i kad je tekma. Pisao bih još, al’ počinje mi tekma. 😀

  9. @simun- Vas taj bauk imigracije stvarno izgleda plaši. Ako je što pomodno u ovoj državi,onda je to strah od drugog ili novog te različitog. Govorimo o pronatalitetnoj politici, netko mora plaćati sve to, baš kao i ostalo. Doista me zanima tko bi sve to trebao financirati, ako idemo k tomu da će nam se u ne tako dalekoj budućnosti izjednačiti broj onih od 65 i onih od 14 godina.

  10. @simun – imiracija ima i nekoliko dobrih strana koje je Njemačka dobro iskoristila – najveća je da jeftino (džabe) dobijete gotovog (školovanog) radnika, ne morate plaćati školovanje, dječje doplatke i sl., takav radnik će više raditi za manje novaca i općenito svaki imigrant je došao raditi, rijetki dolaze biti socijalni slučajevi iz zadnjeg razloga zbog kojeg su imigranti dobri – relativno lako im ukinete radnu dozvolu i deportirate ih kući zbog npr. sukoba sa policijiom, dugova i sličnih razloga.
    Dakle dobijete za 0,00 EUR radnika voljnog raditi za malu plaću, koji je poslušan, ne bavi se kriminalom, te nema pravo glasa da na izborima ruši trenutnu vlast. A bolje poslove uvijek možete ostaviti razmaženoj domaćoj radničkoj klasi.

    • Moram vam reći da je logo baš po mojoj mjeri,međutim ako je išta kod Josipovića dobro je to da vi njega možete nekako i promijeniti jer on nema ideologiju,on živi populizam,njegova jedina ideologija da je on rođenjem naslijedio ideju tkz. socijaldemokracije ili vam ga komunističku farsu,znate ono dobar život svima a ne samo njima a ja imam pet stanova a za vas će se već netko pobrinuti jer se mi neprestano “zalažemo” i naravno on sebe kao i branko vukšić ubraja u tkz. srednji sloj.Čim si “srednji” odmah si socijaldemokrata i mirna ti je savjest,znaš da si dobar čovjek jer se zalažeš za podjelu tuđih novaca i imovine,samo ne u mom dvorištu…Stare su to fore koje nama danas prodaje Josipović.Ali opasniji su od Josipovića ovi koji zastupaju njegov populizam a još u to beskrajno vjeruju u ono što govore,oni su počeli vjerovati u populizam,to im je religija.E to je najgora kombinacija!Takvih kod NAŠIH imate sa lijeva na desno na lopate,premrežili su čitav sustav i totalno su nabrijani i ufurani….

    • Neki dan sam nešto pričao s prijateljima na ovu temu i ustvari mi se čini da “naš i naševanje” nije derivat socijalizma u našim glavama neko “samoupravljanja” i da je to upravo “samoupravljanje” glavna definicija i poveznica zašto smo gori od nekih naši sjevernih i sjevernoistočnijih bivših socijalističkih država.. mislim da je to ostavilo više traga u našim glavama nego kod njih staljinistička ostavština socijalizma/komunizma što nije čudno jer je bivša juga imala svoj put samoupravnog socijalizma ili danas “naševanje kao nova forma pokušaja svenarodnog kapitalizma”
      Narod nam je kao i političari, samo bismo obukli kapitalističku košulji al da se ne mjenjamo 🙂

      • Političari su samo NAŠE ogledalo,ja bih rekao čak i ljepši odraz,ovo je u biti praznik demokracije,hrvatska je po tom pitanju najdemokratskija zemlja u eu.Političari i hrvatski mediji zatukli su narodu mozak i sada se vrtimo u začaranom krugu iz kojeg je jako teško izaći…

  11. Majko mila…

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/oni-studenti-koji-odu-van-trebaju-vratiti-novac-za-studiranje-976116

    A ja sam mislio da su novci za sve usluge države prikupljeni od poreza???

    Vidio sam na nekom blogu izračun o tome koliko se godišnje troši na obrazovanje, i kad se taj iznos podijeli sa brojem poreznih obveznika i pomnoži sa brojem godina školovanja da ispadne dosta velik iznos, ali ga sad na žalost ne mogu naći.
    Uglavnom, g. Mornar zanemaruje činjenicu da država nije nikome ništa poklonila, nego je prvo morala uzeti da bi mogla dati. Anketno pitanje je također debilizam:

    “Treba li onima koji odu iz Hrvatske naplatiti studiranje?”

