Grčka

Hoće li se Grčkoj (a i Hrvatskoj) oprostiti dio dugova? Naravno da hoće …


– Ali to će biti srazmjerno tome koliko sami Grci primjene mjere štednje
– Te kako na na primjeru Grčke razumjeti što će se događati u Hrvatskoj

Prekjučer sam kao odgovor u diskusiji na svom FB zidu napisao da će naravno Grčkoj biti otpisan dio duga (na ovaj ili onaj način), da pišem tekst o tome — ali nisam ga bio završio. Kako se stvari razvijaju brzo, evo ga ipak danas.

Za uvod, kao što znate, ispravno sam, odmah po izboru Cipras, a napisao da je on u stvari mačkica koja jede A. Merkel iz ruke, te da je taj tipični prevarantski Balkanac u stvari tatin sinek / uhljeb / lažni ljevičar i lažni revolucionar na BMW motociklu … sve sam bio u pravu. Jedino mi je žao da nije malo dulje trajao, znate ono kao mamac na udici, da se što više naših trash-marksista što jače navuče na njega, pa ispadnu tim smiješniji.

A evo sada malo detalja.

1. Uočite da će s Grčkom i štednjom biti isto kao i u nekim drugim stvarima kod NAS koje se NE tiču gospodarstva, a to je da određenu stvar može odraditi samo strana koja retorikom zastupa suprotne interese. Cipras će ući u povijest kao šampion štednje, zauzvrat će dobiti otpis dijela dugova i na koncu čak i monetarne poticaje, a njegovi merkati će mahati zastavicama ‘kako je Europa poklekla pred njima …’.

Evo najprije vijesti s Reutersa (više vijesti dolje):

(Reuters) – Greece’s new government dropped calls for a write-off of its foreign debt and proposed ending a standoff with its official creditors by swapping the debt for growth-linked bonds on Monday, a week after its election on an anti-austerity platform.

Finance Minister Yanis Varoufakis, in London to reassure private investors that he was not seeking a showdown with Brussels over a new debt agreement, said the new left-wing government would spare privately held bonds from losses, a source told Reuters.

The reported proposals, which included a pledge to reform the Greek economy, contrast sharply with the government’s strident vows in Athens last week to ditch the tough austerity conditions imposed under its existing bailout.

“What I’ll say to our partners is that we are putting together a combination of a primary budget surplus and a reform agenda,” Varoufakis told the newspaper.

Naravno, očita početna točka za razgovore je upravo ono što Merkel već duže traži od Grčke, u čemu se slaže sa Syrizom, zatvaranje rupa u naplati poreza. Te je blef s Rusijom već ‘out’:

“I’ll say, ‘Help us to reform our country and give us some fiscal space to do this, otherwise we shall continue to suffocate and become a deformed rather than a reformed Greece’.”

Athens planned to target wealthy tax-evaders and post primary budget surpluses of 1 to 1.5 percent of gross domestic product, he told the paper, even if it meant his party, Syriza, could not fulfill all the spending promises on which it was elected.

When asked whether Greece would seek aid from Russia, which is a worsening standoff with Europe and the United States over Ukraine, he said: “Right now, there are no other thoughts on the table.” Germany said Russia would not be a viable substitute.

U gornjem ne spominje ‘otpis’, ali on može biti kroz drugačije pristupe, pogledajte točku B niže.

2. Da bismo bolje razumjeli kakvi se procesi događaju u Grčkoj, krenimo od jednostavne konceptualizacije koju ‘gura’ jedan od najvećih – Ray Dalio (Bridgewater associates). Kad se gospodarstvo nađe u problemu kao što su bile SAD, kao što je Europa ili kao što su Grčka i Hrvatska (prezaduženost i strukturni problemi), razduživanje se rješava na tri načina. Intervju od prije tri godine:

A. Štednja (‘austerity’): ‘stegni remen, troši manje, i smanji dug’
B. Restrukturiranje dugova: ‘kreditori dobiju manje ili se otplata rastegne, ili uz niže kamate’
C. Tiskanje novca.

