Uncategorized

Jedna velika stvar za koju treba pohvaliti banke i HNB

Znate da nisam pripadnik tzv. bankarskog lobija, imao sam puno problema jer sam ukazivao na neke njihove stvari, čak su i njihovi medijski bojovnici jurišali na mene. Recimo oko NEXE (kad su čak samo – pogrešno! – pomislili da ja ‘stojim iza objave informacija’). Ili oko mirovinaca.

Ili recimo u ovoj zadnjoj rundi oko CHF sam bio taj koji je ubacio u javnost prijedlog da se ljudima mora omogućiti ‘walkaway’ od lošeg kredita (što bi spasilo najugroženije, te natjeralo banke da realnije pristupe SVIM ostalim klijentima). Naravno da je ideja trivijalna i jasno da su se i guverner i ministar (koji su kasnije i to predložili kao dio mogućeg rješenja) i sami sjetili toga, ne pravim se pametan, samo pokazujem kako nisam nesklon davati prijedloge koji su jako neugodni bankama. Ili, prvi sam rekao da konceptulano, idejno, naprosto ne smijemo imati ni jednog dužničkog roba u 21. stoljeću.

Ali jednu veliku stvar treba priznati bankama. Njihovi protivnici su najveći učinak postizali ne sistemskom analizom, nego pokazivanjem primjera ljudi propalih pod teretom kredita (znate ono: kad pokažete gladno dijete u Africi postižete puno veći učinak, nego kad kažete brojke o milijun gladne djece — takav je čovjek, pa se možemo ljutiti ako želimo …).

Jednako tako, bankari su se mogli najbolje obraniti da su pokazali jako bogate ljude koji su kupili 2., 3. ili n-tu nekretninu na prestižnim lokacijama u Zagrebu, kreditom u ‘švicarcima’. Mnogi mediji bi to rado objavili. Oni su to mogli napraviti tako da NE prekrše bankarsku tajnu, naprosto da nekom novinaru sugeriraju da sam istraži neke kvartove. To je jako lako vidjeti na internetu (vidi dolje).

ALI, da je novinar to istražio i objavio, narod bi mogao sumnjati da su bankari prekršili bankarsku tajnu. A o povjerenju ovisi uspjeh banaka. O povjerenju ovisi to da Hrvati sada štede rekordne iznose u hrvatskim bankama (čak i ako su u stranom vlasništvu).

Činjenica da se do sada nije pojavilo ništa od toga pokazuje da bankari cijene svoju profesiju i sigurnost depozita svojih klijenata više i od svog obraza, pa čak i profita (Call me crazy if you want!). Jednako tako, ako se sad – recimo motivirano ovim tekstom – pojavi neki takav slučaj, to neće biti dokaz da su banke to napravile, jer da su htjele, mogle su naprviti kad im je bilo najteže.

Slično i HNB. Na argumente profesora Jakovčevića i Lovrinovića je HNB mogao odgovoriti nekim uvjerljivim argumentima, ali nije. Jer neke stvari koje se tiču sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava nisu za kavansku dreku. Odšutili su, nisu izvukli pištolje kad su bili napadnuti nožem. (Opet se možete ljutiti, ali kao što Nijemci rade auti, a Hrvati ne, a to je činjenica, tako je i činjenica da se svuda u svijetu neki poslovi centralnih banaka rade iza zatvofrenih vrata). Zato su u mojim očima dobili još više poštovanja.

p.s. Kako ćete naći da li je netko založio nekretninu za kredit, najčešće kojim je kupio baš tu nekretninu. Najkompliciranije je za Zagreb. Odete na Katastar, upišete početna slova ulice i onda u idućem koraku kućni broj. Zatim odete na ‘posjedovni list’ i klikom na njega dobijete polje koje se zove ‘identifikacija ZK’. Na to kliknete i dobijete broj čestice u Zemljišnim knjigama. S time odete na e-izvadak i odaberete ‘ZK ulošci’. Itd. Mislim da većina drugih gradova ima to objedinjeno.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

37 replies »

  1. Sudska presuda, kakva god ona bude bila odnosit ce se na sve jednako… i na prvo nekretninu i 2,3… i jahte koje se tako prigodno zele istaknut (koliko % kredita je u “jahtama” ?)