    Prema tome znači da su profesori radili besplatno? Ili je država stvorila novu vrijednost i s njome platila profesore i sve ostale troškove, a građani i roditelji tih studenata s time nisu imali veze i nisu to sve (pre)platili preko poreza?
    Takvi pravednici kao g. Mornar bi trebali ostati sami u svojoj samoupravnoj zajednici u kojoj se najviše cijeni pravednost i nadasve poštenje, pa da vidimo kako će tjerati socijaldemokraciju kad ostanu bez konja koji će tegliti za njih. A otvorite bilo koje novine, “konji” bježe na sve strane svijeta od njihove pravednosti.

      • Odlaze i oni koji u RH mogu naci posao. Daju otkaze i odlaze van. Irska, Svicarska, Austrija, SAD. Govorim o ITu. Sve VSS. Ovdje studirali, odradili par godina i odose van.

    • Ministar zna da koliko je lako pokrenuti start-up… Ima puno poduzetnickog iskustva. Godisnje je na honorarima dignuo 230.000 kn (tocno toliko da ne udje u sustav PDV-a). Primjer projekta na kojem je honoriran je nesto poput “Izrada arhitekture za sustav drzavne mature” – 67.500 kn (samo 2 i pol tisuce ispod praga za javnu nabavu). Eto, bas je toliko posla bilo.
      http://www.vecernji.hr/hrvatska/novi-ministar-mornar-zivi-u-kuci-vrijednoj-3-milijuna-kuna-952941
      Pametnome dosta.
      Tko ima priliku, emigrirati…
      Tko otvara start-up – otvoriti vani. To je cin domoljublja.

    • Ja se slažem, ali samo s ovim dijelom izdavanja računa. I to ne samo u školstvu, nego i u zdravstvu i svim uslužnim djelatnostima koje pruža država, a “besplatne” su. I to po stavkama – udžbenici 1500kn, topli obrok 500kn, pregled kod doktora opće prakse 300kn – plaćeno 100% od poreznih obveznika. Da se ukloni taj socijalistički mit da je nešto besplatno, koji mislim da nas razara. A možda bi ljudi i razmislili malo da li stvarno neka usluga vrijedi koliko država plaća za nju ili se troši novac neracionalno?

    • Evo obzirom da malo pobliže znam sadašnjeg ministra (bio je dekan dok sam radio na FER-u), i bez namjere da mu budem apologet, čini mi se da je ovdje žrtva loše komunikacije i/ili tumačenja medija.

      Naime, u akademskoj zajednici GODINAMA traje rasprava o tome da obrazovanje studenta kroz razna davanja (školarine koje pokriva država, x-ice, razne režije koje ulaze u obrazovanje studenata općenito + overheadi administracije koja se “brine” za sveučilišta i pojedine sastavnice) je vrlo skupo, a de facto financiramo radnu snagu strancima.

      Tako da je čitava ova ideja plod vjerojatno te rasprave da “studente treba zadržati u Hrvatskoj”.

      Ono što čini se nitko ne kuži to je da je uloga obrazovanja stvarnje kompetentnih ljudi i to je to – i to naš sustav, bar što se tiče tehničke struke (vjerojatno i uostalima, ali ne mogu suditi jer nisam za to stručnjak), proizvodi . Ne nužno kompetentne kao “turn-key solution” poslodavcima, ali u najmanju ruku pomogne studentima da izbruse vještine s kojima će brže upiti znanje kod novog poslodavca te što prije postati čimbenik u stvarnju nove vrijednosti.

      A gospodarstvo, privatni i javni sektor (zanemarimo da je javni u banani u ovom trenu) zapošljavaju te ljude i tu je sad stvar ponude i potražnje – ja tržištu nudim što mislim da je to i to i imam očekivanja oko vrijednosti toga (bilo novčane bilo kroz ono kako mi se čini da bih trebao živjeti i raditi – nije u šoldima sve, ima nešto i u kvaliteti života, uvjetima rada itd.). A tržište meni nudi to i to. A tržište je nažalos takvo da nadprosječna plaća od recimo 10kkn za samca koji plaća stan i režije te želi tu i tamo malo putovati ne omogućuje nikakvu akumulaciju ili stvaranje viška koji bi negdje tamo kasnije rezultirao održivom rezervom za penziju, ili produljenu bolest i slično. Drugim riječima, i s nadprosječnom plaćom je rizično raditi u HR jer se fakat ne zna što će biti sutra, a teško je steći “safety net” u smislu sredstava od kojih se može živjeti kad nema stalnog dotoka prihoda.

