Uncategorized

Za naše fond managere

Kupnja i državnje junk obveznica je kao ‘pobirati lipe ispred parnog valjka‘, čini se profitabilno dok velike kamate idu, sve dok …

Jučer imamo ovo zanimljivo: GUNDLACH: When the Fed starts hiking rates, ‘GET OUT’ of this asset class.

Junk obveznice dominiraju imovinom naših fondova … Jasno, jednom ako bude ‘pomagaj’, mnogi će reći ‘pa bilo je mudro pobirati kamatu, a TKO je mogao znati da to neće tako biti dovijeka‘. Zaista, tko?! Recimo ako je modicirana duracija (junk) obveznice 7 godina, jedan p.p. u promjeni kamatne stope znači 7 (sedam) posto pada cijene. Jasno, neki će ih onda ‘zaključati’ u investicijski dio portfelja 🙂

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

32 replies »

  1. Ma, najvažnije da naknada ide. Ostalo ćemo se dogovoriti, ljudi smo. Osim za to jel želite uplaćivati ili ne. To morate.

  2. S velikim veseljem treba konstatirati kako to naši manageri obveznih mirovinskih fondova očito ne razumiju, ili ne žele razumjeti, ali kako ide ona poslovica s tuđim stvarima i koprivama…kažem veseljem jer veselje bez razloga je odlika onih koji su pomalo skrenuli, kao svi mi koji godinama gledamo što rade s našim novcima u tom bastardnom modelu od kojeg ne odustaju ni “lijevi” ni “desni”.

  3. Danas čitam u NL da kreće dokapitalizacija riječke luke i tu će sudjelovat naravno i OMF-ovi.
    Dakle, paradržavi fondovi kojima nije cilj diverzifikacija i upravljanje portfeljem u korist ulagača.
    Osobno sam stava da taj novac koji mi se otima u drugi stup treba zaboraviti da uopće postoji i ponašati se kao da od njega nikada neći imati ništa (kao što vjerojatno i neću), a za mirovinu štedjeti i ulagati u vlastiti portfelj. Ovakav pristup je i psihološki i finacijski održiv.

    • Pitanje je samo koliko će vremena proći kada će država jednostavno prisvojiti novce sa drugog stupa, tako da stvarno te novce valja zaboraviti.

    • Neulaganje u hrvatski turizam je kolosalni promašaj mirovinaca i oni će i dalje izbjegavati te dionice, makar i na štetu članova, samo kako ne bi morali priznati koliko su bili u krivu. Razlog zašto nisu ulagali u RIVP (a sjetimo se kako je jedna fond upurno kupovao čak i ISTT na preko 300 kn, mislim da je to bilo 3BV) znamo, ali naravno da će oni naći stotine izgovora zašto je to ‘zapravo tako’ :). Ali mislim da to dioničare RIVP ne mora ni najmanje brinuti, dapače, bolje je da je tako.

      • A super mi je i ono pomaganju, baš me veseli da su novcem od moje penzije voljni uz simboličnu nagradu za sebe, pomagati našim tvrtkama.

      • Slazem se da za dionicare RIVP nema brige, al za gradane RH bi moglo bit zanimljivo jednom priupitati celnike fondova za sluzbeno obrazlozenje. Ne samo o RIVP nego slaboj izlozenosti turistickom sektoru opcenito.
        Zivi bili pa vidjeli…

      • To što nisu ulagali u RIVP do sada ne znači da neće nikada. Možda čekaju da se dionica “dokaže”, da dođe na 3BV, pa će tada krenuti sa kupnjom 🙂

  4. Postovani,

    Naravno dugo pratim blog eclectica,prosirujem svoja znanja (ili se bar informiram) prateci preporuke za citanje itd itd…
    Napokon, poslozilo se da imam i nesto kapitala koji bi htio uloziti u hr dionice.