    A zasto i politicka odluka vlade ne bi trebala biti za sve ista?
    Ajmo se borit protiv socijalizma… da li su ljudi krivi sto su bogati i kupili i drugu ili trecu nekretninu (ma kako to bilo glupo ulaganje). Ajmo za sve isto, bez socijalizma. Ili spasavamo sve isto, i jahte i 5. nekretninu. Zasto bi vlada spasila samo mene s prvom nekretninom a ne bi spasila nekog tko je kupio 5. nekretninu? Nepravedno je. Jednako smo bili glupi ili spekulirali ili bili pohlepni. Po cemu sam ja bio manje pohlepan ili glup ili spekulant ako sam kupio prvu nekretninu?

    • trotter1111
      vlada mora spašavati one koji su kupili prvu nekretninu, jer su oni de facto u dužničkom ropstvu,
      kad bi, kako je nbakić predložio postojao walkaway, prvi bi otšetali kupci 5.te nekretnine, pa 4.te, pa 3.će … itd.
      vi biste bili zadnji, jer vam je najteže odustati,
      govorimo teoretski, kao da postoji walk away, makar ga je zakonski teško uvesti retrogradno, s retroaktivnim djelovanjem, takav koncept nam jedini daje tržišnu a to je jedina “pravedna” procjena podjele troška švicarskih kredita
      dakle, kad pogledamo stvari kao da smo u još malo savršenijoj tržišnoj ekonomiji, koja uključuje i walkaway i repro/prebijanje kredita drugim, može se, iako nije jednostavno, izračunati otprilike razina troška za banke – cifra koju bi banke izgubile, da su takve kredite davale npr u US, i da su klijenti značajnim postotkom bankrotirali, vraćali ključeve…
      Od ukupnog neotplaćenog duga, odbijemo sumu koju banke po tom kriteriju gube, i ponudimo preostalu sumu kao reprogramirane neotplaćene kredite,
      klijentima HNB/država garantira da ukoliko im se korigirana ponuda banaka ne odgovara, mogu iz kredita uistinu izaći, bez daljnjih obaveza
      nbakić je ponudio win win rješenje u lose/lose situaciji, ( nakon što je, vjerujem svima, objasnio da je gubitak vrijednosti nekretnina, pad vrijednosti eura/kune, zapravo lose/lose opcija)
      ono što je dobro, jest da je moguće da politička intervencija ponudi uistinu “najtržišnije” rješenje

  2. Naravno da nije bitno da li je nekretnina prva ili n-ta. Država tj. porezno obveznik treba uskočiti samo u onim slučajevima kad se radi o prvoj i jedinoj nekretnini i samo u jasno definiranim situacijama koje g. Bakić naziva dužničkim ropstvom, odnosno omogućiti svakome mogućnost izlaza i clean starta iz egzistencijalno katastrofalnih situacija (kriterije za što treba jasno definirati).Ali u svim drugim situacijama važi kao prvo, da ugovorne obveze valja poštovati, a kao drugo, ako netko kredit ne može vraćati, to treba rješavati dogovorom vjerovnika i dužnika ili eventualno na sudu. U tim slučajevima porezni obveznik nije “strana u postupku”.

  3. jutros sam pogledao nenadovo gostovanje na N1 (ima na jubitu ). svaka čast! “što ako netko prelazi ulicu mimo pješačkog i udari ga auto?…”

    • G. Bakić, s obzirom na Vašu sve češću prisutnost u medijima u zadnje vrijeme, imam prijedlog za novi kutak – “Video kutak”

      Često mi se dogodi da u komentarima vidim da ste gostovali negdje, ili da vidim komentar u sred emisije, ili da kao sad ne znam na koju emisiju i datum se komentar odnosi.

