Mirovinski fondovi

Mirovinci pred velikim problemima?

I hoće li se moći spasiti kao 2009.?

1. Jučer je FT objavio vrlo zanimljiv članak Croatia lines up more bonds – but yields may rise, čiji djelomični prijevod imate na Banka: FT: Prinosi na hrvatske obveznice rasti će u 2015.

Ako je procjena FT točna, ovo bi jako, jako loše utjecati na
– mirovinske fondove, tj. građane-štediše, koji u njima imaju oko 57 milijardi kuna prisilne štednje,
– mirovinsku reformu u cjelini,
– banke – vlasnice društava za upravljanje,
– kao i managere u tim društvima.

Mislim da im je situacija vrlo loša i da se mogu jedino (nominalno) spasiti zamjenom državnih obveznica za ‘monetizaciju’ autocesta, što mislim da bi bila vrlo loša akrobacija (koja bi nominalno, ali ne i realno, prikrila velike probleme). A kako vjerovati da će oni znati cestama upravljati bolje od države ako su našim novcima upravljali tako da su ih 70% alocirali u financiranje uhljebničke države?

2. Pogledajmo najprije podatke i vrlo zanimljivu računicu!

Prema zadnjim podacima obvezni mirovinski fondovi imaju u obveznicama RH nevjerojatnih 70,1% cijele imovine (koliko je ovo perverzna alokacija, pogledajte niže).

Nažalost, OMF-ovi više nisu obvezni objavljivati detaljnije svoja ulaganja, nego samo najvećih 10 pozicija, recimo za najveći fond na kraju polugodišta to izgleda ovako: prvih 10 pozicija su samo državne obveznice RH! To je AZ obvezni prije podjele na A, B, C fondove (dakle njihov zbirni predak, oni imaju praktički iste portfelje zbirno). Uočite da je ovih 10 pozicija čak 63% imovine fonda (od tada kolosalnih 73% ukupno u obveznicama RH).

Sada vrlo gruba računica. Prosječno (težinski) dospjeće ovih obveznica je bilo krajem 2019., dakle još 5,5 godina od dana izvješća. S obzirom na kupone i tadašnje prinose, modificirana duracija je vjerojatno negdje oko 4,8 godina. U međuvremenu je proteklo nešto vremena, ali oni stalno kupuju nove obveznice (sve kasnijeg dospijeća), pa pretostavljam da je i sadašnja modificirana duracija oko 4,8. Kako je ovo lavovski dio svih obveznica koje drže, pretpostavimo da je to duracija svega, tj. da je prosjek i malog ostatka isti.

To znači, da bi 1 p.p. povećanja prinosa u 2015. oborilo vrijednost tih obveznica za oko 4,8%. Recimo da je da je skoro sigurno između 4,5% i 5%. Kako obveznice sada čine oko 70% portfelja OMF-ova, to znači da bi im samo zato prinos u 2015. pao između 3% i 3,5% (naravno, zbog njih bi malo i rastao jer opet dolazi i kamata, ali i malo padao jer će cijena padati zbog dopsijeća, npr. obveznica RHMF-O-203A koja dospijeva za 5,5 godina se trguje po 117, dakle tih ’17’ mora iskonvergirati ka 0).

Ako bi porast prinosa bio 2 p.p. to bi bilo ogromnih 7-8% zarona zbog pada cijena obveznica!!

Sad vidite da rizici o kojima se već dulje govori nisu samo teorijski: JOSÉ PINERA — Zgranulo me što mirovinci 72,3% imovine drže u obveznicima RH, dakle u ‘smeću’.

Vratit ću se kasnije na to kako portfelji izgledaju u svijetu, kao i na političke poveznice ove čudne-nevjerojatne alokacije.

3. Pogledajmo najprije druge moguće rupe u portfeljima mirovinaca. Npr. svima im je najveća ili jedna od najvećih (rečenom AZ je to pozicija 4 puta veća od duge najveće!) dionička pozicija u RH dionica INA. Samo u portfeljima B fondova ju imaju skoro 1,5 milijardi kuna. E sad gledajte što se tu može dogoditi.

Mislim da je INA sada odlična kompanija i da će zapravo sve oko nje biti OK, da će se strane nekako dogovoriti, te da ima dobru budućnost, pogotovo u okviru mogućeg energetskog razvoja u Hrvatskoj. Ali to ne znači da je ova cijena dionice realna (niti znači da je management manje sposoban, ako je cijena dionice manja – pogledajte npr. HT za kojeg mislim da je odlično vođena kompanija zadnjih godina, a cijena mu se više nego prepolovila, ili ERNT itd.).