Prva dva smanjuju ekonomsku aktivnost. Treće je potiče. Ako se to troje balansira, utjecaj može biti dobar, a ne posebno dramatičan – u uvjetima rasta BDP se dug kao omjer od BDP prirodno smanjuje. Tako su napravili u SAD i Dalio je bio jedan od prvih koji je predvidio da će ishod biti tako dobar i cijeli proces je nazvao ‘prekrasno razduživanje’ (beautiful deleveraging) (u SAD).

3. U Europi i Hrvatskoj ljudi koji zaista malo razumiju se zalažu samo za tiskanje novca kao navodno rješenje i ‘nećemo štednju’. Međutim, nemoguće je postići išta nego daljnje kvarenje ’tiskanjem novca’, nalijevanjem novca u posudu ako je ona jako šuplja, ako iz nje curi, pa su potrebne takozvane ‘strukturne promjene’. To je poznati primjer sa zemljama ‘svinjama’, PIIGS.

MEĐUTIM, svi mediji u Hrvatskoj vam prešućuju da ih se više tako ne zaove! Primjerice, imate krasnu diskusiju Velimira Šonje o Irskoj na njegovom zidu: Irska? To ne postoji!

Naravno, NI JEDAN MEDIJ kod nas nije prenio ovu vijest: Spain grows at fastest rate in seven years in Q4. jer naši tutlekasti mediji slave Ciprasa kao nekog revolucionara, ‘spasioca od NEOLIBERALNOG’ (pitajte Švicarce, Austrijance, Koreance, Kineze, Kanađane, Nijemce, Amerikance, Šveđane i ostale da li žele da ih NAŠI i Cipras spase?!).

Dakle, od PIIGS je ostao samo ‘G’. G je neugodan ali u biti više nije važan, Europa je velika i svijet je velik. Ali važna je poruka. Ipak, da razumijemo razmjere grčke prevare i korupcije, dobro se prisjetiti ovog izvanrednog članka jednog od najboljih ekonomskih publicista (našim ljudima najpoznatijeg po knjizi Moneyball po kojoj je snimljen film s Bradom Pittom): Beware of Greeks Bearing Bonds.

4. Duža je priča – ali jasna, pa neću sada ulaziti u nju – zašto Europa nije mogla napraviti ‘lijepo razduživanje’ kao Amerika, nego ružno. A još ružnije razduživanje tek je počelo u Hrvatskoj. Uočite koji se elementi događaju:

– građani u cjelini već štede i razdužuju (neki jer nemaju, neki jer odbijaju ‘trošiti’, pa raste štednja u bankama, a krediti padaju)
– banke otpisuju potraživanja, već kroz velike rezervacije za stambene kredite, a to je proces koji je tek počeo
– predstečajne nagodbe su velik dio te priče
– ova zadnja mjera o otpisu malih dugovanja.

Ujedno, počeli su i monetarni poticaji, ali ne našom ‘krivnjom’ i odlukom, nego odlukom EU o monetarnim poticajima što će se indirektno prenijeti na nas.

Jasno, kod nas je puno ‘ekonomista’ ili ljudi uključenih u javnu raspravu o gospodarstvu (i ekonomiji) koji vrište za primitivnim-direktnim monetarnim poticajima u uvjetima dok nismo restruktuirani, recimo kroz ‘aktiviranje deviznih rezervi HNB’ ili devalvaciju kune itd. Oni ne razumiju gornji koncept, niti će vam reći (jer se ne uklapa u njihovu populističku platformu) da je devalvacija u stvari isto što i osiromašenje, jedna prevara, u kojima NAJGORE prolaze upravo oni najdalje od tiskare novca.