      Bilo bi super kad bi postojalo mjesto sa podacima o emisiji gdje ste bili gost (možda i emisije koje preporučate iako Vi niste gostovali?), da se lako može snaći i pogledati eventualno nešto propušteno. Pogotovo sa povećanom posjećenosti bloga, mislim da bi video format bio prikladan za brzinsko upoznavanje novih čitatelja sa glavnim Vašim idejama i sadržajem istog.
      Recimo zadnje Otvoreno je po meni “obavezno štivo” za svakoga tko ima dileme tipa
      – srednji model
      – naći mjeru
      – mali čovjek
      – kako se njima isplati a nama ne,
      itd., i svakome s kime pričam preporučam da ga pogleda.

  4. Dalibor, najljepše Vam zahvaljujem na trudu, ali meni bi trebao link za nastup g. Nenada kod Stankovića (Nedjeljom u 2). Da li autor bloga može kako pomoći? Please?

  5. Korak po korak procedura za traženje podataka o vlasnicima, imao sam je već raspisanu, pa eto, dijelim:

    1. nađete katastarsku česticu na geoportalu
    https://geoportal.zagreb.hr/Karta
    zumirate i upalite layer katastarske čestice pod digitalnim katastarskim planom

    2. pronađete i otvorite vlasnički list na katastru
    http://www.katastar.hr/dgu/pretrazivac?trazi=kc&mbrko=335240
    upišete katastarsku česticu u lijevi pretraživač

    3. unutar vlasničkog lista nađete katastarsku česticu
    poslagane su rastućim redoslijedom, olakšava traženje 🙂

    4. otvorite pop-up ekran s detaljima
    link se nalazi u strelici u krajnjem desnom polju

    5. pokupite broj ZK uloška ili KČ u ZK
    ponekad ima samo jedno od to dvoje, ali uglavnom ima oba pa birajte

    6. otvorite na pretraživaču zemljišnih knjiga
    http://e-izvadak.pravosudje.hr/pretraga-zk-ulozaka.htm
    listate po etažama dok ne nađete što tražite

    Mene su osobno zanimali poslovni prostori u Donjem Gradu, zato je filter na koraku 2. postavljen na katastarsku općinu Centar

  6. Gosp. Bakicu da li imate ikakvo misljenje o Bozi Petrovu i nezavisnoj listi most vezano za ovu temu:

    http://www.index.hr/vijesti/clanak/kraj-sdpa-i-hdza-marijana-puljak-izlazi-na-izbore-s-kovacicem-iz-omisa-i-bozom-petrovom/800371.aspx

    Po javnim istupima koje sam vidio cini mi se kao netko tko je dovoljno mlad i nadobudan da je spreman na promjene, a opet dovoljno odmjeren i realan da uzme u obzir okolnosti i mogucnosti.

    Zanima me da li je cijela prica samo interesantno prezentirana ili ispod postoji i neki realni sadrzaj? …bilo bi jako zanimljivo za cuti ako netko ima malo detaljnije informacije o promjenama koje su uveli u Metkovicu, ekonomskim stavovima koje zastupaju itd.

  7. Nenade,
    što se tiče PR-a HNBa kojeg hvališ, nažalost nije slučajno da u RH ne postoji sistemska zaštita klijenta u bankarstvu. Ne postoji ombudsman za bankarstvo ali zato postoji ombudsman za osiguranja, za čiji rad rijetko (zapravo nikad) ne čujem – http://www.banka.hr/hrvatska/jasenko-marin-novi-pravobranitelj-na-podrucju-osiguranja.
    Nije slučajno ni da je HNB oformio direkciju za zaštitu potrošača tek 2012. a koji više prati situaciju i selektivno bira kada će se aktivirati.

    HNB je puštao banke da rade što žele na području odnosa sa klijentima. Jučer čitam da se udruga Franak poziva na odredbe Kodeksa dobre bankarske prakse (KDBP).
    BTW, onaj originalni, engleski, iz 1996. (ili tako nekako) je objavio tadašnji Bankarski ombudsman i svaki članak je predstavljao pojedini case-study.
    A kod nas je KDBP izdao HUB (????????), prepisujući i kastrirajući engleski uzor.
    Dakle, suludom akrobacijom to postaje “lopovski” manifest. Umjesto da država propiše bankama kako im se ponašati, banke su same objavile što im paše.
    A HNB? Ni a ni be…
    Šute onda, šute i sad i to neki tumače kao mudrost.
    Tako da se, vraćajući na tvoj tekst, napadnuta HNB nije mogla braniti pištoljem (ni nožem) jer ga nema.
    Njihova pozicija gentlmana je blef osobe koja se nema čime braniti, osim praznom puškom (a znamo da se prazne puške dvojica boje).