      Nisam ziher tko je kriv za to što su se polupali lončići pa se ministar obrazovanja pokušava baviti temama tržišta rada, ministar gospodarstva se bavi spekulacijama naftom (nota bene to je tek debilana, postoje čitave tvrtke koje bi se ovime trebale baviti, da ne spomenem kojekakve institucije osnova ne za pojedine aktivnosti i slično). Ili zašto ovu dvojicu nitko ne koordinira, a kamoli sinergetski integrira u nekakav tim managera koji se zove Vlada RH.

      Rješenje? Manit se ćorava posla, ionako će stvari ostat status quo, gledat svoja posla i graditi vlastite kompetencije i onda ih prodati najboljem ponuđaču.

      BTW; u Europskoj Uniji smo, ja to tretiram kao jednu državu. Ako me Irac hoće bolje platiti, odoh da mi bude odlično. A ako moja država stvori dobre uvjete da nam dolaze raditi Bugari ili Mađari, opet odlično. Bitno je ne biti zatvorena džamahirija puna ekonomskih talibana. Fakat je bitno.

      • Malo da se nadodam oko kraja – “platiti” i općenito poimanje love, što s troškovne strane (obrazovanje) što s prihodovne (plaća) – treba gledati cijeli “package” – što trošim da bih obrazovao studente s jedne (i zašto to pokrivam ja a ne recimo poslodavci koji će tog studenta kasnije zaposliti, tj. zašto ne kupuju “dionice” fakulteta odnosno mjenice, obzirom da je obrazovanje studenta ograničenog trajanja), pa da onda poslodavci imaju npr. i upliva u dio toga što će student učiti.

        A s druge strane, izuzetno mi ide na živce kad se reklamira da je plaća negdje tolika i tolika, potpuno igorirajući paritet kupovne moći u pojednoj zemilji. 2 kEUR ovdje i u Njemačkoj ima vrlo različita značenja. Ako odete globalno pa gledate USA, Aziju… opet skroz druge mogućnosti a ista lova.

      • Luka nije ministar rekao ništa loše, nego se to našim socijalistima ne sviđa. Oni bi besplatno školovanje pod svaku cijenu, a to što mi, hrvatski porezni obveznici, “besplatno” školujemo ljude za poslodavce u drugim zemljama njima nije bitno. Oni bi da još povećamo državnu potrošnju, pa dok ide ide, kad totalno osiromašimo dobit ćemo pomoć iz EU fondova pa ćemo opet nastaviti s “besplatnim ” školovanjem njihove radne snage.

        • takodjer bi dodao kako skolujemo recimo profesore i doktore a onda rijetko tko od njih hoce otic radit u provinciju. Zar onaj na lastovu , nekom selu u lici , slavoniji ne placa porez i ne skoluje te iste profesore i doktore a onda ti hoce samo u gradovima radit ?
          mozda i nije losa ideja da se studiranje placa , mozda ne da se odjednom plati nego recimo da drzava kreditira studente , nije jednostavno al puno se ljudi zali u provinciji da nema neke osnovne stvari koje ima recimo zg, ri , st , os,,,,…..zamislimo samo da imamo svoju firmu , platimo masno neko skolovanje za svojeg zaposlenika i onda on ode kod naseg konkurentna?

        • Ma jasno.

          E i sva ova ekipa (dakle mislim na ekipu koja nije na ovom blogu :)) koja priča o EU fondovima… mislim ono, kao da je to free money. Obično nije nego je tek nijansu bolje od kredita – financiraju se troškovi za inicijative koje bi se i inače dogodile, dakle možda se pokriju neke nove ideje i inicijative, ali postojeći troškovi sasvim sigurno neće moći biti financirani iz EU fondova, nego ćemo ih i dalje plaćati svi mi zaposleni koji plaćamo poreze i doprinose. I tu leži problem, kao dijete koje odbija priznati da je u krivu, otprilike tako i država – uvijek taj sveprisutni eskapizam – naći ćemo neke pare negdje, netko će nam dati, netko će nam pomoći ili pokloniti, već se priča i o scenarijima NAKON što bankrotiramo tko će sve uskočiti… pa mislim stvarno.

    • http://www.jutarnji.hr/udar-na-utaje–nova-porezna-policija-dobila-je-ime–ssopp–/1242122/
      Jos dodamo ovu vjest Mornarovim izjavama, stvarno covjeku nije jasno kako to da investicije nisu pocele pljustati, a starup-ovi samo cekaju Marasa da izbaci jos dvije tri strategije.

