Uncategorized

Stanje svijeta

TTIP, ili kako se Amerikanci žele riješiti nezaposlenosti na uštrb jadnih Hrvata i koje to veze ima s FIAT-om

1. U nekim hrvatskim krugovima nabrušenima na suvremenost, odnosno interesno anti-reformskim krugovima, ‘neoliberalni kapitalizam’, odnosno kako kažu neki naši ‘LIBERALNI kapitalizam’, je psovka-uvreda za tržišno gospodarstvo (=kapitalizam), a SAD su njegova ‘centrala’ i glavni simbol – babaroga.

Ipak, svaki pošteni mrzitelj tzv. ‘(neo)liberalnog’ u Hrvatskoj beskrajno poštuje SAD, što vidimo po masovnoj upotrebi tehnologije kao što su iPhone (i svi ostali mobilni telefoni), kompjuteri, internet, Facebook, Google, filmovi i streaming servisi, automobili za masovnu upotrebu, najmodernija medicinska oprema i lijekovi. Beskrajno ga poštuje, iako o tome šuti i tzv. ‘antifa’ pokret. Jer kako bi danas izgledala Euroazija da SAD nisu ušli u 2. svjetski rat, ali i npr. Amerikanci masovno izginuli u Normandiji? O ratu na Pacifiku pogledajte malo ovo: The Most Honored Photograph.

Svaki pravi ljubitelj Jugoslavije znada da bez SAD ni nje ne bi bilo, iako se malo u Hrvatskoj zna o službenim američkim politikama Wedge Policy i Keeping Tito Afloat nakon 2. svjetskog rata, a recimo ovdje imate zanimljivu informaciju kako je 1950., kad je podbacila žetva, SAD pomogla da se izbjegne glad s pomoći od tadašnjih 100 mil. USD (što je oko 1 milijarda u sadašnjem novcu). Ili recimo ovo.

2. Međutim, ‘zločesti’ Amerikanci nas opet provociraju. Dok je u našoj socijalističkoj utopiji ovako kako je, kod njih je nezaposlenost praktički manja nego ikada (u biti, neki tvrde da je preostala samo tzv. frikcijska nezaposlenost, tj. ne rade samo oni koji ne žele), ovdje. I to sve usprkos tome što američka populacija buja (jer se skoro svatko želi useliti u SAD, a skoro nitko iseliti), tako da je zapravo relativni broj pomoći za nezaposlene na totalnom minimumu (izvor):

populacija sad

Ne moram ni govoriti kako im je gospodarstvo u takvom stanju da im burzovni indeksi stalno obaraju rekorde, evo sada čak i Nasdaq koji se ono bio slomio skoro kao Crobex.

Najrelevantniji američki indeks izgleda ovako (rekordno, rekordno i opet rekordno), grafikon od početka stoljeća:

half time america

A ovome treba dodati i dividende koje su uglavnom oko 2% godišnje, dakle u 15 godina još oko 35%!

A roza strelica označava trenutak kad su Amerikanci ‘prelamali’ krizu, kao što ćemo ju mi sutra prelomiti (navodno sutra izlazimo iz recesije). To je bilo ono kad je Clint Eastwood snimio ovaj filmić (samo dvije minute, isplati se pogledati). Nemojte zaboraviti ‘full screen’ 🙂

Zašto vam ovo spominjem? Pa naravno jer očekujem da neki hrvatski glumac-režiser (Šerbeđija?) snimi recimo tako nešto npr. o Petrokemiji, pa da zajedno pogledamo u poluvremenu ‘derbija’ Dinamo-Hajduk, kao što je ovo gore bilo pušteno u poluvremenu njihovog najvećeg sportskog događaja.

3. Dolazimo naravno do tog zločestog TTIP. Kao što znate, to je mehanizam kako bi ‘američke korporacije’ htjele izvesti (=riješiti se) nezaposlenost SAD u ove naše pasivne krajeve. Baš nije fer! S druge strane, Coca Cola bi vjerojatno bila jeftinija koja je dosta popularna u anti-TTIP krugovima MIRELA HOLY: MASOVNI TURIZAM? NE, HVALA kao i iPhoneovi:

agent chemtrails

Odličnu diskusiju oko te TTIP priče imate ovdje N1 Pressing: Milan Račić i predsjednica ORaH-a Mirela Holy (25.5.2015), široj javnosti neotkriveni veliki talent hrvatske gospodarske politike ili tako nekako, Milan Račić. Svakako pogledati ako imate vremena! Pogledajte npr. od 21:40: ‘… tek poslije sam skužio …’ (link na taj trenutak).

