Uncategorized

Grafikon dana: Dvije Hrvatske?

Nastavno na prekjučerašnji članak u JL, povodom 17 godina njegova izlaska pod radnim nazivom ‘Kako (ti) je bilo prije 17 godina’, ovdje, evo i grafikona koji prikazuje jednu od tema iz tog teksta.

Naime, je li moguće da ne postoji jedna Hrvatska, ‘nevina žrtva neoliberalnog kapitalizma, tajkuna, banaka i političara’, nego dvije. Od kojih jedna usprkos nevjerojatnoj 6-godišnjoj depresiji i dalje gomila sve više štednje u bankama, i to kroz cijelo to razdoblje? Je li moguće da zapravo jedni Hrvati po velikim kamatama (uz posredovanje banaka) kreditiraju druge? Da velikom broju građana zapravo ovakva država odgovara i zato blokiraju promjene (neki od njih uz dreku o ‘neoliberalnom’)?

Prikaz štednje građana u bankama i štedionicima, te kredita građanima kroz 20 godina, od veljače 1995. do velječe 2015. (zadnji dostupni podaci):

kucanstva - stednja i krediti

Napomena: Iako je eskalacija tečaja CHF značjano povećala obaveze po kreditima, praktički nije povećala vrijednost štednje jer je je vrlo malo štednje u CHF, trenutno je od deviznih depozita 89,5% u eurima, 7,4% u USD i 3,2% u svim ostalim valutama. Dakle, bez velike promjene tečaja CHF ova bi slika bila još eksplicitnija.

Važno za primjetiti je i da je:
– ukupnih kredita građanima 129 milijardi kuna
– a ukupnih deviznih depozita i štednje 144 milijarde

Sad razmislite o prijedlozima da bi sve kredite građanima (ili glavninu – stambene) trebalo pretvoriti u kunske. Što bi tada bilo sa štednjom građana? Jedno jutro imaš deviznu štednju, a sutra možda … tko zna?

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

Tagged as:

48 replies »

  1. Da li se zna struktura s obzirom da li je štednja od osobe iz inozemstva ili od domaće osobe? Naprosto mi je graf nevjerojatan, sugerira da je hrvatsko društvo duboko podjeljeno…ali kad se malo razmisli, srednji sloj ne postoji pa bi to objasnilo mnogo toga…

    • 1. Teško mi je za vjerovati da bi značajan dio štednje bio iz inozemsta. Susjedne zemlje siromašnije od nas nemaju puno novca (BiH, Srbija), a i kod njih su kamate velike, nije im neka velika stvar doći u RH sa svojom štednjom. A one bogatije od nas jako dobro razumiju rizike.

      2. S druge strane, znamo da velik broj Hrvata praktički nije ni okrznut krizom: svi koji rade za državu i mnogi sektori koji žive od države, proračun je stalno rastao. Te turizam.

  2. Naravno da su stedise konzervativni i ne zele promjene. Evo, recimo, penzioneri. Mnogi penzioneri su neto stedise (iako bi se ocekivalo suprotno) i sigurno ce se protiviti reformama mirovina koje ukljucuju smanjivanje istih.

    Ali treba tu biti pazljiv, da ne bi ispalo da demoniziramo stedise. Stednja je super stvar koliko god ekonomisti pricali da je najgora moguca stvar. A i kao karakterna osobina je nesto vrijedno postovanja i poticanja.

  3. G.Bakiću, spomenuli ste gore i turizam, ovih dana svi se hvale s rezultatima za Uskrs, međutim danas veliki pad turističkih dionica, kako to ?

    • Ne bih rekao da naše tržište baš tako efikasno reagira. ‘Kako to’ da se dionic naše najveće turističke tvrtke prije točno 5 godina mogla kupiti za oko 10% sadašnje cijene?

  4. Zovimo to ne rasipanje. Treba još puno vode proteći rijekama dok zaslužimo koristiti riječ štednja. Najprije prestanimo rasipati. Ovo na banci je ne rasipanje. Neki ljudi su jednostavno uhvatili ruku ne rasipati i takvi bi trebali podučavati kako ne rasipati. Ne rasipanje im je na auto pilotu.
    Kapa dolje takvim ljudima!