U tu svrhu pogledajmo dionice npr. BP-ja ili Chevrona. Oni se trguju po P/B oko 1,15 i EV/EBITDA u prosjeku oko 4,5.

S druge strane, INA se trguje po jednom od tih parametara 2 puta skuplje, a po drugom 3: P/B oko 2,6, a EV/EBITDA oko 12,5.

Kako to objasniti, kad se balkanske dionice inače trguju po znatno nižim valuacijama? Primjerice PepsiCo EV/EBITDA oko 13 i P/B oko 5, a ‘hrvatski PepsiCo’, Atlantic grupa po P/B ispod 2 i EV/EBITDA ispod 9, i mirovinci se baš ne trgaju za njega?

Vidite, što ako je realna vrijednost INA znatno manja od trenutnih skoro 5 milijardi eura, jer kao što vidite ovaj naslov tvrdi da 50% te kompanije vrijedi tek oko 1,25 milijardi eura, tj. oko upola manje. Što ako postojeća velika cijena dionice u stvari i smeta i Vladi i MOL-u za moguću transkaciju u tim okvirima? Što ako se ispostavi, dakle, da INA vrijedi samo pola sadašnje burzovne cijene i stoga mirovinci samo u ta 4 ‘B’ fonda budu morali iskazati još oko 700 mil. kn gubitka samo po ini, što bi bilo oko 1% prinosa na cijeli portfelj?

(Podsjećam, kasnije ću pokazati kako portfelji mirovinskih fondova izgledaju u civiliziranom svijetu.)

4. U slučaju pada vrijednosti jedinice, ako bi se promjenila Vlada, veliko je pitanje da li bi se reforma kao takva održala. Da li bi HDZ ‘poklopio’ fondove i vratio ih u proračun, kao što neki o tome špekuliraju? Vjerojatno i s velikim pravom, jer koja je korist od mirovinskih fondova ako su na koncu završili s ‘genijalnom’, a u stvari mislim suludom, alokacijom kao gore, uz ogromne troškove za svoje članove i ogromne profite za svoje vlasnike (banke)?

Podsjećam, upravo zbog pada vrijednosti jedinice je Ivo Sanader htio ukinuti fondove 2009.: Sanader: Drugi mirovinski stup je promašaj. Oni koji znaju kako je 2. stup tada spašen od ukidanja znaju i zašto sam imao (i imam) svako pravo biti i malkice kritičniji prema upravama mirovinskih društava. Da je drugi stup tada ukinut, njihovih lukrativnih fotelja danas ne bi bilo. A koje di druge tako velike poslove oni obavljali, ili će obavljati ako se ukine drugi stup? Promislite malo, i pogledajte CV-jeve nekih od njih, reference koje su imali prije nego su zasjeli na fotelja iz kojih upravljaju desetinama milijardi prisilne štednje?

5. Netko možda može reći: ‘Ali upravitelji su naprosto bili genijalni kad su alocirali toliki dio imovine upravo u državne obveznice RH jer im je cijena rasla!’ Ali to je daleko od istine. Da su to mogli znati, danas bi upravljali daleko većim svotama na Wall Streetu za 100 puta veće plaće. Poklopilo se. Ili, konkretno, možete svakog upravitelja pitati koliko osobno drži imovine u tim istim obveznicama. Ako ništa, ili zanemarivo, a istovremeno ako su kupovali ogromne stančuge za stotine tisuća eura na samom vrhu nekretninskog balona (balkanske stambene nekretnine su jedna od najgorih investicijska klasa u zadnje vrijeme u svijetu) , onda su neznalice i licemjeri.

Naravno, pri argumentima za moguće ukidanje 2. stupa će se razmatrati i nevjerojatni slučajevi poput upisa obveznica NEXE za 200 mil. kn, kupovanje bloka dionica INGRe po 55.000 kn od insidera, ulaganja u FGS-ove i mnogi drugu ulagački slučajevi, izračun jedinice korištenjem raznih načina vrednovanja obveznica (što je dovelo to trajnih deformacija u izračunu), itd.

Uzet će se u obzir i da li je ostvaren jedan od 2 najvažnija cilja reforme, a to je razvoj hrvatskog tržišta kapitala koji bi omogućio jeftinije i bolje prikupljanje kapitala poduzećima. Te naravno sve to u kontekstu ogromnih profita isplaćenih vlasnicima mirovinskih društava, velikih plaća za ogroman broj ljudi u njima itd. — da bismo došli do alokacije od 70% u obveznice RH?! Pa to je mogao napraviti i najneobrazovaniji ‘broker’ na Dolcu.