No, alternativno, ako nam ne odgovara ‘atlantska integracija’ evo upravo jučer vijest da se i Afrikanci udružuju: Africa is about to launch a Cairo-to-Cape Town free trade area that’s bigger than the European union. Ili da uđemo u azijske integracije?! Međutim, nekako mi se čini da nam to baš ne odgovara, navodno su i jedni i drugi jako motivirani, ‘grizu’, rade jeftino itd., što nije baš oportuno s obzirom da se čini da tjedno radimo najmanje sati u EU:

rani sati

4. E da, kako ono Amerikanci gledaju na ‘globalizaciju’? Prosječni Hrvat će to teško razumjeti, ali Chrysler je poslije prodan – FIAT-u! Tako da vam je FIAT baš ono zanimljiva multinacionalka, od Amerike pa do Srbije (vlasnik je Zastave iz Kragujevca).

Vjerojatno najugledniji čovjek autoindustrije danas (i valjda jedan od najuglednijih u industriji uopće) je veliki vizionar Sergio Marchionne, direktor FIAT-a. Evidentno, nismo baš predodređeni da s FIAT-om imamo neke prijateljske odnose (pogledajte samo kakve su to sudbine):

Marchionne was born in Chieti, Abruzzo, Italy,[6] the son of Concezio Marchionne, from Cugnoli (also in Abruzzo), and Maria Zuccon from Carnizza (today Krnica, Croatia) near Labin in Istria. His father served as a carabiniere in Istria, where he met his future wife. Marchionne’s grandfather, Giacomo Zuccon, was killed in September 1943 by Yugoslav Partisans near Barban in Istria, while his uncle Giuseppe Zuccon was killed by the Nazis the same year. In 1945, when the region was occupied by the Yugoslav army, Marchionne’s parents moved to Chieti in Abruzzo, where Sergio was born.

Ipak, biznis ne poznaje granice, ne žive ti ljudi u prošlosti: AD Plastik oprema fiću iz Kragujevca.

Vidite, a što smo mi napravili kako bismo doveli FIAT ovamo? Ljudi poput Marchionnea bi sigurno blagonaklono gledali na konstruktivnu konsolidaciju povijesti, isprike i pogled u budućnost. A što mi radimo? Stalno iznova izvlačimo 1941. kao temelj za sukobe, umjesto kao osnovu na kojoj trebamo učiti. I mrzimo kapitalizam, Ameriku, smatramo da će nas EU prevariti, TTIP lišiti naših radnih mjesta itd., ali volimo Coca Colu, iPhone, Google i Facebook?! Dolje TTIP, jer možda bio zbog njega FIAT otvorio tvornicu u Hrvatskoj, a ovo nešto naše bijedne industrije bi moglo izvoziti Amerikancima, a znamo da oni to ne zaslužuju, ne znaju cijeniti tu kvalitetu. I kad bi se sve to dogodilo, onda bi naši radnici bili u konkurenciji s onima gore iz Eastwoodovog filma koji im eto i danas otimaju radna mjesta! Nije fer!!

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

47 replies »

    • Postoje dvije vrste takvog čovjeka koji to može zaključivati:
      A. Prva vrsta je ona koji takvo stvarno mogu zaključivati i taj je 100 puta bogatiji od svakog drugog čovjeka.
      B. Druga vrsta je ona koja ne zna i ne zna da ne zna.

      Budući da prva vrsta ne postoji, preostaje da zaključimo da samo ljudi iz druge vrste bi tako ‘zaključio’ 🙂

  1. 🙂 tko ne zna, uči, zato sam tu. Upravo završio Elements of investing, gle čuda isto pišu što i Vi 🙂 treba se držat cost-averaginga, dugoročna igra 🙂

      • Imam pitanje. AKO je dokazano da je dollar cost averaging strategija koja dovodi do vece zarade, onda logicki slijedi da ona druga strana koje je to prodavala je zaradila manje. Znaci kada jednog dana pocinjes prodavati svoj portofelj, svaki mjesec jednaku svotu, onda je to losa strategija. Jeli netko matematicki pronasao optimalnu strategiju prodaje svaki mjesec? Nesto kao opposite dollar cost averaging.

        • Dollar cost averaging ni na koji način ne povećava prinos. Njegova korist je u tome da ‘prisiljava’ ljude da stalno odvajaju za štednju/investiranje.