    Rasipanje stvara lažnu sliku potrošnje i opstojnosti na potrošnji rasipanja. Stvore se biznisi na tom rasipanju i onda naravno propadnu jer svako rasipanje ima zajamčen bankrot. Rasipanje je povećavanje troškovne strane i niti malo prihodovne, što rezultira teškim udarcima po prihodovnoj strani. Jer, za rasipanje nam treba i ljudski resurs vrijeme, a ne samo novac, pa tako naša imaovina trpi u nestanku novca i nestanku radnih sati.

    To će se sve riješiti obrazovanjem i pritiskom kriza na ljude, ali treba vremena, jer ne postoji start-up obrazovanje 🙂 niti start-down kriza.

  5. Dobro, izgleda da jedni Hrvati kreditiraju druge. I ako se štedi u stranim valutama treba se i kreditirati u stranim valutama, tada je rizik za banke najmanji, i tada je ona samo posrednik između jednih i drugih. No rekli ste da se ne štedi u CHF. Odakle se onda CHF pojavio u kreditima? Banke se pravdaju da su to one uzimale CHF na svjetskom tržištu. Dakle, to ipak nije novac od hrvatskih štediša? Zašto nije, kad ga ima?

  6. Ja bi se nazalost slozio s Nenadom (iako bi volio da ponekad ne) da je zaduzenje u CHF prvenstveno neznanje i pohlepa uzimatelja kredita. Apsurd iz svega toga je da nas ministar financija Boris Lalovac prema podacima iz imovinske kartice ima trenutno glavnicu od 129.790 CHF na 25 godina otplate, sto je zastrasujuce, jer covjek vodi financije Hrvatske pa se svi mozemo zapitati o njegovoj kompeteciji i znanju. Takodjer kredit koji spominjem je uzeo za kupnju nekretnine koja vrijedi 25% manje od glavnice koja mu je ostala za platiti.

    Jos jedan apsurd je da gosp. Lalovac ima nesto ustedjevine u kunama i Eurima, ali niti jedne dionice. Pa sada recite sto se od njega moze ocekivati.

    • Ne toliko o kompetencijama i znanju koliko o sukubou interesa, jer čovjeka uvijek treba promatrati u trenutku, danas, nije toliko bitno ono jučer jer ljudi se mijenjaju, napreduju i ta sposobnost učenja je ono najvrijednije, i ono što danas zna i može, a što možda već jučer nije bio kompetentan.

      Čovjek se možda nije razumio u financije tada kad je uzima taj kredit, ali je u međuvremenu stekao određene kompetencije prikladne za fotelju ministra financija. Tko zna, možda baš naredne akademske godine upiše studij povijesti umjetnosti i u nekom sljedećom mandatu nam bude ministar kulture i ne možemo ga za tu poziciju procijenjivati prema onome što danas zna ili ne zna o kulturi, umjetnosti itd.

      Ono što je danas kod ministra danas jedino tu baš skroz očito je to da je u sukobu interesa. Svaka njegova odluka koja se ondosi na dužnike u CHF a da je po naravi takva da se može tumačiti kao da “ide na ruku dužnicima u CHF” treba biti višestruko neovisno preispitana, ako je uopće etički OK da on na bilo koji način sudjeluje u donošenju takvih odluka, barem dok je u pozicji sukoba interesa, koju je možda OK da riješi tako da prijevremeno otplati cijeli kredit, ali i to je upitno jer može biti da je cijela ta situacija ostavila neke emotivn posljedice na njega i odnos prema bankama što može biti osnova za neobjektivnost pri donošenju odluka vezanih za bankarski sektor, posebice u području valutne klauzaule i najviše konkrento ako se radi o CHF klauzuli.