    Inače odličan tekst.
    LP

    • Larry,

      vidite, sad ste upravo pogodili koji najvažniji razlog zašto se trebamo svi skupa boriti za slobodnije tržište, a ne za više regulacije. Iz vašeg se da iščitati da vi očekujete da dodatna regulacija zaštiti potrošače a sami vidite da i u ovoj sveopćoj regulaciji bankarstva potrošači uvijek izvuku deblji kraj.

      evo poučnog videa, Who protects the consumer, by Milton Friedman

        • Uz slobodnije tržište, dodao bih, još jedan bitan čimbenik je korištenje zdravog razuma, jednog od najneiskorištenijeg resursa koji nam je dragi Bog stavio na raspolaganje. Jer kako drukčije nazvati nego ludošću uzimanje kredita (neovisno o valuti denominacije) za kupovinu bilo koje investicijske klase na trideset godina, i to uz anuitete koji iznose i po 40-50% prihoda u trenutku uzimanja kredita? I sad netko takav očekuje da mi koji nastojimo razum koristiti koliko god to umijemo, da mi participiramo u kompenzaciji štete? Pa svatko je imao odgovornost racionalno promisliti. I slobodu da donese odluku.
          A upravo je odgovornost je cijena slobode.

      • Ne postoji reguliraniji sektor ekonomije od bankarstva. Jedino što može pomoći klijentima jest slobodnije tržište…

        ___________
        Od 25 spomenutih zakona samo 2 sadrže pravila o zaštiti potrošača…
        ZOKI je tu posebno nejasan i dvosmislen: ” može ali ne mora…”.

        A Zakon o potrošačkom kreditranju…

        Kaj da velim kad se kod nas pitanje kamata za CHF ne može riješiti drugim propisima nego sa Zakonom/Direktivom, koi se NE PRIMJENJUJE na hipotekarne kredite ???
        To sam tvrdio još 2009. ali kod nas je Direktiva prepisana bez prologa i sad se mudraci koriste tim propisom jer drugih nemaju. A cijeli smisao propisa je da se radi o POTROŠAČKOM kreditiranju.
        (Uostalom, davno je najavljena Direktiva o “stambenim” kreditima, koja se teško sastavlja zbog velikih razlika u sustavima zemalja EU).
        (14) Credit agreements covering the granting of credit secured
        by real estate should be excluded from the scope of this
        Directive. That type of credit is of a very specific nature.

        To što postoje brojni zakoni koji reguliraju bankarstvo uopće ne znači da je zaštita potrošača u RH regulirana.Nažalost, baš suprotno.

        Anglosaksonci govore ovako: potrošači nemaju ni vremena, ni energije ni sredstava da se spore s jakim bankarskim lobijem pa to čini država da bi se paritet zadržao.

        Evo jedan nepristrani izvještaj o stanju u RH:
        http://siteresources.worldbank.org/INTECAREGTOPPRVSECDEV/Resources/Croatia_CPFL_Vol1_Croatian.pdf

        • vi kao da mislite da ljudi imaju pravo na kredite kakve žele. ljudi imaju izbor uzeti kredit ili ga ne uzeti. ako ga uzmu znači da im odgovara. a što se tiče toga da
          “potrošači nemaju ni vremena, ni energije ni sredstava da se spore s jakim bankarskim lobijem pa to čini država da bi se paritet zadržao.”

          Zamolit ću vas da izvadite ruke iz mojih džepova, ja ću se sam brinuti za sebe. a vjerujem da tako misle i mnogi drugi ovdje (osim onih koji bi htjeli zavuči ruke u tuđe džepove).
          prenjet ću vam samo što kaže Bob Murphy o izboru odvjetnika, ali isto se može primjeniti na sve druge aspekta našeg života.