        • I to je prije svega strategija za ljude koji nemaju “sada” neki kapital za uložiti nego ga kontinurano stječu (npr. svaki mjesec štednjom od plaće) pa ovako povećanom disciplinom povećaju šansu većeg ukupnog iznosa koji će kroz taj dugi period uložiti a vremenski raspoređeno tako da dionice kupuju po “prosječnim” valuacijama umjesto kako obično ispadne da najviše kupe u najviše precijenjenom tržištu a najmanje u podcijenjenom. Ljudi su skloni market timingu pa svaka pomoć u borbi protiv te bihevioralne zamke je dobro došla 🙂

        • U stvari dollar cost averaging povecava prihod kod dionica koje osciliraju. Ima o tome mnogo clanaka i empirijskih dokaza. Ako dionica npr pocne i zavrsi na100 u jednom vremenskom periodu onda dollarcost averaging ima veci prihod nego ako sve kupis na pocetku ili ako kupujes isti broj dionica svaki mjesec. Posto automatski kupujes vise dionica po manjoj cjeni a manje dionica po visoj cjeni. No mene zanima da li postoji kakva strategija oko prodaje u tom scenariju. Kako automatski, matematicki prodati vise dionica kad je cjena visa a manje kad je cjena manja.

        • Jednotavna računica pokazuje da ne povećava prinos. Za svaku strategiju kupovanja ćete lako naći scenarij u kojem ‘povećava’ prinos. Primjerice, kad biste znali da će dionica ‘oscilirati’ mogli biste jednostavnije napraviti puno veći prinos.

        • Hvala na odgovoru, no mozda se nisam dobro izrazio. Mene zanima da li je netko na ovom forumu razmisljao ili proucio strategiju optimalne likvidacije dionica u nekom vremenskom roku. Npr, jednaki iznos svaki mjesec, jednaki broj dionica svaki mjesec ili nesto trece jednostavno automatski, matematicki bez tehnicke ili fundamentalne analize. To je moje pitanje. Dollar cost averaging je bio samo primjer jednostavne formule N=$monthly amount/price, po kojoj ces akumulirati dionice po povoljnijoj (nizoj) prosjecnoj cjeni u jednom vremenskom roku nego ako kupujes isti broj dionica svaki mjesec u tom istom vremenskom roku.

        • Odgovor je isti: raznim dinamikama uplate/isplate ne možete povećati prinos (niti smanjiti).

        • Haha, a bit pessimistic. Nema nam spasa sto god uradio nema razlike. Nije potrebno ni prouciti ni razmisljati. Mozda si u pravu, no ja sam o tome poceo razmisljati pa sam naisao na par clanaka, evo samo jedan kratki paragraf: “But evaluation is hard because selling is so unstudied. Is fixed-dollar or fixed-share selling worth it in a declining market? How would value averaging, and other buying strategies, perform on the selling side? Confident answers await further research.”

        • Pogrešno! Vrijedi istraživati, ali ovo je trivijalno područje u kojem se odgovori znaju, koji točno kakvi sam Vam rekao. To da se ‘neki pitaju’ ili čak prodaju ‘znanje’ drugima je druga stvar. To je kao da kažete da se nema što istraživati o letenju jer ne želimo istraživati sastav atmosfere – on se zna.

  2. Ako se ne varam ni u Americi nisu baš skloni TTIP-u, točnije TPP-u kojem je ovaj zapravo samo nastavak/dodatak (i koji je tajan). Opametili su se ljudi kad su vidjeli što sve može Patriotic Act. Vjerojatno nije sve baš šareno s pogleda sigurnosti na internetu, prikupljanja podataka, a u moguće posljedice za zdravlje što se tiče uporabe pesticida i ostale gluposti neću ulaziti jer nije moj fah. Ali također kroz dizanje standarda imaš priliku više birati što i odakle koristiš, jedeš, oblačiš itd. Poanta je da nije sve baš tako šareno kako vi to prikazujete ovdje, ali uz doradu svakako ima velikih potencijalnih beneficija od ovakvih dogovora.

    • Tko kaže da je šareno? Samo se malo smijuckam arguentima NAŠIH (to su ovi naslonjeni na državnu sisu koji viču ‘ne damo NAŠE’). Vidite od 21:40 da gospođa Holy nije ni pročitala NAFTA ugovor koji je već 20 godian dostupan i bio je uzor za TTIP, ali ‘sve zna o TTIP iako ga nije pročitala’.

