Turizam

Turisti i požari i alepski bor

Prošle godine sam se jedini borio protiv medijske patke ‘srpanjske rupe’, presingu koje su čak nasjeli i ministri. Da, booking u srpnju je malo teži nego prije, tržišta su teža, bilo je nenadanog otkazivanja Rusa i bilo je u Istri 27 kišnih dana u srpnju i kolovozu. Ali kao što možete vidjeti na donjem grafikonu, ‘rupe’ zapravo nije bilo (a znamo i po rezultatima sezone). I to sam vam objavljivao redovito i svatko s malo mozga se mogao u to uvjeriti.

Čini se da ćemo ove godine imati fanstastične rezultate (ako se MUP nije zbrkao oko brojanja ulaska stranaca), a to će i biti zato jer skoro sigurno neće biti katastrofalnih vremenskih uvjeta kao prošle godine (kako znamo: jer je mala šansa da se tako neobičan događaj dogodi i ove godine). Nevjerojatno ali istinito, skro nitko od katastrofičara srpnjske rupe nije navodio vrieme kao uzrok nego se radilo o ‘promašenoj strategiji hrvatskog turizma’, a oni koji su spominjali kišu, govorili su ‘pa kakva smo mi to destinacija koja ovisi o kiši?!’. Kakva? Pa mediteranska, takva koja turistima nudi uglavnom sunce i more i zato naravno nismo nešto aktraktivni u veljači.

ulasci stranaca 2015-07-03

E ali što ćemo sad imati u medijima ako ne bude kiše? Imat ćemo POŽARE. Naravno da ćemo imati požare, i o tome će sada histerizirati naši mediji … sve će biti crnilo, prizivat će se zašto nemamo više aviona (a prije se pisalo da zašto smo ih kupili, itd.). Tako da će se novine silno zabavljati time u sezoni kiselih kratavaca.

ALI, bilo bi jako dobro vidjeti zašto je u stvari to tako. A to je zato jer je cijelu jadransku obalu obrasao korov, koji se zove alepski bor.

Alepksi bor naročito dobro preživljava požare i čak ih vjerojatno potiče, to mu je konkurentska prednost. A koliko znam, njegovo naseljavanje na Jadranskoj obali su sistemski radili Francuzi i Austrijanci, kako bi se pošumila ogoljena obala (ovo ne znam zašto, možda su DAlamatinci posjekli autohtone šume i makiju da naprave nasada, koje su onda zapustili). Tada se još nije znalo o devastirajućim učincima ovog korova. Ali zamislite koliko bi ljepša i sigurnija obala bila danas da je puno mediteranskog hrasta (crnika ili česmina), badema i ostalog.

Eto možda umjesto katastrofičnog izvještavanja o požarima možemo potaknuti kakvu javnu diskusiju o strategiji pošumljavanja na Jadranu?

Oglasi

Kategorije:Turizam

34 replies »

  1. Ne znam da li je istina, ali moj dida mi je pričao da je Austrija, a kasnije i Italija sadila alepski bor u svrhu kultiviranja golih površina. Crnika koja je vrlo kvalitetno i gospodarski iskoristivo drvo puno teže raste na ogoljenom predjelu nego alepski bor. Zato se sadilo četiri alepska bora, a u sredinu jedna crnika. Bor koji je rastao brže od crnike, istu je štitio od posolice i jake bure, no kad je crnika dovoljno stasala da može preživjeti, borovi su se rušili. Također su se sadili borovi iznad većih poljoprivrednih površina kao burobran,ali takve šume su se redovito održavale i čistile.
    Da li je to istina, nemam pojma, ali sudeći kako izgleda borova šuma blizu Zadra na potezu od Bokanjca do Crnog možda bi i moglo biti istinito. Ove godine se slavi 100 godina šumarstva u Hrvatskoj, netko koje te struke sigurno zna da li je to istina ili ne.

    • Nenade,općenito mi se činite malo optimističniji vezano za Hrvatsku (gledajući vas na Startup srijedi nedavno i po recentnim tekstovima).
      Mislite li da idemo ka grčkom scenariju ili ipak dovoljno sazrijevamo kao društvo?

      Čini mi se da se poplava komunizma najviše događa u zemljama gdje i formalno nije bilo komunizma u posljednje vrijeme. Mate Kapović je većinu ljudi u Hrv ipak samo “redikul”, dok Podemos koji je gori od Tsiprasa vrlo izgledno preuzima vlast u Španjolskoj (i po mom mišljenju vodi je, u boljem slučaju, u raspad, u gorem, u građanski rat, pa raspad).