Jer kad vaša valuta vrijedi manje, sve vam je skuplje pogotovo u zemlji koja skoro sve uvozi – siromašniji ste. U biti se potižu isti učinci kao tzv. ‘internom devalvacijom’, smanjivanjem troškova, najviše plaća u javnom sektoru itd. Ali ovo drugo zvuči jako loše i politički je teško za provesti, pa je uvijek bolja eksterna devalvacija. Koja bi se čak i dogodila da nam valuta nije vezana uz euro, pa je nemoguća (ali se događa deprecijacija puževim korakom). Zato su bile potrebne odlučnije reforme, koje – da su bile provedene – već bi dovele do većeg BDP i zadovoljstva ljudi.

Ono što je problem u monetarnim poticajima bile koje vrste, to je da oni moraju proći KROZ NEKOGA, pa od njega u početku najviše koristi imaju upravo oni za koje ‘raja’ to ne želi – banke! Sjetite se samo halabuke koja se digla u Americi prije nego poticaji nisu još proizveli učinke, a banke su počele jako profitirati od toga. Koliko naših komentatora-mudrosera se moralno superiorno ‘zgražalo’ nad Amerikom. Inače uočimo tu začuđujuću provincijsku moralnu superiornost ljudi koji ništa ne razumiju, ali sve znaju — baš kako nas je i ‘drug’ Tito indoktrinirao, pa smo se s visoka gledali na Zapad.

Budući da Hrvatska nije provela, niti razumije procese A-B-C gore, nego to radimo ‘po sili, kako nas nosi’, čeka nas još nekoliko godina mučnog razduživanja. Počet će nekakav kilavi rast BDP-a, ljudi će se već za godinu-dvije osjećati bolje i kad nekako iz sadašnjeg rikverca počnemo prebacivati iz prve u drugu brzinu, i nama će početi pomalo restrukturirati i vanjske dugove.

Hrvatska će biti OK, ali sve je daleko mučnije nego je moglo biti. I bit će značajno siromašnija nego je mogla biti – oportunitetni trošak je golem.

5. Obećao sam gore još linkova, evo. Prvi pokazuje razmjere svinjarije u Grčkoj. Ali svakako pročitajte i gornji Lewisov članak.
Greece Seeks Third Debt Restructuring: Who’s on the Hook?
Greece finance minister reveals plan to end debt stand-off

6. Inače sam odmah po pobjedi Syrize rekao da će grčke dionice početi rasti (upravo jer će biti suprotno nego što je najavljivao), to se nije dogodilo, ali jučer, nakon kapitulacije Ciprasove retorike su im dionice već počele rasti (čime nisu ni približno nadoknadile gubitke od prošlog tjedna), a tako mislim da će biti i idućih dana. I to će vam i dalje biti najbolji ‘semafor’ onoga što se događa u Grčkoj.

p.s. 10:00 Tekst je pisan ujutro u 7, bio sam ‘malkice’ u pravu u točki 6: grčke dionice su oko 7% gore. I kako Cipi bude dalje podvijao rep, tako će rasti još i više … grčka burza.

Oglasi

Kategorije:Grčka

21 replies »

  1. Sudeći po brzini preokreta u stavovima kod Tsiprasa, čini mi se da ste analitički vrlo logično postavili stvari. Očito Nijemci uspijevaju vrlo dobro i racionalno kontrolirati i usmjeravati procese. A sve ide ka rješenju koje će usrećiti i Tsiprasa, što su mu očito vrlo dobro objasnili, tako da će na kraju ispasti pozitivac i prema van i prema unutra. Naizgled paradoksalno, ali moram priznati i logično, igrač koji je za to naizgled najmanje predodređen po svojim deklariranim stavovima provest će ono što oni prije njega nisu. A još će dobit i ugled u narodu kao Robin Hood koji je postigao otpis dijela duga, a bogate stisnuo borbom protiv porezne evazije.
    Nadajmo se da će se procesi u nas ubrzati utjecajem Nijemaca na buduću Karamarkovu vladu, za što izgleda da ima naznaka…