      • Nisam vidio nikakav negativan kritički osvrt s vaše strane u ovome tekstu pa sam ga stoga tako promatrao, iako je sarkastično i duhovito pisan. A što se tiče prozivanja ovih NAŠIH tragikomedijaša, svaka čast, treba to poterat.

        p.s. obrišite onaj komentar dolje, na krivi sam thread odgovorio 🙂

    • Prvo, nije to Patriotic Act nego Patriot Act. Neću ulaziti u argumente u vezi tog zakona ali je bitno da makar znamo kako se zove. U našoj demagogiji ima hrpe mitologije i izravnih laži oko Amerike. Ja ne kažem da oni nemaju problema, imaju ih, ali koja je svrha tog laganja? Na primjer, čuju se komentari kao – Američka hrana je smeće, ili njihovo zdravstvo je katastrofa. Pa dobro, što nam činjenice kažu. Životni vijek osobe u EU je 78.82 godine, a u Americi 78.37 – znači da je u biti isti. Pa kako to ako je hrana otrovana i zdravstvo katastrofa? A Hrvatska – 75.35, a 3 godine manje života je ogromna stvar – a mi ono imamo kvalitetnu hranu i super zdravstvo i branimo se od njihovog smeča. Gledajte zagađenost zraka, u ovom trenutku 11:07 ovako vam izgleda kvaliteta zraka u Americi (zeleno je vrlo dobro, žuto nivo niže, naranđasto gore, a crveno je jako loše, itd) – http://aqicn.org/map/usa/, a ovako vam izgleda kvaliteta zraka u Europi u ovom trenutku – http://aqicn.org/map/europe/. Pa vi odlučite tko ima bolju kvalitetu zraka. Trebamo gledati činjenice i truditi se da izborimo najbolje za nas i našu djecu, a to se ne postiže lažima i demagogijom. Kao mali narod mi moramo biti pametniji, kreativniji, brži i hrabriji da se izborimo za budučnost. Hrvatska nemože živjeti od straha – pitajte svoje prijatelje bez posla.

      • To sa pljuvanjem američkog zdravstva mi je oduvijek diglo tlak. Kao da je jutros bilo sjećam se kako nam profesorica iz engleskog ovdje u Zagrebu u gimnaziji komentira da je ok Amerika ali ne dao Bog da se razboliš tamo, da popizdiš. Znao sam da žive dulje od nas iako nije ‘besplatno’. U New Yorku sam vadio krajnike. Ovdje sam imao ‘vezu’ (znam sad da je to i jedan od problema sustava) da ne čekam 3 mjeseci vađenje žućnog mjehura s 4 zareza umjesto 1, 2 ili 3, koji su do 2 puta veći nego što se koriste u zemljama s modernijim metodama (UK, SAD, Indija), s oštricom umjesto bez oštrice (iako nama ‘bez rezanja’ znači laparoskopija, ima trokara s i bez oštrice), što sve povećava rizik hernije, s postoperativnom drenažom koja povećava rizik infekcije, u bolnici čiji hodnici izgledaju kao da su iz Dead Spacea. Ali je ‘besplatno’, iako mi se uzima od plaće dvostruko veći udio nego bratu u SAD-u koji plaća osiguranje za sebe i svoju trudnu suprugu.

        • Pogrešan primjer. Znam otprilike koji je smisao Vaše poruke ali primjer je loš. Ta operacija žuči per LPSC je standardba op. u RH s odličnim rezultatima, s komplikacijaa koju su učestale onoliko kao i drugdje. Oko žuči nema prijepora. Mi zaostajemo u nekim segmentima gdje je potrebna visoka tehnologija, redovito održavanje i servisi, skup ugradbeni materijal, npr. brahiterapija, određene vrste radioterapije, robotska kirurgija (više trend nego stvarna prednost), itd.

        • Hvala Joža, nadao sam se da će se ubaciti netko tko zna više od mene jer (očito) nisam liječnik 🙂 Za komplikacije nisam gledao stope u Hrvatskoj usporedno vani, nego istraživanja na pubmedu i još negdje gdje su najveća i većina istraživanja pokazala manju incidenciju komplikacija s manjim zarezima i bladeless trokarima (logično, sada, pitanje je koliko je značajna razlika, ali ako se može smanjiti, zašto ne (ako nije prohibitivno skupo)), kao i s drenažom. Međutim, vidio sam da se na zapadu uglavnom ide doma isti dan ili drugo jutro, kakva je tu procedura? Mislim da se ovdje dulje ostaje u bolnici, djelomično zbog (možda nepotrebne) drenaže, zar ne? Znam da sam malo u offtopicu i možda nikog ne zanima ali je ovo jedno od najčešćih kirurških zahvata pa me zanimaju eventualne razlike u praksi.