Što se tiče ‘genijalnosti’, pogledajte koliko PUTA imaju više uloženo u dionice samo INA (mislim cca 15 puta), ili ERNT nego u cijeli turistički sektor, zvijezdu hrvatskog gospodarstva s vrlo sigurnim poslovanjem, a dionice kojih su se u proteklim godinama mogle kupiti po patetičnim cijenama. Recimo, dionice Valamara, su sada 10 puta skuplje nego prije 4 godine!!! – odnosno njegovog pravnog prethodnika, koji predstavlja istu imovinu. Pri čemu ne mogu reći da ‘nisu vidjeli’ tu dionicu jer se radi o najvećoj turističkoj tvrtci u RH i dva puta dionici godine u izboru Zagrebačke burze. Nevjerojatni diletantizam?!

I na koncu, razmatrat će se da li je nevjerojatno visoka alokacija u državne obveznice zapravo sprega s politikom i da li možd akrši Zakon o obveznim i mirovinskim fondovima (Članak 124: “Imovina mirovinskog fonda može se ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja). Tako veliko ulaganje upravo u trenutku kad Vladi treba novac, a hrvatske obveznice spadnu na ‘junk’, i to tako konzistentno po fondovima? Kako bar neki nije odabrao strategiju koja je bliska zapadnim fondovima, nego svi baš slijede isti model?

6. Pogledajmo sada kako alokacija imovine izgleda u normalnim zemljama. Iz vrlo relevantne studije (stranica 7):

alokacije mirovinskih 1

Vidimo da su dionice u prosjeku negdje oko 45-50%, a tome treba dodati i dio iz ‘other’ jer u njima ima i private equity / VC fondova (kao naši hFGS-ovi) i nekretnina koje su također dugoročna ulaganja sličnija dionicama nego obzvenicama, a obveznice su možda u prosjeku oko 35%.

No, zbirnu i dugoročnu alokaciju imate na stranici 27, to je možda i najvažniji grafikon, gdje se vidi da je ona stalno oko 50%, zadnja brojka 52%, pri čemu je evidentno i puno equityja (dioničke imovine) još u ‘other’, kao i gore:

alokacije mirovinskih 2

Ovdje postoji još važnih okolonosti, a to je prikazano na drugom grafikonu u gornjoj slici, razdioba između Defined Benefit (DB) i Defined Contribution (DC) fondova. Pri čemu:
– DB osiguraniku obećaje točno određen iznos mirovine (prema nekoj formuli), pa se onda uplaćuje da bi se taj iznos postigao
– DC određuje koliko se uplaćuje, pa ‘koliko ispadne – ispadne’.

Naši OMF-ovi su DC.

Kod DB fondova je primjerenije ulagati više u obveznice jer se tako ostvaruje manji prinos, ali je on predvidljiviji, naime imaš točno poznatu glavnicu i određenu kamatu (ako nema defaulta). Dakle, za fondove poput naših, u tom prikazanom uzorku ulaganje u obveznice je sigurno i manje.

Vrlo važna stvar je i dob članstva fondova. Primjerice, ako ima puno starijeg članstva, onda se portfelj miče sve većim dijelom u obveznice, kako bi bio predvidiv, i onda se najčeše pri umirovljenju prelazi 100% u obveznice ili gotovinu i za to se kupuju anuiteti. U međuvremenu se drži više u dionicama kako bi se ostvario bolji prinos.

Dakle, što je u prosjeku starije članstvo, to više obveznica.

Međutim, članstvo naših fondova je vrlo mlado u prosjeku, malo ljudi iz njih odlazi u mirovinu, jer je reforma stara svega 15 godina. Zato bi u njima trebalo biti još više, a ne manje dionica.

7. Kao možda najbolji primjer kako treba izgledati dugoročno ulaganje je jedan od najvećih fondova na svijetu, norveški ‘naftni’ fond. Oni nisu pravi mirovinski fond, ali zapravo ulažu jako dugoročno ‘za norveški narod’.

Kao što možete vidjeti, oni imaju svega 35% u obveznicama, a 60% u dionicama.

Što se tiče prinosa, koji je zadnji smokvin list OMF-ova, mislim da je sve to krajnje patetično. Najprije, oni su svojim portfeljom preuzeli nevjerojatan rizik i slučajno uspjeli. Kako su oni nomgli znati da će cijelo globalno tržište obveznica povući tako, a pogotovo junk obveznice? Da su znali, mogli su zaraditi milijarde na Wall Streetu. Rizik se ne može ocjenjivati retrokativno. Krajnje rizična strategija je staviti 70% u obveznice samo jedne junk države.

A k tome ih treba uspoređivati s drugima. Sada nažalost HANFA više ne objavljue MIREX, tj. nije usporediv (jer ima samo A, B, C, ne i ukupni).
Ali u 2012. je Mirex bio +12,3%, a u 2013. +4,5%.