  2. Danas piše HINA kako Tsipras kreće u diplomatsku ofenzivu (pazite idiotski i k tome neprimjeren vokabular); ali da ipak neće tražiti otpis 315 mlrd duga. Pri tome je povećao minimalnu plaću neki dan za 50% na 750 eura. Slažem se da je fantastično što će upravo mali lažljivi komunistički otrovni krpelj na kraju morati stezati remen i vraćati dugove. Poučno za RH. Danke schon Angela. Nadajmo se čvršćem ekonomskom povezivanju sa SR Njemačkom iako trenutno teturamo iako produktivnost ekonomije raste. Postavio bih 2 pitanja: Zašto uopće u proračunu RH planiraju deficit umjesto uravnoteženja i do kada će to činiti i koliko će nas dodatno koštati inzistiranje prethodnog ministra financija da se zadužujemo u mlrd USD.

    • Valjda planiraju deficit jer je kriza u svijetu pa treba čekati da kriza prođe, pa će onda i nama biti bolje pa ćemo onda nadoknaditi što sada gubimo, ne? Pa nismo mi krivi što nam je loše.

    • Da li je zaista povecao minimalac na 750 eura? Ili je to bila suplja prica kao i zaustavljanje privatizacije luke Pirej sto je jucer demantovao ministar finansija?

    • Odlično pitanje i izvrcanje stvari naopačke! Na probleme u hrvatskoj treba gledati upravo tako. Zašto nemamo uravnotežen proračun? Kako neke jadne općine prezivljavaju a država rasipnicki troši? Očito nitko nije slušao Skegra kada je govorio o zero based budžetiranju, ide se po staroj spranci, samo se godina u zaglavlju mijenja. Sjetite se kako je kratka i stura bila rasprava o proračunu za 2015. u medijima…

      • Čemu rasprava? Pa naše velike vođe valjda znaju što je najbolje za nas! Vi bi raspravljali? Sram vas bilo!

        (ispričavam se na sarkazmu, al zbilja je teatar apsurda kakva nam je “vlast”)

  3. Osobno mislim da bi taj lik trebao podnijeti odmah ostavku ako se ne želi držati svojih obećanja kojima je valjda i dobio izbore. Ma koliko ta obećanja bila suluda i pogubna. Ako ih neće provoditi nek se povuće, a ovo što bi sada radio nek prepusti onima koji su obečavali da će tako raditi. Zar ne bi to bila neka logika?

  4. Ne znam u koju temu da ovo stavim, ali ne znam da li da se smijem ili plačem… naša Vlada nije u stanju prodati hotele u Dubrovniku. Natječaj za HMST-R-A nitko nije otkupio dokumentaciju.

  5. http://www.nytimes.com/2015/01/29/opinion/europes-anti-business-stance.html?emc=eta1&_r=1

    dobra analiza situacije u europi.

    Europe needs to become more competitive in global markets. That can be achieved only by a variety of policy changes, such as keeping top tax rates at sensible levels and regulatory reforms that would give companies more freedom to manage their businesses as they see fit, including, when necessary, closing plants and reducing head counts. That is the only viable path to sustainable growth and, ultimately, more jobs.

    i vezano za spomenuti rast u Španjolskoj kaže:

    More positively, Spain, while still plagued by an unemployment rate of 23.7 percent, has managed to implement labor and tax reforms, helping the country to begin adding jobs again amid renewed economic growth.

    • Ovakve članke treba citati sa zrnom soli. Ako bismo dodali u tekst fraze poput “more open for american companies” kada govore o kompetitivnosti Europe ili “for american companies” kada govore o lakoći poslovanja ili tzv. Doing business bilo bi objektivnije.

      Malo mi zvuci čudno američka “briga” i “dobronamjerni savjeti” najvećeg konkurenta .