          It is a paradox of our age that the interventionists think the public is too stupid to consult Angie’s List before hiring a lawyer, and so they need politicians to weed out the really bad ones by requiring law licenses. Yet, who determines whether a person (often a lawyer!) is qualified to become a politician? Why, the same group of citizens who were too stupid to pick their own lawyers.

  8. kad već linkam free banking.
    evo ovdje možete vidjeti kako razmišljaju i komuniciraju profesori ekonomije u Engleskoj, zamislite da slično pitanje bude postavljeno “našim” Jurčićima, Lovrinčevićima i sličnim

    http://www.freebanking.org/2015/01/24/should-a-bank-in-difficulties-receive-assistance/

    ujedno, možemo vidjeti kako trebaju reagirati pravi državnici a ne ovi naši populisti poput Milanovića, koji je slabić.

    Policymakers should follow the advice of Lord Liverpool, who was PM at the time of the last systemic banking crisis pre-2007, that of December 1825. In May that year, he foresaw the looming crisis and warned the House of Lords about the “general spirit of speculation, which was going beyond all bounds and was likely to bring about the greatest mischief on numerous individuals.” He wished it to be “clearly understood” that those involved “entered on their speculations at their own peril and risk” and he thought it his duty to declare that he would “never advise the introduction of any bill for their relief; on the contrary, if any such measure were proposed, he would oppose it” and he hoped Parliament would reject it.

    • Zdrav razum se gore spominje, slobodno tržište, hvale engleski profesori ekonomije. Zlo čovječanstva počelo iz engleske. Gdje možete povezati zdrav razum i englesku gdje se novac iz poreza izdvaja za neku kraljevsku obitelj. I dan danas se vjeruje u ljude plave krvi. Ma dajte. Vi ste jedna obična dječica koja se eto igra ekonomije i vjeruje u slobodno tržište. Baš je slobodno. Nema ni jedne jedine države gdje postoji slobodno tržište. To su samo igre jačeg i spretnijeg. Samo pitanje na kojim nivoima. Globalno se zna, a i u ovoj ustanovi državi ZNA SE.

      • Iz Engleske je počela industrijska revolucija zbog koje živiš u ovako naprednom svijetu a ne nekakvo “zlo”. Ovaj naš jad i bijeda je zlo a to ima izvore skroz kontra ovim procesima na zapadu.

        I zar imaš nešto protiv ljudi plave krvi?! Što su ti skrivili? Možda bi ti bilo bolje da ih je povijesno bilo više na našim prostorima… Ljude ne bi trebalo dijeliti prema boji kože ili krvi. Ljudi se dijele jedino na plemenite i neplemenite jer je to etikčka kategorija. Nemam ništa protiv poštivanja ljudi koji su plemeniti i čvrstog stava prema onim drugim. Dobre ljude treba cijeniti. Plemenitost nije nešto što se dobiva rođenjem, jer geni su samo 50 %, drugih 50 % su odgoj/obrazovanje, a ljudi plave krvi nisu nužno najboljeg odgoja i obrazovanja a i “pučani” često imaju dobre gene. Masu puta smo vidjeli da djeca dobrih roditelja postanu barabe i obratno.

        To što je netko rođen u plemićkoj obitelji ne daje mu direktno moralnu superiornost nad ostalima, samo blago povećava šanse, kroz obrazovanje itd. To je prirodna selekcija na djelu. Istina i relikt prošlosti jer danas se ljudi više miješaju pa su ljudi različitih kvaliteta posvuda oko nas a ne tako raspoređeni u neke društvene tabore.

        Ja bih osobno poštivao kraljevsku obitelj jer to je posao kao i svaki drugi, zahtjevan i važan i stvarno nisu zaslužili da ih omalovažavaš. Kamo sreće da mi imamo jednu protokolarnu kraljevsku obitelj poput one UK, za razliku od ovakvih protokolarnih predsjednika kakve smo do sada imali. Ovi naši mi se ne čine baš na istoj razini niti po kojoj bitnoj osobini a nisu nam se rodili kao predsjednici nego smo ih fino demokratski iz puka izabrali!

