Grčka

Grčka i Europa: ne paničarite

Neki su se naši mediji panično raspisali o sudbini eura, urušavanju Europe i tko zna što još, zbog balkanskim muljatora u Grčkoj (vidite moj FB zid o tome. Ne paničarite, sve će biti OK.

Pogledajte moža najznačajniju varijablu, tečaj eura spram USD.

Kad je ono euro počeo jače padati, velikim dijelom zbog ‘kvantitatitvno opuštanja’ koje je velikom dijelom i bilo obrambeni mahnizam u anticipaciji ovakvih stvari, naš mediji su pod normalno smatrali da će euro pasti na 1:1 spram dolara.

Gledajte, nakon što ZNAMO da grčka ide u default (i nadamo se, napušta euro), euro je pao (kako bi naši mediji rekli: ‘tresnuo’) za oko 1% i sada je na 1,11, desetak posto više nego što se PRIJE ovog ishoda smatralo kao neumitno:

eurousd

Europski indeksi su prilično pali, ali opt i to je vrlo malo s obzirom na rast u zadnjih 6 mjeseci koji je također (vjerojatnostno) anticipirao i ovakav razvoj, pogledajte primjerice njemački DAX:

dax 2015-06-29

Sve će biti OK i Grci će dobiti što zaslužuju. Baš me zanima ishod referenduma sad kad raja skuži da ne može do svojih novaca?! Ili će Cipras ipak otkazati referendum? Klaun Cipras ‘garantira’ isplatu mirovina (jak mu je kreditni rejting, mogao je garantirati i slijetanje na Jupiter), ali stvarnost je drugačija. Jako lijepa situacija općenito.

Iako … pametniji Grci su svoju lovu već povukli iz banaka. 2010. su grčka kućanstva imala oko 200 milijardi eura štednje u bankama, od čega je barem 100 bilo praktički pokradeno od stranih kreditora i vlastite države (nerealne i nezaslužene mirovine, masovno neplaćanje poreza), a sada je ostalo nešto preko 100. To će biti tzv. ‘stara devizna’ u slučaju prelaza na drahmu.

Oglasi

Kategorije:Grčka

43 replies »

  1. Ja sam zaista iznenađen ovakvom reakcijom na našoj maloj burzici. Nadam se da je to sad sve, da idemo do obrambene razine i onda bez Grčke čekamo polugodišnje rezultate naših kompanija i krećemo naprijed!

    • Promet prešao 5 milijuna kuna te manje više sve dionice u padu za koji posto. Ti što sad “bježe” iz dionica, kamo će s cashom, u drahmu? 🙂

  2. možda je danas dobar dan za dokup u nekom od EU izloženih fondova… procjenjujete brzi rebound ili cjelotjedno navlačenje prema dolje?

  3. kud lijepe srece da sve jos malo padne na ovom nasem otuznom crobexicu…jedva cekam dokupiti par prilikica gdje sam sramezljivo ili eto uopce nisam usao…(no bojim se da nisam jedini)

  4. Ne bi li dionice kao investicijska klasa trebale postati “sigurno utočište” za privatni kapital, u slučaju da Euro ili ostale valute postanu nestabilne zbog grčke ili neke druge svjetske krize? Ne vidim zašto bi se promjenila vrijednost nekog hotela ili turističkog naselja, ako se mjenja neka svjetska valuta u kojoj se možda iskazivala vrijednost tog hotela. Pitam načelno iako ne vjerujem da će doći do takvog scenarija zbog Grčlke, pa bih molio Nenada da prokomentira “sigurno utočište za privatni kapital”. 🙂

  5. Iako sam donedavno mislio suprotno volio bih da ovi smjesni Grci napuste EU. Mislim da bi EU vrlo brzo nakon toga zavrsila u financijskom uzletu,Mozda evntulano neka kratka krizica prije toga ,a onda Grci nek grcaju dok ce ostale zemlje iz jebivjetar napokon trznuti jel ce vidjeti iz prve ruke kako je kad ostanes bez zivotne ustedjevine i WC papira. Grcka treba europu a ne obrnuto….

  6. Netko je u komentarima prethodnih postova spominjao “spekulante”.

    Od 1.1.2016. uvodi se “porez na dionice” (clanak 30. stavak 16. i 17. Zakona o porezu na dohodak). Prilikom prodaje dionica morat ce se platiti porez (12% + prirez) na razliku izmedju kupovne i prodajne cijene. I to u roku od 8 dana. Ako je prodajna cijena niza od nabavne, na kraju godine se moze traziti povrat (koji ce se cekati barem jos pola godine, dakle u prosjeku vise od godinu dana od kapitalnog gubitka do povrata poreza).

