Tržišta kapitala - turizam

Turizam: ulasci stranaca i perspektive sezone

1. Prošle godine, dok su doslovno svi mediji histerizirali oko nepostojeće ‘srpanjske rupe’, jedini sam tvrdio da ne postoji, te da će sezona biti odlična (kako je i bilo), usprkos katastrofalnim vremenskim uvjetima. Primjerice:
Turisti: srpanjska rupa ne postoji
Senzacionalno: prvi službeni rezultati Srpanjske rupe
Kolovoška grba: brutalni početak
Turizam rekordno: Tko se još sjeća izmišljene ‘srpanjske rupe’

Ponekad je teško biti sam doslovno protiv svih. Koji k tome histeriziraju, pa su napravili toliki pristisak da je čak i jadni ministar ‘priznao’ da Rupa postoji, u smislu manipulativnih pitanja: ‘Kako tumačite srpanjsku rupu i da li se osećate krivi?’, pa se on onda nešto brani, a kao neupitna premisa je onda ‘potvrđena’ Rupa. Framing je jasno bilo neko ‘štucanje’ sezone u nekom vikendu s naročito lošim vremenom.

Ali ovaj put je bilo jako lako: koristio sam podatke MUP o prometu na graničnim prijelazima – začudo, drugi nisu?!

2. Za početak sezone (predsezona) imamo već ovakve jako pozitivne izjave: U prvih pet mjeseci ostvareni porasti u dolascima za 12 posto te u noćenjima za 14 posto.

A ovako to izgleda preme podacima MUP-a za ovu godinu do jučer (napomena: podaci mogu biti pogrešni, moje prepisivanje pogrešno ili tko zna što – provjerite sami!):

EDIT 06.06.2015. 12:10: Excel je bio pogrešno iscrtao pomični prosjek za 2015. (produžio ga unaprijed) na prethodnom grafikonu, sada je to ispravljeno jer sam ga sam izračunao.

ulasci stranaca 2015-06-06 ma14

Evo i grafikona sa 7-denvnim pomičnim prosjecima:

ulasci stranaca 2015-06-06 ma7

Ako su ove brojke točne (a čini se da bi mogle biti, sudeći prema gornjem linku i činjenici da su prošle godine dali najbolju sliku), ovo bi mogla biti sjajna indikacija financijske uspješnosti našeg turizma ove godine, iz dva značajna razloga.

Naime, popunjenost u sezoni nije više bitna (ona je skoro maksimalna), a bitno je:
A. Popunjenost u pred/po sezoni
B. Cijene u sezoni i pred/po sezoni.

Kako je turizam biznis malog marginalnog troška (pa velike marginalne dobiti), ove stvari su baš jako važne. Naime:
– Ako je Hrvatska ovako atraktivna već u predsezoni i
– Ako su istinite službene tvrdnje od prije par mjeseci o odličnom bookingu za sezonu, i
– Kako ove godine nema iznenađenja s odustajanjem Rusa (zbog čega je barem jedna velika kompanija u Istri imala iznenadni podbačaj u bookingu prije same sezone, pa je okinula cjenovni rat), i
– Kako je situacija u Grčkoj i dalje sjajna za nas (tko želi bukirati ljetovanje ondje ako se ne zna hoće li zemlja završiti u kaosu, a pogotovo Nijemci, koje se u Grčkoj predstavlja kao neprijatelje); PLUS, npr. da imam plan ići u Grčku preko ljeta, kako očito navala nije neka, a postoji dobra mogućnost da će prijeći na drahmu, pričekao bih s bookingom da prođem jeftinije.

Može biti da će u mnogim hotelima tražiti, ili se već traži, ‘soba više’. A to onda znači i više cijene i značajno višu profitabilnost.

3. Sutra je Glavna skupština naše najveće turističke tvrke Valamar, u krasnom novom resortu. Pa ćemo možda saznati i više stvari o nadolazećoj sezoni. A da se vratim na podatke, samo zahvaljujući podacima (a ne stavovima) bio sam prije nekoliko godina ustrajao u borbi za nas male dioničare Valamara (koji je kroz Dom Holding tada okupljao i preko 10.000 stradalnika Domovinskog rata, ponajviše Vukovar i okolica). Zahvaljujući razvoju kakav je bio, mnogi stradalnici danas imaju značajnu imovinu (recimo 4 privatizacijska paketa u obitelji je sada oko 100.000 kuna), a moglo je biti značajno drugačije. Valamar je danas uzorno transparentna kompanija. Naravno, mnogi fond managerčići (objasnit ću poslije koje tako nazivam) pričaju da ta dionica za njih nije ‘invstabilna’ jer je na GS predloženo da uprava može izdati do 50% novih dionica.

