Uncategorized

p.s. Adris (ispravci i dodaci)

Jučer sam na brzaka pobrojao glavne biznise Adrisa (krećući od njihove diskusije u zadnjem izvješću), propustio sam neke sitnije (ili čak i krupnije) dijelove.

1. Primjerice: manjinski udjel u Tisku, i iNovine, Abilia, Hrvatski duhani i razne druge tvrtke. Evo cijelog popisa iz zadnjeg izvješća:

adris grupa

Ovi izvoznički TDR-ovi su koliko vidim (svi ili uglavnom – bilješka 16 revidiriranog izvješća TDR), u vlasništvu TDR pa su uključeni u valuaciju, te vidimo da nije 100% vlasnik TDZ, ali iako ne znam točne odnose s TDR to je zanemariv biznis (svega 64 mil. kn prihoda u 2013.), a u njemu Adris ima prkeo 98%. Također je Slobodna Katarina u vlasništvu Maistre, itd. Znači za većinu ovih subsidijara ću ‘odokativno’ smatrati da su uključeni u prethodnu valuaciju.

MEĐUTIM, u obzir treba uzeti i vrijedne nekretnine (Adris je možda i najbolji primjer očuvanja industrijske baštine obnavljanjem i zaštitom stare tvornice duhana u Rovinju, te dijela TDZ, vidite ovdje) – koliko vidim, stara tvronica u Rovinju je u vlasništvu TDR, a nova poslovna zgrada na mjestu ‘starog’ TDZ u vlasništvu TDZ. To je uglavnom non-core imovina, pa ju treba zasebno vrednovati, uz ostalu sličnu koju ima (u k.o. Rovinj TDR ima oko 25.000 m2, uglavnom izgrađenog područja).

Recimo da 25% udjela u Tisak vrednujemo sa 130 mil. kn, te inovine sa 20 (kapital na krajuu 2013. oko 20 mil. kn, negativni EBITDA).

Zgrada u Zagrebu je, koliko vidim, barem 10.000 m2 neto, ako ne i 15.000 ili više – vrednovat ću je s 20 mil. eura, a sve ostale non-core nekretnine s još 10 (ne mogu se sve izdvojiti kao non-core jer negdje i uprava i uredske službe TDR moraju sjediti). Recimo da je je to onda 300 mil. kn, uključujući 100 mil. kn koliko mi se čini da bi mogla vrijediti Abilia.

Hrvatski duhani neka im u ovoj ‘analizi’ vrijede 100 mil. kn, Istragrfiku ću preskočiti.

Dakle, ove tri korekcije nam daju 550 mil. kn

2. MEĐUTIM, ako pogledate bilancu Tvornice duhana Zagreb, a čije stavke ne ulaze u obračun gotovine i depozite nekonsolidiranog Adrisa, vidite da je on praktički SPV s velikim pozajmicama i depozitima, a skoro bez obaveza. Većina toga je povezanim tvrtkama, ali kako smo te obaveze već odbijali od njihove valuacije (u slučaju TDR analizom bilance, a Maistre tako da smo i gledali samo tržišnu vrijednost tržišnu vrijednost dionica), to trebamo dodati valuaciji ‘suma dijelova’ Adris grupe. To je ukupno neto oko 1 mlrd. kuna, pretpostavimo radi jednostavnosti da je 950 mil.

Znači, s obzirom na ove dvije stavke, trebamo dodati još oko 1,5 mlrd. kuna, pa bi ispravljena odokativna procjena ‘suma dijelova’ bila oko 9,5-10,5 milijardi kuna.

3. Grafikon dobiti TDR u prethodnom postu je prije oporezivanja, ali to nije bitno jer koristim podatke od EBITDA, bitan mi je samo trend.