    Dakle “spekulanti” tj. svi oni koji dionice drze manje od 3 godine su nagrabusili. Ako raspolazete recimo sa 100 kuna i izvrsite dvije transakcije mjesecno, na jednoj zaradite 10 kuna, a na drugoj izgubite 10 kuna, na kraju mjeseca imat cete otprilike 1,3 kune manje na racunu. Na kraju godine 15,6 kuna manje: dakle sa 100 kuna doci cete na 84 kune.

    Daily trading postaje nemoguc. S gornjom kalkulacijom nakon otprilike 77 neutralnih transakcija ostat cete bez para.

    Kako ce sve ovo utjecati na trziste kapitala u Hrvatskoj i kako doskociti ovome?

    Mislim da je ovo itekako vazna tema za ovaj blog, a mozda zasluzuje i poseban post.

    • Apsolutno se slažem, Nenade može jedan osvrt na ovo kad budete imali vremena? Ja ovo ništa ne razumijem i unosi mi nemir. Da li je ovo u svim zemljama tako ili smo mi upravo smislili još jedan biser?

    • Znači ako sam kupio PTKM po 200kn(100kom),a sada je 16kn što to znači?Ili JDPL po 160kn(30kom) a sada je 43kn,ako prodam imam pravo na povrat poreza?
      Naravno da ne.Nitko meni neće plaćati gubitke koje su nesposobne i pokvarne Uprave napravile u vlasništvu te iste drževe koja sada bere dobit od rizika.Ili se možda varam?

    • Ovo sa porezima će biti strašno ako se doista tako i desi. Glogov kolac za likvidnost na ZSE-u ako ne i za cjelokupno tržište kapitala. Pitam zbog koga će onda HANFA, SKDD, ZSE i postojati ?! Ako neće bit dnevnog i tjednog trgovanja onda ja prporučam kupoprodaju dionica izvan burze, običnim kupoprodajnim ugovorima sa ovjerom kod javnog bilježnika, tako da i oni jadnici nešto zarade 🙂
      Smješno je koliko “jala i zavisti” se producira prema dnevnim i tjednim trgovcima kad se zna da je većina njih ionako u gubitku dok su samo neki možda trenutno u plusu 🙂

    • Ovo mi je promaklo, ali zar nije taj zakon već na snazi, od 1.1.2015? Nisam našao odredbu po kojoj bi se primjenjivao od 2016., ali nisam niti nešto posebno istraživao. Kako god, ovo je stvarno kretenska ideja. Ovo sigurno neće dobro utjecati na domace trziste kapitala. Kako doskočiti, osim emigracije. Podržavam prijedlog, ovo definitivno zasluzuje poseban post, a možda i kakvu medijsku inicijativu svih nas koji imamo pristup ovim ili onim medijima, pa dokle će se u ovoj zemlji suzbijati svaka moguca privatna inicijativa? Obzirom da u materiji nisam sasvim kod kuće, ima li netko nekih podrobnijih saznanja o primjeni, svrsi, cilju, obrazlozenju ovog “rjesenja”?

    • Također mislim da je ovo važna tema…

      Ako sam dobro razumio neće se oporezovati stečeno prije 1.1.16.

      Da li bi zbog toga mogli biti i pojačane (uvjetno rečeno i špekulantske) kupnje krajem godine?

  7. Heh, nije li ono tema jednog talk show-a bila valute i dolar taman na najnizoj tocki. Cekam ponovno otovreno na ovu temu da prebacim dolare u neku drugu valutu. 🙂

    • UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

      Članak 30.

      (1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

      (2) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.

      (3) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od potraživanja svake vrste, a osobito:

      primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),
      primici od kamata po vrijednosnim papirima,
      primici od kamata po osnovi danih zajmova,
      primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.

      (4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

      (5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

      (6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

      (7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka.

      (8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

      (9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona.

      (10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.

      (11) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.

      (12) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 11. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda. Ministar financija pravilnikom će propisati način ostvarivanja prava na neoporezivu isplatu navedenih primitaka.

      (13) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

      (14) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.

      (15) Kamatama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju se:

      zatezne kamate,
      naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,
      kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje,
      primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,
      primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

      (16) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz stavka 1. ovoga članka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

      (17) Primicima iz stavka 16. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

      prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,
      instrumenata tržišta novca,
      jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,
      izvedenica,
      razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

      18) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 17. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

      (19) Otuđenjem iz stavka 18. ovoga članka ne smatra se:

      prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,
      zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
      podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka,
      zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
      otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

      (20) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 19. točaka 2. i 4. ovoga članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine.