        Možda je baš jedan od ključnih razloga ovog jada i bijede u RH to što smo stjecajem povijesnih okolnosti još davno izgubili svoje i onda malobrojno plemstvo? Što smo izgubili ljude “prirodnom selekcijom profiliranih top gena i materijalnom situiranošću tradicionalno najboljeg odgoja i najvišeg obrazovanja”? Odgoj i obrazovanje čine čuda a kapital je temelj za stvaranje. Bez kapitala i bez poduzetnog duha koji dolazi odgojem nema ništa. Na zapadu Europe su prve tvornice, preteće današnjih najvećih industrijskih konglomerata, radili upravo plemići, oni koji su imali kapital, koji su bili vrhunsko obrazovani, koje su zanimale tehnika, znanost, trgovina, međunarodna, koji rođeni i odgojeni kao sanjari, vizionari, koji su objektivno bili u situaciji da nešto mogu napraviti i neki od njih su napravili i što je povijesni izvor današnjeg općeg blagostanja na tim prostorima.

        Možda su nam Austijanci zapečatili sudbinu i baš tada odredili ovu razliku u standardu života i mentaliteta danas potamanivši nam Zrinske i Frankopanske, tada najobrazovanije i “najplemenitije” ljude u Hrvatskoj, od kojih bi nam i potjecala kraljevska obitelj u alternativnom razvoju povijesti?

        Vladavina mediokriteta i “proleterijata” nije nužno baš najsretnija stvar. Hrpa neobrazovanih i siromašnih građana neće nužno demokratskim procesima među sobom kao nekom čarolijom iznjedriti “dobrog upravitelje” države koji će stvoriti zemlju blagostanja za sve.

        Ja bih bio sretan da imamo više “ljudi plave krvi” i da imamo čestitu kraljevsku obitelj, jer nije da dijelim ljude po boji krvi, ali volim raznolikost, cijenim različite kvalitete/doprinose koje različiti ljudi donose, i izrazito sam protiv toga da idete nekoga omalovažavati samo zato što je možda plave krvi ili podcijenivati nečiji posao pa makar to bio posao kraljevske obitelji, jer nisu ni oni zaslužili da ih se a prirori proglašava nekorisnim, lošim troškom proračuna itd. Naš proračun je u 90 % svoje rashodovne strane lošiji od toga da plaćamo kraljevsku obitelj koja bi bila veći brend, ambasador državnih interesa, marketing za turizam itd., nego li su nam ovi (jednako bitni u izvršnom smislu) predsjednici i bivši predsjednici.

    • Pogrešno, skoro svi komentari se objavljuju, osim uvreda, drukanja, trolova, nešto što slučajno završi u spamu … itd.

  9. Problem sa bankarskim sektorom je činjenica da se često svjesno pušta/gura nešto za što i bankari vide da ne drži vodu, a samo kako bi se ispunio plan, jer plan je bog&batina i na osnovu njega se dijele bonusi.

    walkaway sistem kojeg Nenad predlaže bi tu sigurno donekle popravio situaciju jer bi automatski nestalo razmišljanje u stilu “ko ga šiša imamo zadužnicu pa ako ništa nekad će nešto naslijediti, a do tada 12% zatezne….a još i plan prebacen…di ces bolje…
    Samo onda se dogodi “CHF” i sada bi svi kolektivno kao društvo trebali platiti cijenu…hmmmm…big dislike..
    Biti će zanimljivo vidjeti kako će se postaviti vlada kada se ista situacija ponovi sa EUR-om za godinu, dvije, pet….tu će ipak biti malo veći trošak od ovih 400 milijuna HRK koje se spominju kod CHF-a, a mi ćemo biti u još većoj banani jer u medjuvremenu nećemo provesti nikakve reforme osim moža populističko pljačkaških ala “predstečajne nagodbe”.
    OT
    banke zaista maximalno štite privatnost svojih klijenata što je i razumljivo jer je u financijskom sektoru povjerenje kao osnova biznisa dolazi najviše do izrazaja.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.