‘Fond managerčićima’ nazivam one fond managere koji su temeljito propustili investiranje u turistički sektor, uvijek navodno imajući neke sumnje (psihički teško je priznati grešku, pa početi kupovati kad cijena već narasta, a čim cijena više raste, to je teže – osim ako si pravi profesionalac), a nisu se nikad pojavili ni na jednoj glavnoj skupštini društava u koje ‘sumnjaju’. Jer da su se pojavili, teško je dalje imati izgovor ‘sumnje’. Ali kako se ne pojaviti, ako ti je upravo to posao?! Kako niti ne istražiti da li je dionica koja je tri puta za redom izabrana kao Dionica godine na ZSE, kako oni to kažu, ‘investabilna’? Only in Croatia …

Sutra ćemo valjda od uprave čuti detaljno obrazloženje te predložene odluke, meni se čini da je jedina logika ono što je bilo i prije: kupnja drugih tvrtki dionicama (potpuno uobičajeno u svijetu, te kako se do sada događala konsolidacija Hotela Rabac, Zlatnog otoka itd.)

Napomena: Imam dionice RIVP i neke druge turističke dionice i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju. Kao i inače, podaci analize mogu biti pogrešne, za stav oko ulaganja analizirajte sami ili se obratite svom invsticijskom savjetniku ili slično

Oglasi

52 replies »

  1. Ma, više mi se i ne povraća od SVEZNADARSKIH novinarčića i PREMUDRIH tv voditelja udarnih HTV emisija. Čak i iskompleksirani F managarčići su mi simpatični, sa njihovim mantrama. Povraća mi se od NEUKE i kukajuće hrvatske i rvatske raje…dojadili ste urbi et orbi. Pozz svim pozitivnim vibrama i kolegama, uzivajte u sezoni, a na jesen ćemo o GRBAMA(RUPAMA). Puno lp sa špica istre B-)

  2. Ovaj graf me je ozbiljno zabrinuo za moj “stari godišnji”, hoću li naći slobodnu sobu gdje i kad želim za kraj lipnja pa sam odmah pohitao rezervirati 😀 Uspio sam i booking.com kaže da je posljednja smještajna jedinica u objektu.

  3. Nenade,šta se dogadja kad se novim dionicama kupuju druge tvrtke?da li u tom slučaju(dokapitalizacijom,izdavanjem novih dionica uz iskljucenje prava postojecih dionicara) dolazi do razrjedjivanja malih dioničara?
    Imam dionice RIVP

    • Zamislite da tvrtka A ima 100 dionica i tvrtka B također 100. Recimo da tvrtka A želi kupiti tvrtku B i u tu svrhu izda 100 novih dionica, te iz razmjeni za sve dionice tvrtke B. Tada postoji 200 dionica tvrtke A, koja je zapravo sve ono što su prije bile i A i B.

      Dakle, svako izdavanje novih dionica se zove ‘razrijeđivanje’, ali ne samo malih nego svih. Ekonomski učinak ovisi o povoljnosti kupnje i sinergijama. REcimo prošle godine su sve nas dioničare Zvečeva ‘razrijedili’ izdavanjem novih dionica koje je netko upisao po preko 500 kuna ako se ne varam (pri tržišnoj cijeni od oko 50-100 ako se ne varam), e baš su nas ‘razrijedili’ 🙂

  4. Turističke tvrtke prikazuju sve bolje rezultate, Adris pun ko brod i spreman kupovati, kupovali po Baškoj ne baš nešto ekstra povoljno … Nije da nema tko bi prodavao … Arnt, Lrh- snho, država ali neće to biti nešto baš povoljno. Prije se tu mogu očekivati dobrobiti od sinergije nego povoljne kupnje.

  5. Prijateljice koje rade u Lanterni su se već počele žaliti na količinu turista, a “tek je početak šestog…..” Nije ih raspoložila moja šala da se ne žale jer da u nekom miljunskom dijelu rade i za mene. :))))

  6. Ha! Kad sam ja govorio da moj app pospremaju&održavaju&bookiraju vrijedni uposlenici Valamara a ne my self, a na kraju imam istu ako ne i vecu zaradu, nego da imam dva app privatno, odmahivali su rukom i dali se u jos malo betonizacije…na jesen cu sa argumentima na papiru izaci na žalopojke o jos jednoj lošoj sezoni. Konkretno: ajmo 5 mil kuna kupit rivp po 19-20, kroz 5 god dijelimo dobit, a div ostavljam. Odgovor: ti si lud. 2020AD vidjecemo tko će poludjeti (srece/tuge)

    • Ali kod dionica je super stvar što vam ne treba “strateški partner” da bi uložili “5 milijuna kuna”! Jednostavno možete uložiti koliko imate, bilo to 10.000 kuna ili 10.000.000 kuna.