      (21) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (netoprinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).

      (22) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

      (23) Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na način iz stavka 16. ovoga članka. U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

      (24) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice. Kapitalni gubitak priznaje se u godišnjem izvješću u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi.

      (25) Odredbe stavka 24. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 27. stavka 11. ovoga Zakona.

      (26) Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

      (27) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 24. ovoga članka te način i rokove podnošenja propisuje pravilnikom ministar financija.

    • Ovo sa porezima će biti strašno ako se doista tako i desi. Glogov kolac za likvidnost na ZSE-u ako ne i za cjelokupno tržište kapitala. Pitam zbog koga će onda HANFA, SKDD, ZSE i postojati ?! Ako neće bit dnevnog i tjednog trgovanja onda ja prporučam kupoprodaju dionica izvan burze, običnim kupoprodajnim ugovorima sa ovjerom kod javnog bilježnika, tako da i oni jadnici nešto zarade 🙂
      Smješno je koliko “jala i zavisti” se producira prema dnevnim i tjednim trgovcima kad se zna da je većina njih ionako u gubitku dok su samo neki možda trenutno u plusu 🙂

  8. Molio bih za nas mlađe da Nenad ili netko objavi link gdje je razumljivo objašnjena stara devizna štednja tj što se dogodilo kako bi mogli usporediti što bi se moglo u slučaju Grexit-a dogoditi . Posebno me zanima da li se u slučaju prijelaza na novu drahmu samo određuje tečaj po kojem se konvertira (prilikom isplate) ili je u startu neizbježna konverzija svih depozita (bez pitanja)?

  9. Svi čekaju Nenadov odgovor…Koliko ja znam nikakav porez na promet dionicama nije još uvijek naveden (osim poreza na dividendu), a točnu najavu i objašnjenje načina oporezivanja (prometa ili dobiti) nisam još uvijek čuo. Tpo će morati biti jako precizno razrezano, a možda je i to razlog zašto se već u Poreznoj bilježe podaci o kupovinama dionica..

  10. Sto se tice Tsiprasa i Junckera. Svi nesto raspredaju o nekakvim prijedlozima, te se predlozilo ovo, te se predlozilo ono. A meni jos uvijek nepoznato sto se to predlaze, pa ako ima netko nekakav link sa popisom toga sto se predlaze i sa jedne i sa druge strane molio bih da ga ovdje objavi. Ja iskreno nisam uspio naci, no dobro, mozda se nisam ni dovoljno trudio, ali ako je to toliki problem, zasto je sve obavijeno velom tajne? Pa tice se svih nas, ne samo Grka, zar ne?

  11. Prijedog Europske Komiseje Grčkoj:

    http://www.businessinsider.com/eurogroup-to-publish-latest-proposal-2015-6

    O razvoju EUR-a u odnosu na US $ najbolje je pogledati ovdje:

    http://www.ecb.europa.eu/stats/exchange/eurofxref/html/eurofxref-graph-usd.en.html

    a isto tako i srednji tečaj bilo koje od banaka u HR

    pogledati npr. razvoj zadnjih 365 dana: Daleko više od 1% zar ne …

    Daljni razvoj tečaja ovisi o referentnoj kamatnoj stopi u US. Za očekivati je povećanje u 9. ili u 12. mjesecu ili u 9. a isto tako i u 12. mjesecu ove godine, naravno da ostali pokazatelji to dozvole, kao npr. stopa inflacije kada bude na nivou od 2%, nezaposlenost 5,2%, povećanje cijene rada, ponovni rast BDP-a, …

    U dolaru sam već dosta dugo i ovo nije preporuka za kupovinu ili prodaju!

    As ever!

  12. Čini mi se da se u svijetu valja nešto daleko veće od duga Grčke.
    U mnogim promišljanjima interesanto i poučno je slijedeće:

    a isto i ovaj zapis od jučer u BI:

    http://www.businessinsider.com/what-world-war-iii-would-probably-look-like-2015-6

    a onda nastavak ovo što piše danas:

    http://www.businessinsider.com/china-just-passed-a-sweeping-national-security-law-that-some-are-calling-neo-totalitarianism-2015-6

    Posebno je važno obratiti pozornost na slijedeće, jer zvuči dosta poznato iz 30-tih prošlog stoljeća:

    “practically any aspect of social or economic life can be regarded as a matter of national security and thus gives the institutions empowered by the law a mandate to intervene”.

    odnosno:

    “the authorities should put mechanisms in place to guard against regional and international financial risks, to protect the security of Chinese citizens and organisations overseas, and to safeguard interests abroad.”

    No panic!