Istvoremeno, taj norveški fond je imao +13,4% i +16,0%. Znači, ovo je enorman trošak.

Ovo su nevjerojatne razlike u korist NBIM, a uz to su naši OMF-ovi ostvarili radikalno manji prinos uz značajno rizičniju strategiju. To znači da će hrvatski štetiše imati čak 11,5% manju mirovinzu iz štednje nego da su im manageri ulagali kao norveški fond, iako su preuzeli daleko veći rizik! Koliko je to lijekova, čokolada djeci ili putovanja manje za buduće ‘penzače’?

Naravno, mirovince treba pitati i da li su radili stres-test, što će biti s portfeljima ako se poveća kamatna stopa na obveznnice (padne im cijena), i imaju li ikakav izlaz u tom slučaju? Nadam se da im nije jedini izlaz nešto još gore ‘monetizacija’ autocesta našom prisilnom štednjom.

8. Molim režimske novinare da me sad opet zbog ovoga ne prijavljuju HANFI po lažnim inkriminacijama, kao i urednike i direktore medija bliskih financijskom establišmentu da ne pišu pamflete, uklj. pozive na linč, protiv mene na FB, kao ono jednom oko članka o NEXE u jednim novimama, s čime, a propos, nisam  ni imao nikakve veze.

Oglasi

Kategorije:Mirovinski fondovi

38 replies »

  1. Kako objasniti da je INA veća od MOL-a, a MOL njoj vlasnik? Treba objasniti neke stvari ovim redom:
    koji je utjecaj mirovinaca na vlastito vrednovanje
    a kad su već toliko veliki da mogu nagurati bilo koju našu dionicu ili obveznicu na bilo koju cijenu, jesu li prije tih kupnji kupili i za svoj privatni džep? (ili je možda žena kupila)
    i koliko su dobili bonusa za takav učinak (koliko od žene, a koliko od banke)?

  2. Da li su mirovinci dužni svoja ulaganja u državne obveznice iskazivati po mark-to-market principu ili se ta ulaganja računovodstveno tretiraju kao held-to-maturity investments?
    Ako je u pitanju ovo drugo, onda porast prinosa na obveznice ne bi smio utjecati na pad prinosa fonda, jer se u tom slučaju pad vrijednosti obveznica ne bi priznavao kao gubitak, sukladno IFRS (osim u slučaju prodaje)?

    • U nekom trenutku su bili jako puno nagurali u HTM, kad im je to odgovaralo, i tako su trajno deformirali obračunsku jedinicu (dakle, zato se vrijednost jedinice razlikuje od IRR), a sada su većinom u MTM.

  3. Kako ulažu naši susjedi, kažu za njih da su pravi tigar u istočnoj Europi – Poljska.

    U ovom trenutku oni imaju 83% svoje imovine uloženo u dionice. Podatak iz iz ERSTE CEE Equity Strategy 1Q 2015 and outlook 2015, dostupan na https://produkte.erstegroup.com/CorporateClients/en/ResearchCenter/Overview/.

    As was largely expected,the share of equity in overall allocation continues to slow down moderately, coming in at 83.2% recently.

    poljska-udvostrucila-bdp-u-10-godina-clanstva-u-eu-936405

    Deset godina poslije rezultati pokazuju da je poljsko gospodarstvo poraslo sa 253 na 516,3 milijarde dolara, što je nominalni rast od 104 posto. Realno je poljski BDP od 2004. do danas porastao 50 posto!

    BDP po stanovniku skočio je sa 6625 na 13.394 dolara. Za usporedbu – hrvatski BDP po stanovniku iznosio je 2004. godine 9515 dolara, dakle 43 posto veći od poljskog, a danas je sa 13.437 dolara gotovo izjednačen s poljskim. Istodobno, nezaposlenost je u Poljskoj sa 19,1 posto prepolovljena i danas iznosi 9,7 posto. U Hrvatskoj je nezaposlenost u tom razdoblju skočila sa 13,8 na više od 17 posto.

    • Partner mu Komadina kaže da je marksist i da bi progresivno oporezovao svaku dobit ‘značajno veću od kamate u banci’. Pa i red je da ovako brutalno udare po kapitalu građana!

