Uncategorized

Podaci o hrvatskom gospodarstvu

Prekjučer je izašao opet zanimljiv Bilten HNB.

1. Evo nekih vrlo zanimljivih podataka (grafikona).

Optimizam/pouzdanje imaju lijep trend:

poslovni optimizam

indeks pouzdanja potrošača

2. Trgovinska razmjena raste, pa se čak i saldo pomalo popravlja (ne-desezoniran je, pa treba gledati trend koji sam u grubo označio):

Možda ne pratite, ali tekući račun nam je zbog jakoog izvoza usluga (turizam) već dvije godine pozitivan:

tekući račun

Sve najave turističke sezone su odlične, a ulasci stranaca u lipnju to i dokazuju. Samo kad ne bi bilo katastrofalnih vremenskih uvjeta kao prošle godine, to bi značilo puno, međutim čimi se da stvarna potražnja i njena realizacija velika:

ulasci stranaca 2015-06-16

To znači da bi tekući račun ove godine mogao biti i značajno bolji nego prošle (značajnije pozitivan).

S druge strane, transferi iz inozemstva otprilike pokrivaju troškove kamata. Paradoksalno, zbog iseljavanja nove generacije gastarbajtera, ti transferi će biti sve veći.

Tako da iako je vanjski dug malo opet počeo rasti, sve govori da bi trebao ostati stabilan:

vanjski dug 2014

Vjeurujem da će se početi i događati neke veće investicije (turizam itd., a i kupnja TDR je pola milijarde eura), što će dodatno stabilizirati stanje vanjskog duga.

3. I mala beba može na gornjem grafikonu vidjeti vidjeti zašto raste vanjski dug cijele države.

Još eklatantnije je zaduživanje države u zemlji:

zaduživanje države u zemlji

4. Iako se banke ponekad žale da nema potražnje za kreditima, ili da nema dovoljno kvalitetnih primalaca kredita, vjerujem da gornje zapravo znači da dražava s tržišta kredita istiskuje tvrtke i građane, da je to jedan od razloga ovog pada plasmana. Nezasitni debeljko ne samo da svojom rastućom gojaznošću narušava ukupnu ravnotežu našeg plovila, nego potajno nezajažljivo i perfidno krade hranu veslačima:

plasmani građanima

plasmani poduzećima

Zbirno, to ovako izgleda:

plasmani

Kako su zadnjih godina depoziti stanovništva značajno rasli:

depoziti stanovništva

vidimo da su naše bankice razvile krasnu strategiju:
– većinu novog novca koju im građani hrpimice donose
– one plasiraju državi
– u krasnom bezrizičnom modelu, jer ako propadne (banrkotira) država, ni one baš neće morati vratiti te novce građanima (odnosno kako to već ide: obaveze države se djelomično optišu i restruktuiraju, a i obaveze građanima se restruktiraju – pardon ‘zamrznu’ – i možda malo podšišaju, kao što je bilo na Cipru, a nadamo se uskoro u i u Grčkoj).

Pri čemu je razlika kamate i dalje baš lijepa:

razlika aktivne i pasivne kamatne stope

5. Ta razlika čak malo i raste (gornji grafikon ‘ukupno-stanja’) i zato jer su se kamate na depozite baš jako smanjile:

kamatne stope

To vam ujedno objašnjava i novi mini nekretninski bum. Naime, mnogi bogatiji Hrvati nažalost ne znaju bolje s novcem nego ‘kamatica u bankici’ za potrošnju i nekretninica kao ultimativna štednja’. Pogledajte samo koliko se gradi u npr. Petrovoj ulici!

Nažalost, čini se da Hrvati neefikasno alociraju sredstva: nesrazmjerno indirektno kreditiraju državu (dodajte tome perverzno veliku alokaciju u državne obveznice u obveznim miroviskim fondovima) i nesrazmjerno ulažu u nekretnine, a ne u realnu imovinu.

6. Ukupno gledano, anemični rast koji imamo nije dovoljan za preokret situacije niti otklanjanje rizika. Jako smo ranjivi na poremećaje na međunarodnim tržištima ili neke interne poremećaje, te ovako slab rast ne može potaknuti značajno zapošljavanje, smanjiti iseljavanje i povećati formiranje obitelji i rađanje.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

11 replies »

  1. Ja bas danas pricam kako i sam (glupo) držeći dio štednje na tekućem računu ustvari financiram državu tj. uhljebninine. Ima li netko preporuku što učiniti sa dijelom novca (štednje) za koji želimo imati maksimalnu likvidnost???? Siguran sam da je držanje na tekućem računu glupa opcija.
    Staviti 100 % svega u dionice za moju investicijsku razinu nije dobra alokacija.

  2. Dobro autor ovog bloga veli, neke od najboljih stvari nastalih u kapitalizmu su potpuno besplatne – FB, mail, internet. Koristimo ih praktično stalno, izuzetno su korisne, promijenile su naš život u potpunosti i povećale njegovu kakvoću.
    A na tu listu ja stavljam i Eclecticu. Ako jednog dana prestane biti besplatna, siguran sam da ne bi izgubila ni jednog jedinog čitatelja.
    Hvala na vašem trudu.

  3. zaista svaka vam čast na trudu..jako zanimljiv članak.
    A vezano za rast, smatram da je situacija jako kritična u vidu nekakvog vanjskog političkog poremećaja koji bi se osjetio na hrvatskom turizmu koji je definitvno glavna perjanica hrvatskog gospodarstva i rasta. Uz turizam treba razvijati i neku drugu hranu, poljoprivreda mi pda prva na pamet.
    Nego Nenade, što mislite o modernim dalmatinskim kamenim vilama za turiste koje su se u zadnje vrijeme počele masovno graditi, a u korelaciji su: investiranje u nekretnine- investiranje u turizam!

  4. Jel se ovaj predujam poreza na dobit primjenjuje i na dionice ili samo na firme? Ljudi spominju nekakav porez na ukupan promet koji pojedinac ostvari na TK tijekom godine ali meni to nema logike. Znam da će se vjerojatno uvesti porez na dobit ali na promet mi je van pameti. Komentar?

  5. Koliko ja znam porez na dobit od kapitala nije uveden, a da se oporezuje promet koji se ostvari kupnjom-prodajom na burzi mi je van pameti…Ali ukoliko netko bolje poznaje situaciju, molio bih da da objasnjenje!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s