Napomena: Kao i prethodno, ovo je samo odokativno računanje, u kojem zasigurno ima grešaka i nepreciznosti i u svakom slučaju nije osnova za ulaganje nego samo poticaj na razmišljanje.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

50 replies »

  1. Lijepo ste sročili analizu,ali samo da Vas ako smijem ispravim, vlasnik stare tvornice u Rovinju je Adris a ne TDR dok je vlasnik nove zgrade u Jagićevoj TDZ kao što se naveli. Osim TDR-a u prodaju idu i Inovine i Opresa.

    • Hvala … ma pogledao sam izvatke ali nisam imao vremena da se skroz fokusiram, to je šuma podataka i čovjek mora biti pažljiv. Nego ne znam jeste li vidjeli da li je ikoja analitička kuća u Hrvatskoj radila ovako zdravorazumski ili samo postoje valuacije GIGO modelima?

      • Nisam nažalost i drago mi je da ovim blogom obogaćujete naš medijski prostor a i sam sam mnogo naučio čitajući ga i samo tako nastavite.

  2. Opresu niste uzeli u obzir a to je najveci lanac kioska u BiH . Nisu razvijeni kao Tisak ali su broj jedan..samim time i veliki potencijal

  3. Ne kužim koji je smisao vaše valuacije, sklepane na brzaka, kad imamo službenu valuaciju iz kosolidiranog financijskog izvješća Adrisa za Q3/2014 gdje stoji da je ukupna imovina tvrtke 17,91 mlrd kn. (aktiva) od čega na obaveze otpada 8,71 mlrd. a na vlastiti kapital (Glavnicu) 9,19 mlrd kn (Pasiva) što je 51,3 % ukupne imovine. Po tom istom izvješću ispada da je knjigovodstvena vrijednost dionice u trenutku objavljivanja izvješća bila 560,52 kn.
    Znači li to da ne možemo vjerovati Konsolidiranim izvješćima koje objavljuju tvrtke i nadziru revizorske kuće. Trebamo li doista za svaku tvrtku koja sastavlja kondolidirana financijska izvješća kopati po vlasničkoj hijerarhiji te samostalno utvrđivati vrijednost njihove imovine ?!

    • Ovo što ste napisali naprosto znači da je ‘smisao’ u tome što mislite da je knjigovodstvena vrijednost jednaka vrijednosti biznisa, što nije.

      • Možda nisam najbolje koncipirao pitanje, pa da pojasnim …. Svima je jasno da je tržišna cijena dionice uvijek drugačija od knjigovodstvene. Sama činjenica da je knjigovodstvena vrijednost, uvijek “informacija stara nekoliko mjeseci” dok tržište reagira trenutno, nameće isti zaključak. Konkretno za mene je knjigovodstvena vrijednost neke dionice osnova za razmatranje “tržišnog afiniteta” prema nekoj dionici, odnosno osnova za prosuđivanje činjenice zašto tržište podcijenjuje ili precjenjuje neku dionicu u određenom trenutku.
        Dakle ja predpostavljam da je vrijednost imovine “kod ozbiljnih tvrtki” realno iskazana, a da tržište po običaju “trči pred rudo” prosuđujući što će ili neće biti u budućnosti.
        Međutm, mene je zanimalo da li vi uopće vjerujete u realno iskazivanje knjigovodstvenih vrijednost tvrtki s obzirom na činjenicu da vrlo često pribjegavate vlastitoj procjeni vrijednosti tvrtki i njihovih X podružnica, što je po meni vrlo teško dokučivo i može biti prilično neprecizno.
        Istina u ovom slučaju (ako sam dobro razumio) vi ste “odokativno” procijenili da ADRIS u ovom trenutku vrijedi 9,5 – 10, 5 mlrd, dok je njegova službena knjigovodstvena vrijednost, kao što rekoh 9,19 mlrd. što je skoro isto kao se uzme u obzir +/- pogreška “odokativne procjene”.
        Dakle volio bih da prokomentirate “fer metode” utvrđivanja i iskazivanja knjigovodstvene vrijednosti kod ozbiljnih tvrtki (ako takve postoje) i koliko im se može vjerovati ?