    Molim komentatore (ili autora) za par linkova, preporuka i sl. koji ce mi pomoci koje investicijsko drustvo tj.brokera odabrati?
    Hvala i lp

    • Meni kao malom investitoru najbolje odgovaraju Agram Brokeri. Naknada je 0,3-0,5% (ovisno o mjesečnom prometu, čini mi se), a super je stvar što nemaju minimalne naknade (a to je korisno kada vam se dogodi da prođe samo jedan dio naloga). Minimalni kupovni nalozi su od 1000 kuna što je OK po meni, ja baš najčešće i zadajem naloge od 1000 kuna kada nešto dokupljujem, Ostalo OK, knjiže dosta brzo iznos na brokerski račun kada im se pošalje potvrda o uplati. Ne znam kako je kada se skidaju sredstva sa brokerskog na tekući račun jer to do sada još nisam napravio….

        • KrešoM,

          Hvala na odgovoru. Da, čini mi se da Agram brokeri imaju najmanje naknade. To je meni kao malom ulagaču bitno, zašto bacati novac ako ne moram?
          Recimo Intercapital za male ulagatelje ima naknadu 2% brutto i min naknadu 250 HRK po nalogu za naloge putem e maila i 0,75% brutto i min 75 HRK po nalogu za naloge putem WEB platforme.
          Čini se kao značajna razlika?

          Lp

        • Pa svakako trgujte preko weba! Imate svu kontrolu! Ja se nikada nisam ni čuo sa svojim brokerima, samo u vezi jedne uplate. Po meni je itekako značajna razlika plaćati po nalogu 4-5 kuna, a ne 30-50…. Pa makar imali 10 naloga godišnje. Zašto bacati 500 kuna?

      • Meni isto najviše odgovara Agram! Provizija je 0,4% do 300k Kn/ mj. prometa.
        Uplate navećer preko Internet-banking knjiže sutra do podne.
        Isplate za 1-2 dana bez pismene ili usmene komunikacije, sve sam radim preko trader-a !

    • Navodite da imate nešto kapitala, te Vam je namjera uložiti u hr dionice.
      Dati ću moje skromno mišljenje – mislim da bi ste morali razmisliti o široj diverzifikaciji portfelja. Polazište bi moglo biti ovo :

      http://www.nbim.no/en/

      fond o kojem je već na ovom blogu bilo dosta govora. Izloženost u obloku koji Vam odgovara možete postići ulaganjem u odgovarajuće index fondove.
      Hrvatsko tržište kapitala pruža prilike uslijed svoje neefikasnosti, no mislim da nije optimalno ulagati baš sav raspoloživi kapital u njega.

      • Zanimljivo je pogledati u što je sve Norveški fond ulagao u Hrvatskoj u 2013g. Državnih obveznica 29,7 mil$, dionica 15$ od čega 1/3 u HT. S obzirom da su imali dosta PTKM, baš me zanima struktura ulaganja u dionice u 2014g. S druge strane u SLO imaju preko 360 mil$ u obveznicama i ništa u dionicama.

  5. najbolje vam je imati sve na jednom mjestu.u onoj banci u kojoj imate primanja i internet bankarstvo ugovorite i uslugu “e broker”(rba) ili “e trade”(zaba) ili kako se vec zove zavisno od banke.usluga je besplatna tj.ulazi u osnovni paket racuna…naknada kod RBA brokera je 0.5% minimalna 30 kuna.istog trenutka kad uplatite novce sa tekuceg racuna na brokerski mozete s njima raspolagati tj. trgovati…to su moja iskustva,mozda nije najpovoljnije ali je meni najjednostavnije.

    • Odnos kamata, prinosa i cijene obveznica mi je potpuno logičan, međutim nije mi jasno zašto prinosi rastu odjednom i to u vrijeme kad je praktički tek počela era jeftinog novca u Eurozoni.

      ECB je tek počeo s programom QE, tijekom kojeg će na tržišta plasirati preko 1000 milijardi eura u narednih godinu dana.