      • naravno, sve treba čitati sa zrnom soli ili da kažem promišljati. ali meni savjeti djeluju razumno. zapravo ono što nalaže zdravi razum i logika.

        neznam zašto tržište gledate kao utakmicu, nema vam tu konkurenata u tom nekom kolektivističkom smislu. ali da je globalno lakše poslovati u SAD nego u EU je mislim činjenica.

        ili vi mislite da bi americi bilo drago da EU propadne, jel vama drago za ovo što se događa u Ukrajini ili Grčkoj. Možda u kontkestu ovih nekih vjetar u leđa za hrvatski turizam i sl. ali mislim da generalno svakome treba biti drago da čitav svijet napreduje, tako je bolje svima.
        A ne u tom nekom zero sum kontekstu, glavnih konkurenata, kao da je ekonomija zero sum igra pa se oni natjeću za što veći kolač…

    • Ne znam tko je od vas bio u americi ( neka digne dva prsta:) ) ali tamo svi ljudi razmisljaju poduzetnicki. Kad gledas filmove uvijek kad treba uci u neku rupu ili se nekom suprotstaviti, uvijek je neki “ludi” amer spreman. I oni fakat jesu takvi. Oni idu tamo gdje se nitko ne usudi ici.
      To sam vec jednom i pisao. U jednom su istrazivanju pitali da li bi pokrenuli posao kada bi znali da ce propast ili nece uspjeti. 8 od 10 amera je reklo da bi, a europljani su imali suprotan omjer. Amerikanci su otvoreni za sve, to je i prednost jer ih sacinjavaju prakticki sve nacije, dok u EU nije primjereno ovo, pa ono, pa kultura, pa obicaju…mi imamo toliko zapreka u glavama da je to cudo. Umjesto da mi budemo stariji brat Americi, zapravo je suprotno.

  6. Jedino što sad radi ovog rastućeg suglasja između Nijemaca i Grka, naš turizam neće profitirati koliko smo se nadali, uhljeb nas je na kraju zeznuo…
    Šalu na stranu, Tsipras je zbrojio 2+2, i mislim da mu se ne smiješi tako loša budućnost.
    A odnosi u EU su i nadalje kao iz vica o nogometu : igraju dvije ekipe po jedanaest igrača, a pobjeđuje Njemačka.
    Hvala Bogu da je tako.

  7. Frustrirajuće je gledati kako vani trava raste a kod nas sve zamrlo..pitanje je kud to sve vodi?! Ozbiljno preispitujem svoje strpljenje sa našom burzom, jer ako ne rastemo na dobre vijesti izvana, pitanje je što bi se trebalo dogoditi pa da se nešto pokrene. Ne treba nam explozivni rast, no ovdje nema optimizma, samo jad čemer.. dakle vrijeme za kupovinu ili?! 🙂 No sve to govori da smo toliko nisko u blatu.. Nenade ajmo malo optimizma, pratite li pisanje realbeara na poslovnom forumu na temi “oporavak burze, čovjek ima nekakve teze, koje na prvi pogled i imaju smisla. Znam da imate pametnijeg posla od praćenja foruma i odgovaranja na ovo , ali eto ako nađete vremena i čini Vam se da ima tamo nešto pametno u tom pisanju dajte svoje razmišljanje. I još nešto, valamar mi se čini kao je postao pravi mastodont, tipa Ht…klizanja gore dole su minimalna, to je odbilo i špekulante koji su izlazili ulazili pa smo dobili jednu mirnu dionicu….

    • Je, zbilja čovjek lijepo piše i argumentirano, nije “forumaš”. Još više ga cijenim kad sam saznao da je prije “sloma” on pisao “upozoravajuće” postove te čak nije pisao jedno 4-5 godina, a sada je počeo jer on u svojim analizama vidi oporavak. A meni se čini da zbilja analizira stvari i, bio u pravu ili ne, mislim da je zbilja kvalitetan diskutant.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s