        • Poštovani, krećemo od samih početaka … molim pogledajte mnoge ranije postove na ovom blogu ili neku uvodnu knjigu o procjeni vrijednosti tvrtki.

    • G. Bakić ukratko predstavi svoj projekt doniranja opreme školama i objasni što očekuje kako rezultat, a g. Fuchs kaže na to otprilike ovako: “Nema niti će biti ikakve koristi od tih donacija sve dok se napokon ne napravi strategija u kojoj će pisati što Hrvatska želi tj. što ona treba – u smislu produkcije kadrova – od svog školstva!”

      Dakle “struka” kaže da su rješenja su strategijama. Koje se donose i donose već 20 godina, a rezultat samo što nije.

      • Ne razumiju oni, da se kroz te donacije pokusava popravit to sto oni krivo rade. Naravno, da bi bilo bolje da drzava radi svoj posao kako treba pa da te donacije ne trebaju.
        Nenad govori o socijalizmu u glavama, a oni kroz pricu opet govore socijalisticki. Nenad opet vraca temu na to da se moramo mijenjat u glavi, tj. stavove, a oni opet pocinju sa konceptom socijalizma.
        Problem je sto svi imaju ego do neba i ti njima mozes tupit do jutra, on ne odustaje od svog koncepta.
        Ti tocno vidis kad njima pocnes govorit da se trebaju mijenjat, kako njihov govor tijela kaze:”Joj sta si dosadan sa time, sta ti to uopce znaci?”
        Nevjerovatna je ta razlika izmedju tog naseg razmisljanja i zapadnog progresivnog ili kako je Nenad dobro rekao i ISTOCNOG. Svi su se promjenili, samo mi nismo.

  4. Vezano za nastup u Otvorenom…
    Odlična usporedba real-socijalističkog pristupa gospodarstvu sa “suncem koje ima ulogu da sija i pšenicom koja ima ulogu da raste”, dok “crveni kmeri” valjda dovijeka imaju ulogu da dijele uloge.

  5. G. Novokmet je po meni odradio još jednu zanimljivu emisiju, šteta što nije prisutan bio ministar Mornar obzirom na aktalnu izjavu koja je uzbudila duhove.
    S druge strane uz vidljivi međusobni respekt su g. Fuchs i zamjenik ministra Mornara g. Roko Andričević dali dobar pregled promišljanja glavnih političkih tabora u zemlji iz kojih, prema mom viđenju, možemo zaključiti samo da ustvari nema političke volje da se provede reforma jer i jedan i drugi govore u suštini isto.
    Naime, koliko sam iz razgovora mogao shvatiti postoji slaganje da su upisne kvote glavni problem (što svi znamo, osobito za društvene znanosti)…ono što ne mogu odlučiti, a nekako sumnjam da podgrijava jedno drugo je pitanje autonomije Sveučilišta koje očito malo smeta političarima (s jedne strane) jer su promjene unutar Sveučilištu prespore i politika ne može direktno utjecati na njega, a istovremeno iz prakse zbog nereagiranja države na upisne kvote već godinama ista država kupuje Sveučilište odobravanjem upisnih kvota…dakle OPET klijentelizam….

    G. Bakića treba “blagosloviti” iz praktične, dakle javno korisne uloge da uvijek unosi nove poglede i nove ideje, drugačije viđenje iste stvari koje se kod nas prečesto ne može čuti.

    Meni je ta informacija/ideja o “pisaju sa svih 10” fantastična jer vrlo riječito, osobito na TV-u gdje je svaka sekunda koju potrošite na jednu izgovorenu riječ bitna, govori svakome od nas gdje je, a gdje bi trebao biti i što je danas normalno za konkurentnost u širim razmjerima. U krajnjem slučaju “pisanje sa svih 10” shvatimo li preneseno ili doslovno govori nama i samo nama gdje smo.
    S druge strane (nije nikakva kritika, što mislim da vidite kroz nekakav pokušaj afirmativnog pristupa) krajnju temu oko doniranja školama morate razraditi tako da nakon nabrajanja opreme kratko i vrlo jasno pojasnite cilj…šteta je da to ne bude jasno izrečeno jer je ideja odlična, trud koju ulažete (najmanji problem su financijska sredstva) je ogroman, a dugoročna korist tima 500, 1000, 2000 mladih ljudi ogromna…Naime, da ne pratim blog ne bih znao što to točno radite i nije bitno jer ste to Vi, već jer je ideja odlična..