      Mornaru bi bilo pametnije da se brine o stanju kurikuluma pocevsi od osnovne skole kao baze.
      Gradivo u knjigama je zastarjelo, metode prenosenja znanja su arhaicne.
      Uzasno je da kao bivsi dekan FER-a on ne shvaca kako tehnologija mjenja obrazovanje.
      Djeca danas nose kumulativno ljudsko znanje u dzepu a u skolama ih maltretiraju sa “rote memorization” i nekakvim ispunjavanjem rijeci koje nedostaju u radnim biljeznicama. Koja je svrha takvog obrazovanja? Kakve clanove drustva zelimo oblikovati? To su pitanja kojima se ministar obrazovanja treba baviti.
      Zasto se ne uce osnove programiranja od prvog razreda osnovne skole?
      Za par godina ce ne poznavanje osnova programiranja biti jednako kao danas biti nepismen.
      Nenad je napravio veliku stvar sa Croatian Makers, takvi programi bi trebali biti baza tehnickog/informatike od prvog do osmog razreda.
      Niti Mornar niti ministarstvo ocito ne razumiju gdje svijet ide i tko je konkurencija obrazovanju.
      Oni ocekuju da ce klinci danas sjediti i ispunjavati radnu biljeznicu i uciti pjesmice napamet, uz Playstation, X-box i Nintendo?

      Ispricavam se zbog duzine i nabacanog teksta, trebao sam se malo ispuhat

  12. http://www.economics21.org/commentary/william-bradford-thanksgiving-property-rights-2014-11-25

    One of the traditions the Pilgrims had brought with [them] from England was a practice known as “farming in common” (the “common course and condition” to [Gov. William] Bradford). Everything produced became community property, to be allocated according to need as specified in the Mayflower Compact.

    They had thought “the taking away of property and bringing in community into a commonwealth would make them happy and flourishing,” Bradford writes. Instead, “for this community (so far as it was) was found to breed much confusion and discontent and retard much employment that would have been to their benefit and comfort.” Young, able-bodied men resented working for others without compensation, which they saw as an “injustice.”

    After three winters of near-starvation, Bradford and his advisors decided to experiment when it came time for the spring planting. They set aside a plot of land for each family “that they should set corn every man for his own particular, and in that regard to trust to themselves.”

    “This had very good success,” Bradford writes, “for it made all hands very industrious, so as much more corn was planted than otherwise would have been by any means the Governor or any other could use, and saved him a great deal of trouble, and gave far better content.”

    The women now went willingly into the field, carrying their young children on their backs. Those who previously claimed they were too old or ill to work embraced the idea of private property, eventually producing enough to trade their surplus corn for furs and other commodities.

    Grateful for their ample harvest in 1623, the Pilgrims set aside a day of thanksgiving. “Any general want or famine hath not been amongst them to this day,” Bradford writes in an entry from 1647, the final year of his history.

  13. Jucer je ovdje u USA bio Thanksgiving a danas je tzv Black Friday pa ce svi Ameri navaliti da trose i trose…pa ko je bio vrijedan i izvezao nesto u USA danas ce dobro zaraditi a ostalima ostaje kukanje protiv Americkog imperijalizma i neoliberalnog kapitalizma sto je u stvari kukanje protiv vlastitog loseg polozaja u toj igri a ne protiv igre same.

    Drugim rijecima, ne bi Hajduk protesno neigrao onu utakmicu da je imao trostruko bolju ekipu od Dinamove pa da je znao da ce pobijediti Dinamo.

    Klinaca nemam pa meni svejedno ali onome tko djecu ima i moze si priustiti Ameri bi savjetovali – zaposlite dadilju koja ne govori vas jezik i dolazi iz zemlje ciji jezik bi voljeli da vam dijete govori jednog dana. Ovdje tako bogati zaposljavaju dadilje Kineskinje tako da im sa djecom pricaju Kineski ….i djeca malo pomalo da ni ne znaju uce kineski.

    U skole HITNO treba uvesti:
    1. Minimalno dva strana jezika svakom djetetu – najkasnije 2-3 razred
    2. Daktilografiju – da nam nacija ne spadne na dva prsta kada ih vec imamo deset
    3. Financijsko obrazovanje – ucenje kamatnog racuna, osnova burze i vrijednosnih papira, ulaganja, oporezivanja, kreditiranja i ostalog…to mi se cini vaznije nego da uce Ilijadu i Odiseju….te vazigote i franko grke….
    – Uzdbenik bi morao napisati Nenad jer inace bi ta zadaca mogla dopasti u ruke nekom Vasi, Teodoru ili Srecku i onda odosmo u 19-to stoljece
    4. Informatiku od minimalno 3 razreda
    5. Zdrav zivot – bar dva sata tjedno mogu klinci uciti da pusenje ubija, sto i kako jesti, koje su misicne grupe i prakticne vjezbe joge i razgibavanja…da im se razbije macho stav i predrasude prema tome pa da odrastu u zdrave ljude koji su sposobni i voljni brinuti se o svom fizickom zdravlju
    6. Osnove prava – sat tjedno bi klinci mogli uciti sto je pravo, zakon i ostalo…sto su jamci, sto je ugovor, odgovornost koju to donosi, troskovi …a ne da se cude jednog dana kako bi ih netko izbacio iz stana koji su kupili na kredit koji vise ne otplacuju???? (mozda bi se ovo dalo upariti sa financijskim obrazovanjem)