      • Da da kolega, sve stoji što ste rekli. Nego vidio ja da se ima, i zapravo htio pomoći. Jer znam da ce se tih 750.000€ rasprčkat ( no alokacija, no disperzija) u rvatsko-balkansko-nekretninsko- betonskom biznisu u kojem ce zaraditi lokalna betonara, veleprodaja grad materijala i na kraju banka. Ja sam lijepo ispricao o planiranom povratu uloženog, a meni se lupa dlanom o zid u stilu : “ako ne meni, dici će ostat” Znači, imamo, gradimo, neznamo, ispušimo. Za 5 godina.

      • Iskreno, za 5 god planirao inkam 7500 kn/mj računajući sve investicijske klase. Dionice, fondovi i keš u omjeru 70-20-10%. Najvažnije je da se izvučem iz jednog propalog građevinskog ulaganja (grrr, ljut na samog sebe) i ono laganini. Rast od 10 -15-20% sasvim ok. S time da nedajbože bolesti ili sličnog, navedena ulaganja sam “zaboravio” do 2020. Isto tako pratim po Q i ne zamaram se dnevnim ili tjednim promjenama.Želim Vam puno uspjeha i duugo toplo ljeto. B-)

  7. Sunce prži, leđa peku, guram se kroz gužvu, al nema nervoze, u glavi samo: “Dobrodošli!”!

    E sad….zanima me kako tek sunce peče te fond menadzerice koji nemaju dionice turističkih tvrtki i koliko ih smeta ova gužva i šušur…. Što se njima jadnima po glavi vrzma….

  8. Danas govorimo o strancima, ali nadam se da nećemo tako vječno. Zamislite da jednog dana postanemo razvijeno gospodarstvo i država visokog životnog standarda gdje ljudi počnu žvijeti tada moderni europski lifestyle koji će visoko cijeniti odmor i rekreaciju, putovanja, gdje će i liječnici kao sada “manje i zdravije jedi, više se kreći” govoriti svima i “bar dva puta godišnje na more”, pa kada naši građani i više nego Austrijanci budu Jadran vidjeli kao optimum udaljenosti (žele što manje vremena izgubiti na put do destinacije), kvalitete i cijene, i više nego Talijani za Istru budu naši ostatak Jadrana vidjeli kao “bliski mentalitet, isti jezik”, pa neki možda i iz lijenosti (sjete se zadnji čas da moraju negdje na more, ne da im se tražiti nešto u inozemstvu, ovdje skokneš na brzinu na last minute rezervirano) i drugih razloga budu išli svake godine jedno dva puta po tjedan dana na Jadran, recimo lipanj i rujan kada su cijene, vrućine i gužve umjereniji? Možda bismo jednom domaćih noćenja mogli imati skoro onoliko koliko danas sve skupa! 😀 Teško da ćemo ikada kao Francuzi imati preko 60 % domaćih noćenja, i ne moramo, može nama turizam biti značajnija i izvoznija grana gospodarstva, ali recimo da nam je blizu 40 % noćenja domaće, to bi se za 20-30 godina ukoliko bi postali razvijena zemlja visokog životnog standarda čak i moglo dogoditi. I to bi značilo da naše turističke firme uz očekivani rast stranih turista bi dobile i možda ne baš sada predviđenu najezdu domaćih turista! Ne znam gdje bi ih sve ugostili kroz tu sezonu od lipnja do rujna, da se to stvarno tako sve poveća volumenima na strani potražnje, gdje bi se smjestilo 2-3 puta više noćenja nego danas? A bez narušavanja prirode, betonizacije itd.? Vjerojatno su to slatke brige. Sve bi se to nekako moglo izvesti uz malo truda. Ako i želimo rast cijena/kvalitete, ne znači da se moramo odreći i rasta volumena. Bolje je da raste sve! A morati će ako će Hrvatska postati razvijena zemlja visokog životnog standarda jer će tada naši građani u Jadranu vidjeti sve što danas Slovenci, Austrijanci i neki Talijani a duplo većim intenzitetom.