    U svakom slučaju čestitam na sudjelovanju, još kada bi se akademska zajednica i politička scena brže približile jedna drugoj i brže reagirale na potrebe razvoja društva i samim time i potrebe gospodarstva…i ubrzale pozitivni oblik “brain circulation” koji postoji i kod nas u obliku razmjene iskustava s kolegama bilo koje struke te implementacijom iste u našim okvirima bi ionako smanjile manje dobar oblik novog vala emigracijskog “brain circulation”…

    U ostalom kako kažu ” novac je motiv do određene mjere, nakon toga, a to je najčešće nekakav uvriježeni nivo normalnog života, motiv je vizija kako poslovna tako i osobna”

    • I meni je bilo zanimljivo da postoji konsenzus po pitanju kvota ali sam isto tako svjestan da je postojao i prije 5 godina pa je malo toga učinjeno. Stoga možemo očekivat i emisiju za 5 godina uz iste konstatacije kako treba mijenjat kvote. Kako kaže ona narodna: vrana vrani oči ne vadi. Nije za očekivat da će ministri, njihovi zamjenici i Ministarstvo obrazovanja u cjelini dirnut u milje kojem sami pripadaju. Akademska zajednica je jedna od posljednjih svetih krava ove države. Političari su redovno na tapeti, omrznuti od svih no akademsku zajednicu koja producira kadrove pa je i odgovorna za mnoge stvari u ovoj državi se rijetko kad proziva. Materijala bogme ima. Izborili su se za vrlo privilegiranu poziciju u ovom društvu. Ne ubijaju se previše od posla, posao je siguran da sigurniji ne može bit a i financijski su se zbrinuli predajući paralelno na više sveučilišta i škola ( što se naravno odražava na kvalitetu). Kad ih se prozove, grupiraju se, nema više stranačkih razlika, svi su jedno i žestoko uzvrate po onima koji dovode njihovu poziciju u pitanje. Vrlo su utjecajni, uživaju ugled, artikulirani su i znaju se izborit za sebe tako da će na tom polju reforme bit vrlo, vrlo spore. Na štetu ostatka društva.

  6. Gledao emisiju i dodatno se razočarao našim političkim elitama. Nikakve bitne razlike u njihovim pogledima na problem. Rekao bih da oni problem ne rszumiju pa ga ne mogu ni riješiti. Mislio sam da je emisija o uočenom besmislu bacanja novaca hrvatskih poreznih obveznika na obrazovanje stručnjaka za burzu rada ili za poslodavce u drugim zemljama, a oni se raspričali o strategijama i reformama koje traže još novca poreznih obveznika. Jako su pametni i već nestrpljivo čekaju da nam gospodarstvo iziđe iz krize, a škrti i nesposobni poduzetnici stalno miniraju njihove veličanstvene ideje.
    Uopće im ni blizu mozga nije da su oni problem zbog kojeg nam gospodarstvo propada. Socijalistički način razmišljanja toliko je duboko usađen u njih da tu nema pomoći. Samo cjelokupna promjena političke elite može nas dovedti na put rješavanja problema.

  7. Dandy, zahvaljujem na jednoj vrlo bitnoj korekciji, odnosno nadopuni mog viđenja pozicije politike u ovom pitanje kroz “Uopće im ni blizu mozga nije da su oni problem zbog kojeg nam gospodarstvo propada.”