      • Iz glave sam pisao i relativno na brzinu pa odatle pogreške. Rekao sam da neću spominjati ostale segmente ugovora jer o tim tematika malo znam tako da im ne dajem ni pozitivnu ni negativnu konotaciju. Tako da ničime ja nisam širio laži i demagogiju,a strah od nadzora i potencijalnih rupa u ugovoru koje mogu biti za to iskorištene kao u slučaju Section 215 u Patriot Act-u nije neopravdan. I kada kažete da je ovaj ugovor zapravo najviše otvoren javnosti od svih ugovora dosad, meni zvuči kao da kažete taj i taj od braće Dalton je najbolji od svih.

        Ja nisam protiv Amerike daleko od toga, puno više naginjem vašem svjetonazoru, ali opet treba neke stvari sagledati i s nekih drugih perspektiva i djeci (kojoj ja još nisam ni blizu da imam, polako 🙂 ) ostaviti svijet u kojem će imati slobodu govora i gdje će njihova prava nešto značiti i gdje im neće svaki korak u životu biti arhiviran u nekom tamo NSA-u,a ako vi ne vidite u tome problem onda je to druga tematika.

        Na svu sreću nemam puno prijatelja bez posla pošto tek svi završavamo fakultete i više manje se svi zapošljavamo vrlo brzo, a dosta nas i dok smo još na fakultetu.

        Vidim da ste mene poistovjetili tu sa Mirelom Holy i stvarima koje je ona rekla u intervju, neka hvala nemojte više. Prestao sam odavno svoje informacije dobivati sa raznoraznih portala koji su ovdje u Hrvatskoj aktualni.

        O kakvoći masovno proizvedene hrane bi se naravno dalo raspravljat ali i to također ima svoje za i protiv, kao i sve ostalo tako da nemožete tvrditi sada da ovaj ugovor nema nikakvih mana kao što ste prije 20 godina tvrdili da ugovor koji Kanada i Amerika potpisuju da je pun mana i onda ste se nakon toga posipali pepelom.

        Imam još puno toga za reći ali ne treba razrađivati baš svaku rečenicu napisanu. Slažem se da kurs koji Hrvatska ima zadnjih 20-25 godina nije održivi kurs i da ga treba mijenjati i da bi ovo bio ekonomski skok naprijed, a ne korak naprijed i tome se veselim.

  3. Ne znam kakav je diskurs o TTIPu u Hrvatskoj, hvala špageti-monsteru na tome, ali ja obično negativne informacije o njemu.

    Recimo, pokušava ga se toliko tajno i na silu progurati da se US Senatu predlaže da može glasati samo yes i no, što oni odbijaju:
    http://www.euractiv.com/sections/trade-society/ttip-falters-after-senate-blocks-obama-free-trade-initiative-314565

    Nisam sretan kad parlamenti dobiju na yes/no glasanje velike i važne sporazume dogovorene u tajnosti. Iako smo svi skupa generalno OK s time da narod tako glasa na referendumima, parlamenti bi ipak trebali malo više moći utjecati na ono što efektivno nadjačava zakone na teritoriju pojedine zemlje, jel.

    Ars Technica ima 7-stranični zgodan overview zašto se razvilo nezadovoljstvo TTIPom.
    http://arstechnica.co.uk/tech-policy/2015/05/ttip-explained-the-secretive-us-eu-treaty-that-undermines-democracy/1/

    • Ljudi koji misle da je TTIP još jedno oružje za širenje Američke hegemonije bi trebali biti sretni da Američki Senat ima ista prava kao i Europski Parlament – da glasaju za ili protiv. Možete zamisliti kakvi bi ti pregovori bili kada bi 751 Europarlamentarac + 100 Američkih Senatora itd svi insistirali na nekakvu promjenu u ugovoru (da dobiju nekakve političke poene). To se onda jednostavno tako praktično nikada nemožemo se dogoviriti. Bitno je da razumijemo kako se medjunarodni ugovori pregovoraju i potpisuju – povjesno a i sada. Cilj pregovora je dogovor, a za to trebaju nekakva praktična pravila. Ubaciti sve te poltičare u pregovore bi vam bilo isto kao voditi punce na bračno mirenje – dobili bi dar mar, ili bi svi šutjeli iz straha da nekoga ne povrijede. Druga alternativa su cirkus/show pregovori kao što imamo u vezi INE/MOL – gdje su pregovori svedeni na nekakvi mačo šou bez rezultata. Možete više pročitati o TTIP-u, kako se pregovori vode, i o kritikama u mom članku koji je objavljen u Večernjem Listu prošlog tjedna – http://www.pureindium.com/news/bit-ce-bolje-ttip-ce-proci-ratifikaciju-a-hrvatska-ce-prezivjeti/. Ili ako hočete isto na Engleskom ovdje – https://www.linkedin.com/pulse/ttip-croatia-cannot-live-fear-milan-ra%C4%8Di%C4%87?trk=prof-post