      • Zato se obersnel dobro drži,mislim na kila.Već vidim njega i komadinu u mirovini kako sa nostalgijom govore o vremenima iva sanadera sa uzdahom “e kako smo tada dobro živjeli a vidi danas,za sve je kriv taj prokleti liberalni kapitalizam”,još oni danas ne znaju što ih čeka…

      • A nenade što se tiče “progresivnog oporezivanja” mogu otići do kolege hollanda u francusku da ih on malo posavjetuje kako to ide?Mogu oni još jedino “progresivno” puvat u prkno?Oni ni nakon 60 godina koliko imaju ništa jadnici nisu ni razumjeli?Promašili su ljudi i prostor i vrijeme u kojem su se rodili jer još nisu skužili da ono što je njima “normalno” to je u biti abnormalno?Ali što da ljudi danas rade kada su krivo naučeni?Ne mogu iz svoje kože i gotovo?Oni su naučeni da su oni kraljevi-djeda mrazevi?
        Malo im je kraljevstvo sada došlo u usko a narod vrije pa ih već hvata panika da ne završe u loncu?

        • Antune, mi moramo prihvatiti činjenicu da su većina naših današnjih političara ljudi koji su se školovali i većinu radnog vijeka odradili u socijalizmu.
          Njihov mentalni sklop je postavljen na potpuno drukčijim osnovama i očito ne može prihvatiti promjene. Nešto što je krivo nasađeno ne može se tek tako ispraviti. Nisu oni jadni krivi, a osim toga oni ne poznaju koncept cjeloživotnog učenja i usvajanja novih stvari.
          Kako da mi sad od takve ekipe očekujemo da shvate da ovako dalje ne ide? Tim više što su se oni za sebe pobrinuli (uhljebili).
          Izgleda da jednostavno treba proći još vremena za smjenu generacija i naraštaja, pa će možda ovi mlađi koji dolaze, neke stvari uvidjeti. Ipak oni odrastaju u koliko-toliko drukčijem svijetu od onoga prije.

  4. Kada se jedanput oženiš u politici onda kažeš “i u dobru i u zlu”,jbg NAŠI mislili da će čitavo vrijeme biti samo dobro?Sada im se tresu gaće?
    A narod vrije?Nije lako danas biti političar,nego sreća da većina NAŠIH političara ni to ne kuži?Tako da dok njih ne pogodi meteor direktno u glavu oni i ne kuže o čemu se radi?Da znaju ovi sljedeći koji će uzeti vlast što ih čeka tukli bi se tko neće ići za ministra ali jbg ne kuže?

  5. Gledao otvoreno nakon mjeseci negledanja hrt-a i pozalio opet. Znaci 4 istomisljenoka se natjecu tko ce ispast socijalniji . Znaci dizanje cjene kominalija je socijalna mjera naravno i nitko noramalan mada ih tamo ni nema ne pita velike socijaliste zasto ne rezu sebi da bi kompenzirali manjak koji ce navodno nastat. Intencija izmjene poreza na dohodak i jest da obrazovani i sposobni ljudi ne bjeze van radi retardirane stope od 40 % poreza na dohodak ali ovi se klaunovi naravno natjecu u populizmu i nitko da spomene tu problematiku progresuvnog oporezivanja, nitko da postavi pitanje visine poreznog opterecenja. Ovi su nas stvarno kao debile programirali.znaci dignes poreze u nebesa i onda na naznaku najmanjeg smanjenja svi na zadnje noge.i kad dode do smanjenja opet su previsoki a mi zadovoljni jer su malo popustili, uzas.koliko ja znam porez na dohodak pripada drzavi i on je porezna osnovica za prirez koji ide lokalnim jedinicama( mozda grjesim). Znaci drzava se odrice djela ali lokalne jedibice ne zele.nikome nije palo na pamet postavit pitanje smanjenja placa u gradovima i opcinama posto ce i njima placa porast ovim izmjenama sto bi znacilo da bi i da im se smanje place opet bili na istom.onda se onaj debil pita a sto ce bit sa Glinom gdje nema novaca iako zna da u tone i je poanta ako nema novaca za samofinanciranje ne treba Glina kao jedinica lokalne samouprave ne treba ni postojat. To i je poanta u ovoj reformi , ako se ne mozes odrzat kroz vlastita sredstva ne trebas ni postojat, al to je i za Togonala i goste ipak znanstvena fantastika.