    Zbog nekih iskustava mislim da, u ovom slučaju općenito gospoda koja su kroz politiku silom prilika, jer im je to fah, uključena u izradu tih i takvih strategija zna što bi trebalo, ali tu upravo dolazi na djelo “politička volja”. Ona kod nas podrazumjeva široku paletu problema od klijentelizma, nedovoljne stručnosti detaljnog osmišljavanja plana provedbe samih kreatora neke reforme, needucirana i nemotivirana administracija paje to ukratko “otpora administracije”..itd što sve zajedno minira samu implementaciju…a najveći problem je upravo to što ste vi rekli da oni ne vide da su sami oni problem.

  8. Sto se tice problema koji oni (nase politicke elite) ne vide ili se prave da ga ne vide (cisto oportunisticki), u ovom trenutku to je skolstvo u nekom drugom moze biti nesto drugo.
    Ima u psihologiji jedna teza o kojoj sam bio citao i koja glasi otprilike:
    ‘Ljudi koji su uvjereni u neke svoje stavove da su ispravni a ti stavovi kreiraju neki problem, kad im se ponudi rjesenje problema, oni ne negiraju to rjesenje vec samo postojenje problema’
    Evo dao sam si truda i potrazio malo, na jednom drugacijem primjeru je objasnjeno, ali poanta je ista:
    ‘Though people might disagree on how to solve a problem, they can at least agree that the problem exists. Or can they? A new study finds that deeply held beliefs can undermine rationality: When confronted with solutions that challenge deeply held values, people may be inclined to disbelieve the problem.’
    http://www.wired.co.uk/news/archive/2014-11/20/political-passions-distort-reality

    • Još ne znamo cijenu, ali ovo će sigurno za domaće gospodarstvo postati školski primjer što znači nedostatak agilnosti u biznisu. Prije 5 godina sigurno da su mogli dobiti duplo više nego što to mogu danas.

      • “sigurno da su mogli dobiti duplo” !!! A da li analogno tome danas mogu kupiti nešto duplo jeftinije ? Komentar mi je (ništa osobno) zapeo za oko kao indikativan i školski primjer za prosječno hrvatsko antipoduzetničko piece of cake razmišljanje. Naprotiv, Adris je dobro do iznimno dobro u zadanom okruženju vođena kompanija od utemeljanja do danas i na tome im čestitam. Biznis je bezbroj ODLUKA, znanja, hrabrosti, prilika i rada svaki dan, uz mnoge poteškoće i ograničenja. FANTASTIČNO je što Adris DANAS postoji i ima značajnu tržišnu poziciju, stabilnost, vodstvo i kako sada stvari stoje blistavu tržišnu perspektivu.

        • Ne razumijem ovaj komentar. Ja sam TDR prije 5 godina valuirao na bar 7-8 mlrd kuna i vjerujem da bi tada BAT to i dao da mu se ozbiljno pristupilo s tom idejom. BAT mi je i bio omiljeni preuzimač. PM mi je manje simpatičan. Danas to teško da vrijedi više 3-4 mlrd obzirom na tržišni položaj na kojega su ga sveli i perspektive razvoja time smanjili. To je taman oko duplo razlika koju spominjem. Možda sam se trebao malo više ograditi kako je to “prema mojim procijenama”. Intercapital u članku navodi neke još puno manje brojke, ali to nema smisla, ne vjerujem da je moguće da to ode tako jeftino.

          Tada sam bio dioničar i nadao sam se bilo toj prodaji bilo da idu u okrupnjivanje spajanjem s onom firmom iz Luksemburga, Grčke i eventualnim sličnim preostalim nezavisnim duhanskih kompanijama iz Europe. Kako se dovoljno brzo nije dogodila niti jedna od po meni jedine dvije dobre i realne akcije nego se ustrajalo na guranju istog smijera “dok ide ide” (to je nedostatak agilnosti kojega spominjem), ja sam u trenutku boljih investicijskih prilika prodao ADRS i kupovao te druge (to je bilo mahom KORF).