  4. Drago mi je da si ovo napisao: ‘Ipak, svaki pošteni mrzitelj tzv. ‘(neo)liberalnog’ u Hrvatskoj beskrajno poštuje SAD, što vidimo po masovnoj upotrebi tehnologije kao što su iPhone (i svi ostali mobilni telefoni), kompjuteri, internet, Facebook, Google, filmovi i streaming servisi, automobili za masovnu upotrebu, najmodernija medicinska oprema i lijekovi. ‘ Ja isto koji put kad naidjem negdje na komentar stila ‘glupi ameri’ upravo tako odgovorim, i za dobru mjeru dodam i radio, televiziju, avion, vesmasinu, klimu… I obicno nema odgovora nego samo palac dolje. Smijesno i zalosno istovremeno.

  5. Smiješno mi je da svi govore o TTIP-u, a nitko od naših domaćih političara-mislilaca ili pak ekonomista , da spomene da 20-tak godina nemamo nikakova pomaka u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD, te plaćamo i dalje nebulozni witholding tax i nekonkurentni smo (pošto nema niti tax credit-a) , kad pogledamo okruženje generalno,za bili kakova ulaganja .
    TTIP je,recimo za one koji u svemu vide prijetnju,samo propali politički projekat,a s druge strane ,za poduzetnike i tvrtke koje streme k većim izazovima i novim tržištima, šansa generacije.
    Ono što djelomično zamjeram je nedostatak takta za demokratsku javnost, jer ako su teme i poglavlja nešto što nas se tiče svih slojeva društva (zdravstvo, kako to naglasi lord Livingstone),onda bi trebalo povesti javnu raspravu što doista želimo i kakva je uloga os.kuća,zd.ustanova,osoblja, št ide u privatizaciju,a što ne.
    Iza ugla nas vjerovatno čeka TTIP II s Azijom u bliskoj budućnosti, ako mislimo uopće biti relevantni.

  6. Zbog starenja populacije, zbog toga što nas se više umire nego rađa, imat ćemo problem s radnom snagom. Imat ćemo otvorenih 300.000 radnih mjesta, a nećemo imati radne snage. I taj nedostatak bit će najizraženiji u Dalmaciji. Morat ćemo otvoriti granice za imigraciju i morat ćemo imati pametnu, a ne stihijsku imigraciju, 300.000 imigranata je udar i za socijalni sustav i kulturni udar na društvo. Brojna pitanja se otvaraju i moramo biti na tom području izuzetno pametni.

  7. Uljepšao mi dan ovaj clanak! U svakodnevnici je ovaj salonski antiamerikanizam toliko raširen kod obrazovanih mladih, rekli bi urbanih ljudi, bez obzira na struku ili polje djelovanja (čak i u IT-u koji valjda prednjači u internacionalizaciji poslovanja, pa bih očekivao ipak manje tih zabluda). Čak štoviše, primjećujem sličan uzorak razmišljanja i kod ekvivalentnih ljudi kada dolaze iz zemalja zapadne Europe (npr. Njemacka, Austrija, GB, itd.), pa je tim više fenomem zanimljiviji, ali istovremeno i depresivno predvidljiv.
    No eto proječni urbani Hrvat na tom je polju ipak vodeći stručnjak te je posve samozadovoljno uvjeren u našu superiornost nad “glupim Amerima”, koji su valjda glavni uzrok što “svijet ide kvragu”. Tko zna, možda kakav sociolog ili antropolog može objaviti rad na temelju tog fenomena, ili barem netko s filozofskog 🙂

    • Mislim da nema puno ozbiljnih komparativnih istraživanja “pameti” (znanje + inteligencija) nacija, možda zato jer se te stvari smatraju i malo kontroverznima (etničko/rasno uspoređivanje veličine mozga, IQ-a itd.), međutim ono što imamo o nekom temeljnom znanju naših mladih na kojima svijet ostaje http://www.oecd.org/pisa/keyfindings/pisa-2012-results-overview.pdf kao i kontroverzno istraživanje IQ-a opće populacije http://www.photius.com/rankings/national_iq_scores_country_ranks.html govori isključivo u smijeru da su Hrvati u prosjeku gluplji od Amerikanaca. Ako je ovo i kontroverzno, govoriti suprotno je potpuno neosnovano.