      Unatoč tome, imamo ovakve vijesti o rastu prinosa na Njemačke obveznice. Zanimljivo. Ako ima netko nekakvo objašnjenje, volio bih čuti mišljenje.

      • Teško da postoji jednostavno i logično objašnjenje, zašto tako velik pomak i zašto baš sada. S jedne strane ECB je kreirao “crowded trade” situaciju gdje svi očekuju da će QE imati sličan učinak na tržišta kao što je imao FED-ov QE. A svi znamo kako završavaju “crowded trade”, ne baš dobro za “crowd”.
        Drugo moguće objašnjenje je kako ECB-ov QE pruža povoljno vrijeme i situaciju da “big money” izađe iz svojih pozicija sa “selling into the strenght”. A taj tzv. “big money” je ionako već dosta zaradio na dosadašnjem rastu tržišta obveznica. Svakako, moguće je, čak i izvjesno da su pravi razlozi negdje drugdje. Žao mi je na korištenju svih ovih tuđica, ali nisam mogao na brzinu naći adekvatan prijevod.

  6. Bilo bi zanimljivo imati i jedan ‘thread’ o obveznicama i ‘ulaganju’ u iste jer mislim da bi svaki portfelj morea imati dio alokacije i u toj, po meni nezanimljivoj, investicijskoj klasi.
    Koliko dio to već ovisi o sklonostima rizicima, godinama itd..

    • Prosječnom hrvatskom građaninu postati dolarski milijunaš do 40. godine života (počevši štedjeti u 25. godini života) nije trivijalno, jer nažalost nismo visokodohodovno gospodarstvo, naši godišnji neto dohotci (recimo neto plaće) su skromni u odnosu čak i one u zapadnoj/sjevernoj Europi, da ne govorimo u odnosu na američke plaće. Međutim, postati kunski milijunaš do svoje 40. godine može gotovo svaki građanin RH, ako se potrudi, uz manje ili veće žrtve/odricanja, uz pretpostavku štednje u dionicama i ostvareni povrat sličan tržišnom (“indeksu”) ako će taj povrat biti nominalno 10 % (što je sasvim razumno za očekivati za Hrvatsku). Radi jednostavnosti pretpostavljam stabilnu valutu (normalna inflacija). Ako se nešto dogodi sa kunom govorimo o prikladno usklađenim iznosima (dionice su realna imovina, indeksirati će se s eventualnom hiperinflacijom i taj naš milijun će se samo drugačije zvati, 10 milijuna ili kako već).

      Za to postići taj naš “prosječni građanin” treba “samo” odlučiti u tu klasu ubacivati svaki mjesec (udjelom u indeksnom fondu?) jednaki iznos kroz tih 15 godina, nekih 2300 kn mjesečno, dakle 35 % današnje prosječne zagrebačke neto plaće. U početku bi mu to bila “prevelika, teško podnošljiva” stopa štednje, no kako mu plaća raste a on uvijek nominalno jednaki iznos štedi to bi s vremenom postala razumna stopa štednje. Ta početna “žrtva” će mu dugoročno neopisivo mnogo značiti, jer najvažnije su prve godine, najstariji dio fonda.

      Za postati dolarski milijunaš, uz pretpostavku istog tečaja i nakon 15 godina, očito da bi se moralo raditi o mjesečnoj štednji od oko 15.000 kn. To je nažalost malo kome u Hrvatskoj moguće početi u 25. godini života. Ali prosječni hrvatski građanin može skupiti mrvicu više strpljena pa čekati do svoje 58. godine kada će imati i taj dolarski milijun uz iste ove pretpostavke uključivo pretpostavku jednakog tečaja kao danas.