    • Togonal je jedan rijetko ### izbrisano ### voditelj, za njega je Novokmet space shuttle. Mislim da me čak više iritira nekompetencija voditelja od samih gostiju. Umjesto da ih ogoli do kosti u zabludama i neznanju, on kolo vodi. Kad vidim Togonala mijenjam program

      • Slažem se za togonala,kao da je čovjek pijan,pa sada on stalno ide nešto pametovati i provocirati a u biti ispada smiješan i neozbiljan,jučer ga je kojić odmah na početku emisije umirio i spustio na zemlju jer da nije tko zna kakva bi on još pitanja postavio,znate ono “ako se isplati privatniku što se to ne isplati NAŠIMA”,takve dileme njega jako muče…Novokmet je puno veći profesionalac i puno drugačije ta emisija sa njime izgleda…
        I tu se slažemo,po meni je novokmet sada jedan od najboljih voditelja HTV-a ako ne i najbolji…

    • Oni koji su zvani u emisiju da objasne tu reformu, nisu htjeli doci, pa su poslali Jelusica. Ja bi samo pitao gradonacelnika Zapresica koliko je on novaca povukao iz EU fondova i svakog drugog gradonacelnika

  6. Najinteresantnije mi je bilo prepucavanje jelušića i kojića gdje u jednom momentu jelušić kaže da su lokalne jedinice od početka krize digle broj zaposlenih 30% a kojić koji ima kod sebe podatke ministarstva financije kaže da to nije istina da je zvanični podatak da su podigli svi zajedno 14,7% broj zaposlenih i ispada da je to “normalno” Naravno kojić je u pravu u nekim stvarima i vidi se da čovjek svoj posao zna jako dobro jer vlada je ovo snižavanje poreza predstavila samo i samo kao korist građana da dignu potrošnju a ova mjera ima i stimulativan karakter za više kategorije plaća,za one kadrove koji su hrvatskoj najpotrebniji a odlaze iz hrvatske kao i za suzbijanje crne ekonomije gdje se na papiru prikazivala jedna plaća a u stvarnost isplaćivao drugi dio na ruke zbog enormnog poreza samo u sdp-u to ne smiju reći nego oni sve prikazuju kao “socijalno osjetljivo” na što je kojić lagano poentirao i demantirao te floskule.O ovoj vladinoj mjeri može se raspravljati iz više aspekata jer ona je opet dvojbena i parcijalna ako nije ušla u ključni problem a to je broj samodrživih lokalnih jedinica,tako da je moguće da će neke lokalne jedinice ovu mjeru moći premostiti a neke će upasti u nove dubioze jer i do sada su im plaće činile 90-95% proračuna i one same po sebi nisu održive nego su svrha same sebi i svojim zaposlenicima… Ovu mjeru u jednu ruku treba pozdraviti ali ona je opet samo jedna parcijalna mjera koja bi imala pravi efekat tek kada bi se racionalizirao broj lokalnih jedinica koje su jednostavno u ovom broju i opsegu neodržive.

    Ono što kojić nije rekao za grad zagreb je to da bi osnova za bilo koje subvencije države trebao biti imovinski cenzus a oni npr godinama puno toga “besplatno” nude svojim građanima ZNA SE i zašto a da pri tome nema nikakvih imovinskih cenzusa tako da je to tipičan socijalizam koji je uz to i duboko nepravedan prema građanima u drugim krajevima hrvatske jer nije u redu da građani zagreba imaju pravo na besplatne uđbenike za svu djecu a da to npr građani gline ili garešnice nemaju,tu bi se lokalna politika morala naći na istom putu sa nacionalnom politikom a ne da vlada udara u kupe a lokalne jedinice u špade?U ovoj državi sve socijalne transfere treba preusmjeriti samo i samo prema onima koji su najugroženije skupine jer subvencije nisu samo štetne u financijskom smislu nego one oblikuju sustav i navike kod ljudi jer nove garniture koje dolaze onda obećavaju još više subvencija samo da bi dohvatili vlast a ono postojeće postaje “normalno”,to postaje usvojeni standard i na kraju to uvijek završi u socijalizmu…

    Mi ćemo sada doći u situaciju da će najsiromašnije lokalne jedinice udarati najviše cijene svojih usluga građanima i sa tog aspekta ta mjera nije dobra a sa drugog aspekta jako je dobra ali pošto nije dio jednog cjelokupnog paketa reformi ona po meni neće proizvesti nikakve pozitivne učinke po rast BDP-a jer će doći samo do premještanja poreza i cijena i kojić je u pravu kada kaže da bi veliki dio novca mogao završiti u štednji ali može pomoći da se što prije krene u reformu-racionalizaciju broja lokalnih jedinica…