    Turističke firme su nam kratkoročno safe haven za slučaj bankrota Hrvatske, ali dugoročno u slučaju da možda postanemo razvijena država jedna od najzanimljivijih “growth” priča, nešto što bi strašno profitiralo od rasta standarda domaćih građana, znatno više nego većina domaćih sektora koji mahom zapravo i nisu baš neka diskrecijska potrošnja makar ih takvima i smatrali (siromasi ne troše na ono što ne “moraju”) čak i u stvarima kao “telekom” (ljudi “moraju” telefonirati i danas, i čine go danas više nego će ikada). Ali i ići dva puta godišnje u hotel na Jadranu?? To danas naši ljudi ne moraju i ne mogu, a kada budu mogli i htjeli.. moglo bi postati vrlo zabavno!

  9. Biće zanimjivo vidjeti,uz onu Vašu opasku, hoće li i Lukšići nastaviti “rat” s “Valamarom” oko cijena i akcijskih ponuda ove godine ! Ono što je ograničavajući faktor u investiranju je još uvijek neriješeno (na dulji period) stanje i regulacija auto-kampova,kao i turističkog zemljišta ..

  10. Dioničari koji imate danas čast ići na skupštinu, uživajte na našem otoku! Svakako napravite koju slikicu i javite kako je bilo na skupštini i kakva atmosfera vlada na samom otoku.

  11. Jako zanimljivo .. .pri dolasku na otočić Sv. Nikola na glavnu skupštinu Valamara, na odlasku zatičemo cijelu upravu AZ fonda, za koje je ova dionica do sada bila ‘neinvestabilna’ … potegli skroz do ovamo — zanimljivo.

  12. Stvarno zanimljivo. Šteta što je to toliko marginalna i nezanimljiva tema za širu javnost pa da ih milijun i kusur udjelnika i mirovinskih obveznika s čijim se mirovinama dečki igraju ne priupita za zdravlje, a ne samo “tamo neki Bakić”. U međuvremenu, ajmo još malo o ustašama i partizanima, nismo već dugo…

  13. Kladio bi se da će sada mirovinci ipak u turističku klasu. Nije prekasno jer su cijene još niske, a sad su sigurni u benefite ovog sektora. Ako imaju imalo pameti polako će izlazit iz obveznica i ulaziti u turizam. Barem se nadam obzirom da bi jedan dan htio imati mirovinu koja neće biti 30% prosječne plaće!!

    • A novost u SNHO je da je Ksenija Juhn prodala 117 tis. dionica, a Bajakić 39 tis. i to Tinu Doličkom koji je sada 6.dioničar! Isto toliko PCTS-a je kupio od Ksenije. Dok mali kupuju LRH umjesto SNHO u SNHO-u se dešavaju preslagivanja.

      • Kao što sam rekao, ima neka kultna sljedba koja se fura na taj LRH, oni valjda misle da je Ostoja tako bedast, pa da će na neki način dobro proći dioničari LRH, ali ne i SNHO. To mi je isto kao ono svojevremeno kupovanje RIVP, umjesto KORF i VLHO.

        • Kao dioničaru snho mi je drago da lrh ovako raste, biti će zanimljivo vidjeti rasplet.
          Do tada je važno da Lrh radi dobar posao.

        • Možda su dioničari lrh procjenili da im je bolje dizati tromjesečni prosjek jer ako se lrh proda preko snho a cijena bude na razini od prije nekoliko mjeseci bilo bi malo nezgodno za njih. Nema dovoljno likvidnosti da bi se bez znatnijih gubitaka prešlo iz lrh u snho ako netko ima veće količine.

  14. Možda glupo pitanje, no jeste li ove MUP-ove podatke na neki način izvukli ukupno ili za svaki dan pojedinačno (odavde http://www.mup.hr/1826.aspx)?

    Broj ulazaka stranaca se može naći i na državnom zavodu za statistiku (no samo po mjesecima). Nažalost nisu vrlo up-2-date pa zasad imaju podatke samo do 2014. godine. Ipak, iz tih brojki se može iščitati da od 2010. do 2014. broj dolazaka porastao za 28%, i to s vrlo stabilnim linearnim trendom. Dakle, svaka godina je novi rekord 🙂 .

  15. Zanimljiv članak u NL od danas – 2×1 komunikacije provele su anketu među Lošinjanima vezano uz stav o konceptu investicijske politike Jadranke d.d. Preko 60% stanovnika daje podršku investitorima.
    Ovo dokazuje postepenu promjeu svijesti u naših ljudi. Ima nade za nas.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s