          Inače slažem se da je Adris vrlo dobra firma, vrlo dobro vođena, ali nisam zadovoljan strategijom oko TDR-a. To još može dobro ispasti jedino ako sada zaista ipak dobiju neki impresivni iznos koji će totalno posramiti ove Intercapital procjene. Držim fige da tako na kraju ispadne. Nikako mi se ne sviđa ideja da dobiju tako malo, imam i dalje velike simpatije za tu kompaniju i želim im sve najbolje. Bilo bi lijepo da i jednom opet budem dioničar Adris grupe. Uvijek mi je cool osjećaj ponovno kupiti dionicu koju sam nekada davno imao. Baš sam nedavno kupovao neke stvari koje prodao prije 4 godine (LURA-R-A).

          Kupiti danas nešto “duplo jeftnije” nego prije 5 godina? Pa ne znam, moguće, ali valuacije su danas generalno bitno jače nego 2010., ja teško pronalazim što kupiti. Ali kod nas je još dobro. Na zapadu je sada još daleko izazovnije biti na strani kupnje, tamo sve izgleda “efikasno cijenjeno” mom amaterskom oku. Ja ne znam kupovati kada cijene nisu skroz očito pozivajuće na kupnju. Da nisam u Hrvatskoj sada ne bih znao kako ulagati drugačije osim kroz indeksni fond.

    • Iznos o kojem Vi govorite mogao se dobiti 2004-2006.g. nikako prije 5 godina a s obzirom na uvjete Intercapitalove procjene su točne. A dali je tvrtka dobro vođena dalo bi se diskutirati, puno je grešaka bilo i oklijevanja, to je zato što je tvrtka lokalnog karaktera (što koči razvoj) i što je stalno tinjao sukob između dva člana uprave i ujedno i dva najveća dioničara.

  9. Po mom skromnom mišljenju (s aspekta totalnog amatera i indeks ulagača sa gro portfelja u ETF-ovima uz izrazitu diverzifikaciju), možda nema mogućnosti u ulaganju u HR dionice čiji bi cilj bio poduplavanje vrijednosti dionica u par godina, ali mislim da sam realan kada očekujem da diverzifikacijom u dionice 10-15 kvalitetnih hrvatskih tvrtki postignem prinos od 8-10% godišnje u razdoblju od 10-tak godina.

    • To je dosta skromno. Ja bih radije govorio o rasponu 10-12 % nominalog godišnjeg prinosa u toj očekivano stabilnoj Hrvatskoj (normalna inflacija) za neki skromni pasivni rezultat, jer risk free će nama vjerojatno dugoročnije opet biti oko 7 %, ovo sada je anomalija, tj. da imaš premiju na rizik od oko 5 %. Onih 8-10 % je primjerenije za očekivati na US tržištu. Kod nas bi to značilo prenisku premiju na rizik a ne znam kako Hrvatsku možemo smatrati sigurnijim mjestom za kapital i manjih tržišnih rizika nego je to u USA.

      Ukoliko u Hrvatskoj ipak ne kupuješ bilo što (nekom pasivnom index-strategijom koja mora uhvatiti i puno smeća), onda sigurno možeš imati malo razumnije povrate za ovu razinu rizika (recimo 15-ak %?, što ti upravo je “uduplavanje” svakih par godina, ako je 5 godina još uvijek “par godina”). Ne možemo Hrvatsku kroz narednih 10 godina smatrati baš tako sigurnom, i posljedično se tu zadovoljati takvim povratima.