      Možemo pretpostaviti da će mu tih 2300 kn i godinama prije 58. rođendana postati toliko mali udio u plaći da to neće niti osjetiti, i možda je pravi trenutak za prestati štedjeti onda kada to još ne bude skroz zanemarivo (možda još uvijek oko 10 % plaće) a on ipak već dovoljno star i uznapredovao u karijeri koliko god može da više ne očekuje rast plaće bitno različit od stope inflacije pa mu prestanak štednje znači još jedno finalno povećanje raspoloživog dohotka za potrošnju, povišica od 10 % koju je sam sebi dao. To će se vjerojatno taman poklopiti i sa portfeljom diktiranim prekidanjem štednje: kad vam godišnja uplata u portfelj postane višestruko manja od očekivanog godišnjeg prinosa portfelja (gledajući povijesni prosijek, recimo tih 10 %) ima smisla prestati uplaćivati. Tako da će naš prosječni građanin vjerojatno bar nekoliko godina imati portfelj u kojega se više ništa niti uplaćuje niti isplaćuje nego on samo raste prirodno, neometano, bez da ga možda uopće i gleda. Ne treba svaki dan gledati cijene.

      U toj svojoj 58. godini života naš prosječni građanin, dolarski milijunaš, možda odluči otići u prijevremenu mirovinu i ne obazirući se na svoj mirovinski fond i naravno ne očekujući ikad išta dobiti iz povijesnog “1. stupa” nastaviti živjeti od svoje cjeloživotne ušteđevine na principu beskonačne rente, jer nada se da neće živjeti još “samo” dodatnih 58 godina nego da će se možda otkriti lijek protiv smrti pa bi on htio da ga njegov fond financira stoljećima. To nije problem ako si stvorio takav portfelj. Samo si godišnje isplaćuješ očekivani godišnji prinos umanjen za očekivanu inflaciju. Recimo konzervativno si uzmeš uvijek nekih 4-5 % i možeš biti siguran da ćeš si vječno moći isplaćivati realno jednake iznose. To bi bilo tada nekih 24.000 kn mjesečno, vjerojatno nešto kao danas 8.000 kn.

      Što bi naši prosječni 58. godišnjaci danas dali da mogu otići u prijevremenu mirovinu od 8.000 kn mjesečno, osiguranu u realnoj protuvrijednosti za cijelu vječnost? I kako bi našem gospodarstvu dobro došlo imati tako dobre i sigurne potrošače i neprestana oslobađanja radnih mjesta kako ovi stariji odlaze uživati u svojim milijunima prepuštajući mladima da rintaju za te njihove kompanije članice portfelja? To danas svaki 25 godišnjak (koji se potrudit štedjeti preko 2000 kn mjesečno) može postići, ako je 10 % prinosa na hrvatske dionice dugorčna realnost, a moguće da je.

      Na ovom tragu bi bila i ideja 2. stupa, da se u njega ne uplaćuje ovako besramno malo i da fond menadžeri ne ulažu u smeće.

  7. Europa i svijet propadaju:)

    Übersicht
    Top/Flops
    Rohstoffe
    Devisen
    DAX
    11.713,50
    2,7%
    21:59:58
    K.O.
    TecDAX
    1.661,00
    2,9%
    21:59:56
    K.O.
    MDAX
    20.600,00
    2,7%
    21:59:58
    K.O.
    ESTX50
    3.652,00
    2,7%
    21:59:52
    K.O.
    DOW.J
    18.175,00
    1,4%
    22:02:51
    K.O.
    NAS100
    4.453,00
    1,2%
    22:02:32
    K.O.
    S&P 500
    2.115,50
    1,3%
    21:59:56
    K.O.
    NIKKEI
    19.650,00
    1,9%
    22:02:52

    K.O.
    ATX
    2.655,80
    1,5%
    21:59:52
    K.O.
    Goldpreis
    1.188,48
    0,3%
    21:59:59
    K.O.
    Ölpreis
    66,29
    0,3%
    22:03:02
    K.O.
    Dollarkurs
    1,1207
    -0,4%
    22:03:02
    K.O.
    EUR/CHF
    1,0433
    0,6%
    22:02:57
    K.O.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s