    To je NAŠ vječni problem što se mi vrtimo kao lija oko kaše i nemamo snage krenuti u jednu radikalnu sveobuhvatnu reformu koja jedino kao takva može polučiti značajne rezultate i tada država ima mehanizme i alate da prisili lokalne jedinice da se ponašaju sukladno vremenu u kojem živimo i da usklade neke svoje politike sa nacionalnom politikom tu prvenstveno mislim na subvencije i socijalne transfere koji moraju biti vezani za imovinski cenzus a ne da jedni na nacionalnoj razini udaraju u špade a drugi u kupe ali za to treba puno više hrabrosti nego što je ima ova vlada i to je jedan od glavnih razloga zašto ne postižu nikakve rezultate…Od početka mandata ove vlade ide se sa pojedinačnim vatrogasnim mjerama koje nisu dio jednog sveobuhvatnog plana a taj plan si trebao razraditi puno prije nego si uzeo vlast i onda se točno zna tko što treba raditi i u kojem roku,tada predsjednik vlade stoji sa štopericom i tko ne ispuni normu odlazi iz vlade….Ali jbg kasno je za sve to…

  7. Meni kao malom obrtniku je najbitnija stavka u rashodima porez na dohodak i zato podrzavam ovu mjeru iako je naravno parcijalna i neprovediva kao samostalna mjera. Upravo radi poreza na dohodak i doprinosa mali obrtnici su prisiljeni ici u crnu zonu i to je krucijalna stvar koju nazalost sinoc nitko nije ni spomenuo, sto je i tesko bilo za ocekivat s obzirom na profil gostiju.

  8. pa iz svemira se vidi da je greška drzat novce iz drugog stupa u drzavnim obveznizam jer ako javne finacije dođu u probleme onda propadaju oba stupa umjesto da se diverzificira rizik, kako ovo nije jedna od vaznijih tema u javnosti.

  9. Stigla mi je nedavno tiskana publikacija od mog dobrovoljnog mir. fonda (3. stup), AZ Profit.
    To je po definiciji “rizičan” fond, jer svoj manje rizičan opisuju ovako: “AZ Benefit primjereniji je osobama koje žele preuzeti manji rizik investicija te su sukladno tome spremne prihvatiti i manji očekivani prinos. “.
    Dakle publikaciju šalju godišnje i u njoj se osvrću na zbivanja na tržištima i opisuju svoja ulaganja. Dok nisam počeo prije kojih pola godine čitati Eclecticu i pomalo razumijevati svijet financija, bio bih presretan ovime što kažu (a mislim da je i danas 98% članova tih fondova super zadovoljna jer ne razumiju u što su zapravo ovi uložili):
    (…) 11/2013: s obzirom na to da su se prinosi na obveznicama ponovno približili granici od 6% koju smatramo atraktivnom za naše članove, odlučili smo povećati izloženost u hrvatskim dugoročnim vrijednosnicama.

    (…) 11/2014: S obzirom na to da je RH tijekom 2013. izgubila tzv. investicijski rejting. upravo se to razdbolje (koje se podudaralo sa znatnin odljevima iz obvezničkih fondova) pokazalo kao najpovoljnije za kupnju hrvatskih državnih obveznica.

    Struktura AZ Profit 31.10.2014.:
    46% Obveznice u EUR i USD
    20% Obveznice u HRK
    14% Domaće dionice
    15% Strane dionice
    5% Depoziti i gotovina

    Dakle “rizični” fond koji se reklamira da je “najmjenjen mlađim osobama koje kroz duže vrijeme štednje i kapitalizacije očekuju više prinose i osjetno uvećanje sredstava svoje mirovinske štednje” je 66% u obveznicama, a 29% u dionicama (od čega 14% domaćih: 4% Ina, 2,25% Ledo, 2.21% Petrokemija, 1,30% Viro, 1,27% Podravka…)

      • Vama se ne čini rizično toliko držati u obveznicama samo jedne ‘junk’ države? Ili su oni otkrili neku skroz novu paradigmu?

        • Naravno da je. Logika im je da dokle god država servisira dugove, prinos je atraktivan. Njihova je procjena da hoće. Jedino bi me zanimalo obrazloženje zašto misle da će država to moći i dalje i da neće bankrotirati.

          Ako sam dobro shvatio, ovo je portfelj njihovog najrizičnijeg fonda, pa mi se to čini u redu, jer time definiraju obveznice RH kao rizično ulaganje. Problem je kada obveznice stave u portfelj obavezne mirovinske štednje, koji bi trebao biti sa vrlo malo rizika. Ako ih imaju i ondje, a vjerojatno imaju kao i svi, onda su svojim članovima čijom mirovinskom štednjom upravljaju, dužni odgovor na jednostavno pitanje. Jesu li obveznice RH rizično ili nerizično ulaganje? Po strukturi portfelja ispada da su i jedno i drugo istovremeno.

      • Dandy, imaju samo 2 (javna) fonda za upravljanje 3. stupom. Ovaj o kojem sam pisao je od ta dva najrizičniji (prema prospektima sam razumio da to jedino znači veću izloženost dionicama!). No ovaj drugi, najnerizičniji :-), ima ovakvu strukturu:

        Struktura AZ Benefit 31.10.2014.:
        59% Obveznice u EUR i USD
        36% Obveznice u HRK
        0% Domaće dionice
        1% Strane dionice
        4% Depoziti i gotovina

        Znači 95% obveznice, za razliku od rizičnijeg koji ima 66% obveznice.