      Kod nas sigurno možeš i danas naći dionice koje npr. trguju se po bitno manje od BVPS (i koji nije smeće, možda dobrim dijelom i keš, možda i pretežno keš u odnosu na cijenu dionice look-through), a takvog posla, vlasničke/upravljačke strukture (i ipak očekivano koliko-toliko pravne države, da se neće baš namjerno pljačkati dioničare izvlačenjem dobiti na neke druge načine) da teško da će ikada u narednih 5-10 godina poslovati negativno itd. Pa ako se nešto trguje bitno manje od BVPS a taj BVPS će sigurno bar koliko-toliko rasti, ili će P/B i dalje tonuti u bezdan (u firmi koja stalno pozitivno posluje?) ili će se jednom taj P/B približiti 1.0 i to onda znači “kroz par godina poduplavanje”. Ne može se svaka kompanija očekivati trgovati se na P/B > 1, ali skoro svaka koja neće bankoratirati može doći blizu toga. Ta firma može biti i 100 % na domaćem tržištu, opadajućem biznisu itd., pa da obzirom na cijenu ipak bude takva prilika. Dobre prilike dolaze u raznim oblicima. Tako će možda HT jednog dana biti dobra investicija.

      Danas je možda jedan takav primjer ZVZD-R-A. Eto tu je možda čak moguće kroz narednih 10 godina i baš isplaćivati kroz dividendu iznos od 15 % na današnju cijenu (to je isto jedna od “čudnih” dionica koje sam u zadnje vrijeme malo kupovao). Eto kad HT bude na sličnim valuacijama kao ZVZD, možda i HT kupim. Sve je potencijalna kupnja, samo ovisi o cijeni koja se nekada možda dogodi.

  10. Izašao na zse godišnji izvještaj hrvatski duhani za 2014. u njemu ima noviji (dorađeni) popis društava adrisa. I cros ima lijepu lepezu podružnica.

  11. Neprijateljsko preuzimanje? Ne ulazim u suštinu, ali zvuči mi kao naručeni spin. Dosada su njih trojica, sa ukupnih 25%+, upravljali i odlučivali kao da su stopostotni vlasnici. Ako je ovo pokušaj neprijateljskog preuzimanja, tom logikom se firmom cijelo vrijeme neprijateljski upravljalo. Kukurin je očito procijenio da je Vlahović postao usko grlo za kompaniju. Osobno se slažem s njime.

  12. Pa neprijateljsko se smatra da nije u dogovoru sa upravom firme, ali neprijateljska preuzimanja cesto znaju biti vrlo prijateljska prema malim dionicarima.

      • Tako nam i treba kad se smijemo Kim Jong Unu. Mogao je reći “to je tržišna utakmica”, “ili drago mi je da su hrvatske kompanije zanimljive investitorima” ili nešto slično.
        Ali ipak premijer zadnjih mjesec dva (kao i Josipović pred izbore) puno radi. Rezultat će biti isti osim što je Josipović mirno predao vlast, a Milanović će pozivati na revoluciju dan-dva dok ga ne izbace iz SDP-a za cca 4 tjedna. Njemu je nezakonitost ako Partija ne odobri, to je bilo u SFRJ.
        Tamo je Partija odlučivala na komitetu o otpisu bankovnog kredita. RH je u Europskoj uniji i kretanje kapitala i … je slobodno… Pa i ove akcije “kupujmo hrvatsko” su zapravo nezakonite iako imaju krasnu ideju i sam radije kupujem made in croatia, npr. Podravku, Galeb,Varteks,Ledo.
        Nije to valjda rekao jer ima (jugo)komunističko-neradnički-lexperkovićki mentalni sklop i zbog toga jer je cijepljen od tržišta i svakog napretka osim uz partijsku dozvolu. 12 %
        Ali očito nije lako prebacivati se sa teme izbjeglica gdje se dopuštaju nezakonitosti, na
        burzovne i ekonomske teme, pa se smutio. Možda da mu damo još jednu šansu obzirom da je
        povećao izvoz 12% (banana i kineske prepakirane robe), dok mu je industrijska proizvodnja u BANANI (to je ono kad voze slomljene skijaše), a BDP najlošiji u EU, vrti se oko pozitivne nule. Po jugoslavensko-komunističkoj ekonomskoj doktrini i nula može biti pozitivna, to je njihov
        doprinos prirodnim znanostima i matematici.
        Adrisu sve najbolje.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.