    Siguran sam da bi se naslo u njihovoj satnici nekih zastarjelih gluposti koje bi se dale izbaciti da se zamjene ovime sto predlazem.

    • A u ponedjeljak je Cyber Monday u kojemu možemo sudjelovati svi (barem u kupnji digitalnih proizvoda koji nemaju troškove dostave) jer online prodavaonice često daju popuste svima neovisno o lokaciji. Na App Storeu već tradicionalno imamo na taj ponedjeljak stvarno lijepe popuste i na vrlo kvalitetetne/skuplje aplikacije i igre.

      Kod nas obično na to gledaju kao nekakvo “konzumerističko bezumno trošenje”. Nije mi jasno zašto, jer kupovati na popustu nije nikakvo “bezumno trošenje” (bezumno to rade Hrvati, sa svim onim stanovima, automobilima, betonima… ne pitajući za cijenu, zbog kojih i jesmo sad u krizi) nego je upravo to racionalno/štedljivo ponašanje.

      Kupovati na popustima nije loše. To radi i Buffett.

      A imamo čak i u Hrvatskoj nekih offline popusta, negdje čak puna četiri dana skroz od danas do ponedjeljak, kao npr. ovdje (pa tko je bio pametan i strpio se mjesec dana može čak i novi iPad Air 2 kupiti na “američki način”, za 12 % jeftinije nego li sam to ja “bezumno hrvatski” napravio):
      http://www.istyle.eu/hr/dani-velikih-popusta

  14. Purger čim sam vidio da spominjete imigiraciju pomislio sam da ste kul, onda ste još dodali sterilizaciju da spasimo majku Zemlju od prenapučenosti i otapljanja polova znao sam da jeste, a nakon ovog plana više nema sumnje da znate znanje.

    Antun je davno pisao o jednoj državi i taksistu, bilo je to davno, ali poanta je da se netko žalio kako je u toj državi besplatno školstvo, zdravstvo i sve, a svejedno su njegova djeca odlučila emigrirati.

    Tako se i mladi sele iz HR jer zbog poreza (tj. besplatnog svega) ne mogu imati više plaće kakve žele i zaslužuju, ne mogu otvortiti i uspješno voditi tvrtke, teško im se uopće zaposliti itd.

    Svi sada napadaju Mornara i kažu kako se mladi besplatno obrazovani sele jer tu nema posla, ali tu nema posla i djelomice zato jer su besplatno obrazovani (tj. poreza). Novci se vraćaju u više država, u raznim modelima,

  15. Sve ste lijepo objasnili, ali dok ljudi nebudu imali novca za osnovne potrebe neće biti ni djece. Postotak siromašnih raste, zaposlenost kako vidimo pada i što očekivati.
    Suvišno je pričati o svemu dok se ekonomija ne popravi, utopija je pričati o više ikakvoj sigurnosti na poslu osim eventualno nekakvim državnim položajima gdje Vas nemogu izbaciti.

    I neka nam barem taj minimalac dignu kao Slovencima. Postali smo ovoj EU kao krpa za brisanje poda.

    Kažu ljudi trošite pa da pokrenemo gospodarstvo, pa ti političari žive u totalnom nebu.
    Što da se troši kada samo imamo za osnovne potrebe. Pa svi bi mi pohrlili u trgovinu da imamo sa čime, štedjeli svaki mjesec sa smješkom, ali sljedećih barem 10 godina ne možemo očekivati čuda.
    A ovo kada čitam o dugu Hrvatske i selidbi Hrvata kao da se vraćamo u 70-te i 80-te.
    Mladi u najboljim godinama sa iskustvom odlaze, a tko će ostati. Na žalost i firma
    u kojoj radim već teško pronalazi neke radnike sa specifičnim znanjem, a jedan problem je i neadekvatno plaćanje te radne snage koja odlazi mahom u Kanadu, Njemačku, Austriju…

    Ali nada uvijek živi…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s