        No na kraju publikacije je slika Duška Čurlića (Poznati radijski i televizijski voditelj) koji kaže: “S ulaganjem u AZ fond budućnost nekako ipak izgleda mirnija.”

        tako da ja i ostali članovi njihovog 3. stupa ipak mirno spavamo!

        ps.
        i u obveznom sam kod njih, ali tu je prisila + i ostali imaju manjeviše jednaku strukturu portfelja.

    • U istom sam fondu. Uplaćivao sam do prije par godina, do tada nisam bio pretjerano informiran niti sam razmišljao u što se taj novac zapravo ulaže. Poslao sam im upit prije cca. tjedan dana da li imaju planove smanjiti izloženost u državnim obveznicama, odgovor naravno nisam dobio. U dilemi sam da li radije platiti nešto veći porez za ovu godinu nego dat njima novac na ‘upravljanje’.

    • Prema ovome što ste napisali, to je visokorizičan fond, imati 66% sredstava u obveznicama tipa smeće, pa još nešto u hrv. dionicama tipa smeće ….
      Mislim da biste puno bolje prošli kada biste ta ista sredstva sami investirali na burzi, ako ništa drugo barem biste bili sami kovač svoje sreće …. ovako, ideje njihove, pare Vaše ….

      • Ali poanta svega je da je sustav OBAVEZAN, tako da ne može netko jednostavno odlučiti da ne želi više sudjelovati.
        To je još jedan primjer sustava koji je sam sebi svrha, a takav može biti samo obavezan sustav izgrađen na temelju pravde, poštenja i jednakosti u socijalističkim državama, ovaj puta Hrvatskoj.

        Zašto nitko ne postavi pitanje kojim stopama bi Hrvatska morala rasti da može stvarno i otplatiti taj dug, odnosno kupcima obveznica ostvariti taj prinos kojim se u OMF-ovima ponose?

        Ako to nije problem, ja cu im prodati papir na kojem će pisati “prinos 30%”, pa onda mogu mirovinci pričati da su i najbolji na svjetskoj razini, jedno što ću ja sredstva potrošiti a dug neću vratiti jer, kao što kandidat Vilibor kaže, on je na strani onih koji su dužni. Pa država je dužna OMF-ovima u kojima je svima nama mirovina! Što ti pravednici misle, je li u redu oprostiti i taj dug? U tom slučaju (obavezno) uplaćen novac u njihov OMF mogu odmah otpisati u iznosu od oko 70%. Doći će njima njihova pravda natrag kao bumerang, kao što kaže Antun. I bit će im točno sve tako kao što su si željeli.

        • Ne znam na koji sustav mislite, ali 3. stup nije obavezan već dobrovoljan. Ne znam niti me zanima koja su ograničenja ulaganja tih fondova, da li imaju propisane limite koliko i gdje mogu/moraju ulagati, ali ako nije obavezan, znači da im ne morate povjeriti svoje novce na brigu. Radije brinite sami o njima, vjerujte, uspješnije je. Ne možete toliko falit ….

  10. Iz navedenih napisa izgleda da su zadovoljni što padom rejtinga raste prinos na obveznice – a kupnjom njih članovima donose visoke prinose što im je i zadatak 🙂
    E sad, vi ste u ovom postu pisali da postoji i neki rizik glede tih obveznica…

  11. QE je čini se pomogao našim mirovinskim fondovima ove godine da pokažu nesuvisle prinose za obvezne fondove – oko 10 posto prošle godine i već 6% ove recimo jedan od njih – i spasio ih od vaše crne progoze Ali bojim se da ih eventualno čeka pad kad prinos na naše obveznice dođe na neke realne razine. Baš sam danas gledao i nisam vjerovao svojim izračunima da se obveznice RH sa dospijećem za 7-10 godina trguju sa 3% prinosa, ali sam našao da je to čini se stvarno tako – http://www.investing.com/rates-bonds/croatia-government-bonds
    A čudno/tužno je što fondovi ne koriste ovu meni se čini neracionalnost tržišta da višak domaćih obveznica malo diverzificiraju u neku malo racionalniju i manje rizičnu imovinu, ni država ne koristi da proba reprogramirati dug – čak mi se čini da si nisu ostavili mogućnost za prijevremenu otplatu – dok recimo Agrokor čini se da koristi trenutno stanje tržišta obveznica i reprogramira si dug.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s