    As ever!
    .
    .

  13. Razvoj događaja u Kini je zasigurno važniji od ovoga što se događa u Grčkoj:

    “… China’s benchmark Shanghai Composite has collapsed a crazy 29% since the highs of early June.”

    Read more: http://www.businessinsider.com/it-looks-like-china-is-having-its-own-wall-street-crash-and-its-using-the-same-tactics-to-fight-back-2015-7#ixzz3f705xjVy

    http://www.bloomberg.com/news/articles/2015-07-05/china-brokers-dust-off-wall-street-s-playbook-from-crash-of-1929#media-1

    Uvjeren sam da su ove dvije priče povezane, a da li jesu i u kojoj mjeri pokazat će vrijeme.
    Grčka je si očito referedumom otvorila široka vrata za izlazak iz EU ili bolje rečeno stvorila ogromnu polugu za daljnje pregovre. Ovdje ne smijemo zaboraviti i drugu polugu stvorenu nedavnom posjetom Moskvi. Dvojac je očito širom otvorio vrata Putinu te zbog toga imamo poruke iz Washingtona da Grčaka mora po svaku cijenu ostati u EU. Iste izjave smo čuli i prije nekoliko mjeseci od čelnog čovjeka EZB.

    Tečaj EUR/USD očito održavaju ogromne intervencije SNB što je bilo prošli ponedjeljak bilovidljivo u odnosu EUR/CHF a isto tako i danas. Ako ne nevaram početkom siječnja o.g. negdje sam čitao da su rezerve SNB u EUR-ima tada bile 480 Mrd. Koliko će ove rezerve trajati pokazat će tečaj a prije njega vrijeme.

    Dolaze zasigurno interesantna vremena i jedno jako vruće, vruće ljeto.

    No panic!

    As ever!

    .
    .

  14. Točno kako sam i govorio da će biti, na dan kad san (prije njega) najavio referendum. Znači papak je zaista htio izgubiti pa reći ‘probao sam sve, ali što ćeš, narod je pokvaren’.

    FUJ, FUJ FUJ … te zlotvore nije briga za štetu koju rade ‘svom’ narodu, samo da im njihove fotelje što dulje traju, sad kad su ih slučajno osvojili.

    Onaj papak, macho (a u stvari kukavica, kao većina machoa) je otišao, u strahu od posljedica populizma, ili jer ga je Cipi najurio, svejedno (i to sam bio predvidio). (Pogledajte niže link da vidite koji je pak taj motorist blefer.)

    http://www.jutarnji.hr/kraj-grcke-je-i-kraj-eurzone–cipras-nikada-nije-planirao-pobijediti–sada-je-zarobljen-i-ne-zna-sto-uciniti–/1378971/

    “Pozvao je na organizaciju referenduma očekujući, i namjeravajući, izgubiti. Plan je bio ‘dati sve što se dati može, prihvatiti častan poraz i predati ključeve premijerske rezidencije u vili Maximos, prepustiti drugima da implementiraju ‘ultimatum’ 25. lipnja i istrpjeti sramotu’.”

    A gledajte koji je ovod majmum, nevjerojatno, jako vjerodostojan tip:

    http://www.businessinsider.com/yanis-varoufakis-president-black-student-union-essex-university-1980s-2015-7

    Sad će bogataš Varufakis reći ‘pa iako sam buržuj koji npr. svoju vilu iznajmljuj eza 5000 eura tjedno, ja se OSJEĆAM kao ‘siromašni Grk’, pa sam glumio tu ulog …)

    S pravom ih zovem ‘najobičniji balkanski muljatori’ od samog početka. Ostapi Benderi 21. stoljeća: ‘Ideje naše, benzin vaš!’

  15. … mogući su skorašnji socijalni nemiri i u jednoj:

    http://www.sueddeutsche.de/wirtschaft/schuldenkrise-griechenland-fuerchtet-unruhen-1.2556805

    ali isto tako, samo u većoj mjeri, i u drugoj zemlji:

    http://www.businessinsider.com/statistics-on-chinese-invested-in-stock-market-crash-2015-7

    pritisak iz amerike raste jer je u pitanju nekoliko stotina mrd / čega god / ili bolje rečeno cjelokupno svejtsko financijsko tržište:

    http://www.sueddeutsche.de/wirtschaft/griechenland-krise-washington-erhoeht-den-druck-auf-europa-1.2558032

    No panic!

    As ever!

    .
    .

  16. pa ovi Grci su stvarno puš*****ari…. ako nakon ovoga ne provedu tzv. srpski poučak defenestracije nad svojom narodnom vladom nisu ništa učinili, OXIIII!!! 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s