  7. Kažu da je novac neuništiv kao i energija i to valja uvijek imati na umu.
    Energija se pretvara iz jednog oblika u drugi dok se novac pretače iz jednog džepa u drugi.i to je činjenica. A ni ja osobno nikad nisam čuo ni vidio da je netko na bilo koji način dao uništiti značajniju količinu novca.
    E sad pitanje je otkuda rast štednje na privatnim računima u RH u proteklih 20 godina, iako prevladava mišljenje da “zločasti bankari” izvlače novac iz RH te ga prosljeđuju matičnim bankama izvan RH.
    Po meni su 2 glavna razloga a vjerujem da ih ima još.
    1. Privatizacija je u proteklih 20 godina napravila “konverziju” društvenog u privatno vlasništvo i to se sada lijepo vidi na štednim računima “odabranih” kao i na kreditnim računima šireg djela populacije koja čak i hranu kupuje kreditnim karticama, sve do granica dozvoljenog minusa.
    2. U posljednjih 20 godina su se deseci tisuća gastarbajtera vraćali sa “privremenog rada u mirovinu” a sa povratkom su povlačili i svoju višegodišnju ušteđevinu iz stranih banaka u domaće, koje su u međuvremenu zadobile njihovo povjerenje i nudile znatno bolje kamate nego strane banke.
    Ne bih mogao procijeniti veličinu gore spomenutog novčanog toka ali svakako se radi o desecima i stotinama milijardi kn.

    Vjerujem i da postoji još razloga zbog kojih je rasla štednja u proteklih 20 godina, a bankari su onda posljedično dijelili potrošačke kredite osiromašenim širokim narodnim masama koje su vapile za njima. Šteta je što su se ti krediti davali samo građanima kako bi “operirali” po stranim trgovačkim centrima, umjesto da su se davali poduzetnicima koji su stvarali “novu vrijednost”

    Stara Hrvatska filozofija masa je bila “svoj na svome” a to se na svaki način propagiralo ističući kako će nam “eto” građevinski sektor oživiti gospodarstvo, pa su se radile kuće sa 5-6 spavaćih soba u kojima nema tko stanovati, “stambeni kvartovi za nepoznate kupce” te deseci tisuća poslovnih prostora u poslovnom okruženju u kome nitko nema ideju čime bi se bavio. A na kraju se većina tih poslovnih prostora pretvorila u caffe barove, kladionice i frizeraje… i to bi nas kao trebalo izvući iz recesije. 🙂
    Utješna je činjenica da “našeg novca” u “našim bankama” još uvijek ima, samo je pitanje hoćemo li ga i narednih 20 godina trošiti na kupovinu tuđih proizvoda ili će se napokon pronaći način da i Hrvati uz pomoć vlastitog znanja, rada i kapitala, počnu stvarati novu vrijednost.

    • “Šteta je što su se ti krediti davali samo građanima kako bi “operirali” po stranim trgovačkim centrima, umjesto da su se davali poduzetnicima koji su stvarali “novu vrijednost””

      pa odma ispod

      “pa su se radile kuće sa 5-6 spavaćih soba u kojima nema tko stanovati, “stambeni kvartovi za nepoznate kupce” te deseci tisuća poslovnih prostora u poslovnom okruženju u kome nitko nema ideju čime bi se bavio.”

      E sad odlučite se da li banke ne daju novce ili nemaju kome dati novce jer nitko nema ideje šta bi s njima osim odmah spiskao na novi auto?

  8. Nisam mislio na korektno provedenu privatizaciju, nego na onu koja je provedena po onoj narodnoj “ubij vola za sočan odrezak” a složit će te se da je takvih privatizacija bilo u milijardama kn i da su mnogi na taj način značajno podebljali svoje štedne uloge. Istina takvi štedni računi su negdje po “djevičanskim otocima” ali mislim da se polako vraćaju doma 🙂

    • Da. Zaduživanje države je omogućilo dotok novca koje je država raspoređivala mnogima bliskoj njoj. Mnogi ljudi koji rade za državu ili su profitirali od njenih fondova, ili bliski joj poduzetnici, krizu nisu ni osjetili i tako su mogli gomilati štednju.