      Međutim sve je to dosta pogrešno tako gledati. Amerikanci su skoro 5 % čovječanstva, oni su preveliki da bi mogli u takvim statistikama previše odstupati od prosijeka svijeta (pogotovo u biološki uvjetovanim komponentama kao što je sirova inteligencija). Jedini tko tu može više odstupati u bilo kojem smijeru smo mi. Zbog toga je ova razlika u pameti prosječnog Amerikanca i prosječnog Hrvata tim zanimljivija. Ne govori puno o njima (oni ne mogu i ne trebaju biti najpametniji u prosijeku, i nije sve u pameti, ne možemo tako diskriminirati ljude), ali govori puno o Hrvatima – prilično su glupi, znatno gluplji “nego bi mogli biti”, jer Hrvati se tu trebaju uspoređivati sa malim zapadnim nacijama (Švicarska, Luksemburg itd.) a ne velikima kao Njemačka ili USA.

      Ali kako god, sam prosjek zapravo i nije jako bitan, i napominjem opet, ne smijemo to gledati u “vrijednosnom” smislu (nego striktno objektivno znanstveno, kao da govorimo o visini itd.), ono tu zapravo bitno su ekstremi, konkrento jedan ekstrem, bitno je koliko su nam pametni najpametniji jer oni su ti koji donose odluke na raznim upravljačkim funkcijama, oni koji rade u znanstvenim laboratorijama, oni koji vode najzanimljivije poslovne poduhvate, inovativne startupa itd. To pogledajmo tako da usporedimo broj nobelovaca na najboljim sveučilištima kod njih i kod nas, da usporedimo poduzetnike koji su postigli neke zapažane rezultate, njihovoj broj i impakt koji ostavljaju, i na lokalnoj razini (grad, to je kao kod nas cijela Hrvatska), na razini savezne države koji imaju neke rezultate (to je kao kod nas regija bivše države), na federalnoj razini (to je kao kod nas na EU razini koliko su naši pojedinci uspješni u svojem poslovnom širenju), i na posljetku usporedimo broj per capita pojedinaca koji imaju globalne rezultate (do toga pojedinci doguraju čak iz garaže kao u IT sektoru poznati nam globalni uspjesi).

      Teško je sve te relativne brojke istražiti zbog tako velike razlike u apsolutnoj veličini, 1:70, ali meni se čini da je i ta najbitnija stvar, “koliko su nam pametni najpametniji”, zapravo itekako na njihovoj strani tako da nema govora o “glupim Amerikancima”, daleko realnije je govoriti o “glupim Hrvatima”.

      • Mclynx sad ste se kraljevski zapetljali kao ne smijemo to vrijednosno IQ promatrati vec striktno, znanstveno. Razlika je?

        Kad vi vec plesete kao macak oko vruce kase ja necu. IQ je kvantitativna vrijednost i najbolji prediktor uspjesnosti pojedinca i nacija. U tablici koju ste gore linkali osim mongolije jasno se vidi korelacija IQ i razvijenosti i bogastva pojedinih nacija. Nema se tu nista relativizirati brojke sve govore. Nadjite na netu usporedbu bdp i IQ puno je podataka.

        Amerika je iznimka jer je sastavljena od vise razlicitih populacija koje se utapaju u prosjek. Veselje pocinje kada odvojite razlicite populacije i usporedite rezultate.

        • Samo sam htio reći da eventualne razlike u inteligenciji ne smiju biti promatrane rasistički (npr. da “manje inteligentne narode” smatramo manje “vrijednima”). Inteligenciju treba promatrati kao i svaku drugu fizičku osobinu, objektivno, i bez dovođenja u vezu s nečijom “ljudskošću”. Čovjeka čini puno više od sirove inteligencije i nisu uvijek najinteligentniji ljudi i najbolji ljudi. E sad kako je izmjeriti, to možda nije tako lako kao što se čini 😀

          Ova tablica je svakako zanimljiva, jasna je korelacija sa GDP-om, ali sigurno da tu ima i dosta grešaka (ne slažu se svi niti sa metodologijom niti kvalitetom podataka). A dalje o kauzalnosti je još nejasnije. Možda neke države nemaju viši GDP zato što im građani imaju viši IQ po testu inteligencije, možda obratno zbog višeg GDP-a građani imaju bolje rezultate na testu… (vjerojatno je ta veza obostrana!), i što točno znači taj IQ rezultat za “inteligenciju” i kako inteligenciju ili njeno mjerenje najbolje definirati, to su stvari o kojima znanstvenici još raspravljaju. Možda su i sami testovi kulturno pristrani itd. Puno je tu nepoznanica i raznih tumačenja rezultata pa zbog toga ovu tablicu smatraju “kontroverznom”.

          Ali kako god, ako se vratimo na izvorni komentar, jedno je iz svega ovoga prilično jasno, Ameri nisu “gluplji” od Hrvata, kako god to gledao, moguće je samo obratno! I zato ljudi kod nas trebaju biti malo skromniji u komentiranju “Amera”.

  8. Ad. 3) TTIP
    Pogledajte molim vas što naše ministarstvo kulture financira pod stavkom:
    Novinarski radovi u neprofitnim medijima u 2015. godini (14.4.2015)

    Ovdje je uputa za prijavu i kriteriji iz koje proizilazi da su odabrani projekti u skladu s Strateškim planom za razdoblje od 2014-2016 (ops strateški plan za rok od dvije godine):
    http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Natjecaji/natjecaj%20neprofitni%20mediji/Upute%20za%20prijavitelje%2015%207%2014_neprofitni.pdf

    a ovdje je rezultat provedenog natječaja:
    http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Odobreni%20i%20odbijeni%20programi%202015/Odobreni%20novinarski%20radovi%20u%202015.%20godini.pdf

    Dakle, nije da nećemo biti upoznati s TTIPom, nego ćemo to upoznavanje još i masno isfinancirati jer je huraaa naslov o TTIPu na visokom drugom mjestu: “Utjecaj TTIP-a na Hrvatsku” Hrvoje Šimičević – Portal H-Alter

    ps&btw pogledajte molim vas i spisak drugih “nagrađenih” novinarskih tema. Sve biser do bisera. Mi se čudimo zašto nam cvjeta nezadovoljstvo, nekompetentnost, antipoduzetništvo,… pa to uopće nije slučajno, mi to želimo jer to zapravo masno financiramo i oko toga se trudimo.

  9. Evo što još jedan “glupi Amerikanac” kaže:
    http://www.bhorowitz.com/some_career_advice_for_all_you_recent_graduates

    Njegovi savjeti:
    1. Do not follow your passion.
    Umjesto toga – follow your contribution. Find out what you’re great at, put that into the world, contribute to others, help the world be better – and that is the thing to follow.

    The world is not going to hell in a handbasket, and the class of 2015 is not required to save it.
    Navodi razne podatke – smanjenje smrtnosti djece, broja zločina, broja siromašnih, broja gladnih, itd.

    Jako zanimljiv govor – pogotovo da kapitalist govori o doprinosu društvu ako želiš biti uspješan. Kako je to moguće (iz naše kauč perspektive)? 🙂
    NAŠ savjet bi bio da se nađe “siguran” posao, digne kredit za auto i stan, a onda posveti uživanju i “malim stvarima” jer život brzo prođe.

    • Da mi je netko pred frtalj stoljeća rekao da je jedna komunistička partija u stanju biti napraviti ovakav ideološki change of heart kao ova u Kini, priznati poraz dogovorne socijalističke ekonomije i uvesti slobodno tržište, poslao bih ga na duže bolničko liječenje (i mislim da bi ga primili bez da pitaju za uputnicu).

  10. http://inhabitat.com/chinese-company-builds-3d-printed-villa-in-less-than-3-hours/

    U Kini je kapitalizam postao novi komunizam. Ovom društvenom promjenom (skoro bi rekli, revolucijom) oslobođena je kreativna energija ove vrijedne nacije. Suprotno predodžbi prosječnog socijaliste da je jedino što Kinezi rade sklapanje za kikiriki njegovog Iphonea, Kinezi postaju lideri u inovativnosti. Npr. u 3D ispisu. Npr. kuća.
    A takve kuće su sve tehnloški naprednije (do nedavno su mnogi prigovarali neotpornost na potres, a sad se i tu otišlo naprijed) i jeftinije.
    Mislim da je ispis kuća ono što je bio Ford u automobilskoj industriji. Svatko će moći posjedovati jeftinu kuću kao što danas posjeduje automobil. Jedino što će to srušiti i cijenepostojećih izgrađenih kladičnom tehnologijom. Ovo zadnje baš i neće biti dobro primljeno u Hrvata, ali svijet ide dalje.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.