      • Bilo bi zgodno da se oporezuje štednja i barem dio usmjeri za neku novu start up stranku mladih. Josipovićev će prihvatiti da njegova Stranka mladih i etabliranih lijevih uhljeba i udbaša. bude pilot projekt. Jesmo li mi osvjestili tko je bio na čelu države (mesić, josipović) i koliki je tu oportunitetni trošak? Pa stojimo odlično (za sada) !

  9. Ja bas tu ne vidim puno nelogicnosti u grafikonu. Normalno je da su banke posrednici izmedju gradjana koji imaju novac i gradjana kojima treba novac. I normalno je da se od 2008 ljudi razduzuju, deleveraging, zbog ekonomske nesigurnosti. Da bi dokazali raslojavanje drustva bilo bi korisno normalizirati te brojke stednje i kredita po broju stedisa i broju duznika.
    Nevezano uz to, ja bih bio presretan da je plava linija broj ljudi i trosak u drzavnom i javnom sektoru!

  10. Meni je strašno drago da je štednja ovolika kolika je. Iz prostog razloga što nitko još štednju nije ponijeo sa sobom na drugi svijet; kad-tad će se ta štednja pretočiti u potrošnju i investicije, odnosno u rast BDP-a i sve što ide uz to. Puno bi gora situacija bila da smo na ovim razinama gospodarstva, a da ne postoji ovolika kumulirana štednja.

  11. Kad bi u krivulju stednje dodali i “nekretninsku stednju” dobili bismo eksponencijalnu krivulju i poprilicnu razliku depozita i duga.
    Snazni ulagacki potencijal nasih gradjana koji treba aktivirati usprkos negativne klime.

  12. Štede jugonostalgičari i pobornici socijalizma. Rade to namjerno, time urušavaju potrošnju, proizvodnju i kapitalizam kao uređenje temeljeno na potrošnji. 🙂

  13. Eno ipak ostaje grb na tablicama. Mi i reforme?? Kakve reforme kad ovi nius u stanju ni tablice koje su na razini banana republike promijeniti u nešto suvremeno bez punih gaća zbog primitivaca koji su uvijek najglasniji. Ako ni tablice nisu u stanju napraviti gdje bi ekonomiju… ma ovo je bijeda od zemlje, Bogu hvala ja sam je napustio. Nadam se privremeno. Ali…

  14. Nenade ovako objavljen grafikon je vrlo ograničena informacija s kojom se može lako manipulirati izvoditi krive zaključke. Samo je Technocroat primjetio da bi trebalo prkazati distribuciju štednje i zaduženja prema broju ljudi. Taj podatak sigurno postoji ali se očito skriva. Pretpostavljam da 90% štednje drži samo 10% štediša.
    Također bi bilo zanimljivo usporediti ovakve grafikone s sličnim državama iz EU:Mađarskom, Slovenijom, …
    Sad logično postavlja pitanje odkud ovako rekao bih strelovit rast štednje, da li bolje živimo?
    Kontradiktoran je kad se usporedi s padom gosodarstva?!
    Jasno je da se samo zaduživanjem države mogla stvoriti ovolika štednja jer je gospodarstvo nije moglo stvoriti.

    • @invatorDV, krivi pristup. Svaka invformacija je ‘ograničena’, ali naravno i svaka informacija doprinosi razumijevanju. Ova ‘ograničena’ informacija jako dobro objašnjava tezu koju sam iznio. Distribucija štednje je skoro sigurno prema ‘power law’, dakle manji dio ljudi držvi veći dio štednje, što bi se tu ‘skrivalo’? Da ist eimali te podatke morate imati podatke banaka ili porezne uprave, zašto bi banke to objavljivale? A min. Lalovac je mislim čak i rekao neke konkretne brojke u tom smislu, nema tu tajni. (a i da ima pa što, kako rekoh). Recimo da nisam ja prezentirao ove informacije, da li biste i onda rekli da se i one ‘skrivaju’? Zadnja Vaša pitanja pokazuju da vjerojatno niste pročitali moj članak, napisao sam Vam otkuda taj novac. Sve ovo što kažete da bi ‘bilo zanimljivo’ naravno možete sami istažiti i objaviti nam ovdje 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s