      LP

  2. Ovom idejom o pošumljavanju ste me dirnuli u slabu točku. Koja je točno prednost Lovrana i Ičića u odnosu na Starigrad Paklenicu i recimo Tribanj ili Rovanjsku. Blizina emitivnih tržišta i šuma. Idemo organizirati akciju pošumljavanja, barem žireve crnike možemo dobiti besplatno – recimo zadarska riva ih je puna u jesen. Sadnice će izrasti do proljeća a planinarska društva će ih rado zasaditi. Zasadimo ih malo više na Velebitu a za širenje šume niz padinu će se već pobrinuti nagib terena i bura 🙂

  3. Poštovani, Alepski bor je pionirska vrsta i u mnogo slučajeva je sadjena radi zaustavljanja erozije, stvaranja humusa i povoljnijih uvjeta za razvoj autohtone vegetacije kao što je Hrast crnika i ostali. https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ume_mediteransko-litoralnog_pojasa_Hrvatske
    Hrvatsko šumarstvo obilježava 250 godina postojanja. Organizirano šumarstvo u Hrvatskoj u ovakvom obliku u kakvom je danas potječe iz 1765. godine kada je osnovana prva uprava šuma. To je bila Uprava šuma karlovačkoga generalata. Obuhvaćala je 3 šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. 1764. i 1765. napravljeno je prvo terensko opisivanje šume i njezina podjela na području karlovačkoga generalata, a na temelju toga je osnovana prva uprava s tri šumarije. Prve šumarije u Europi su osnovane u isto vrijeme. 1724. provedena je inventarizacija i opisivanje šuma na području Gorskoga kotara i Primorja. Više o tome na linkovima: http://www.savjetodavna.hr/vijesti/46/4386/obljetnica-250-godina-organiziranog-sumarstva-u-hrvatskoj/
    http://www.sumari.hr/250/index.asp?x=presab
    Na žalost većina požara se razvija na napuštenim privatnim poljoprivrednim površinama koje su obrasle u makiju. Uzrok požara je u 95% slučajeva čovjek, bio to rezultat poljoprivrede (korov) ili turizma (roštilj). Alepski bor je pirofitan i dobro uspjeva na opožarenim površinama. Što se tiče sadnje listača potrebno je imati uzgojene sadnice u kontejnerima iz rasadnika, a postotak uspjeha jako ovisi o količini i rasporedu oborina nakon sadnje. Uglavnom, prema istraživanjima turisti su spremni platiti veći iznos za sobu koja gleda u zelenilo i na more, dok će sigurno izbjegavati opožareni krajolik.

    • Hvala na odgovoru i ispravku! 🙂 Zapušteni posjedi na kojima buja makija je vrlo žalosna slika naše poljoprivrede. Iz svog maslinika uglavnom gledam na stotine hektara obraslog poljoprivrednog zemljišta, no pomaka ka boljem ipak ima, mada sve to ide puževim korakom.

  4. AMeni su pričali da su se namjermo sadili, jer se od njega ne moze nista graditi. Ni brodovlje, jarboli, a ni neko primitivno oružje. Nisu ni Fra ni Aus bili glupi. Inače bor (iglice) toliko ima toliku kiselost, da ispod njega ne raste ništ. Jos je pun smole. Zakon za požar. Na području Dragonere i Barbarige uz obalu dominira domaći grab, hrastić i bršuda. Zakon za hlad i proizvodnju humusa ( šparuge!). Ljudi ne znaju da je imenovani bor uljez. Glasam za posumljavanje domaćim. Tko je ikad gasio šumski požar u primorju, znati će što govorim.

    • nenadbel niste u pravu. Pogledajte još jednom što je CSI Forest napisao. Alepski bor nije nikakav uljez. Da, bilo bi ljepše da uz more sjeverne i srednje Dalmacije rastu slavonske šume, ali nažalost ne ide tako. Kamenjar bez tla, jakih bura i nanosa soli.

      Dapače pošumljavanje alepskim borom je jedino moguće na takvim terenima, i baš naprotiv, kad se takvi nasadi alepskog “uhvate” onda pod njima nastaje mikroklima koja omogućava npr. crniki da može uspijevati!
      Tako da ozapa vaši žirevi će možda nahraniti velebitske divlje svinje, ali takvim načinom crnike videli ne bute 🙂 U Rovanjskoj je preko puta mjesta u čisti kamenjar zasađen alepski, prije kojih 5 godina, evo sada se možda 2/3 primilo, i još su mali kržljavi i nejaki, godine će trebati proći da taj strašni korov zazeleni obalu mora…

      PS. čovjek iz GSS mi tvrdi da 99% naših ljetnih požara dolazi od čovjeka, a većina od toga posredno: npr. odbačena limenka cole na suncu odbija zrake u neku točku gdje onda na suhom materijalu starta vatra.

      Srećom da alepski trpi požare tj. palež mu stratificira sjeme pa odmah niknu novi inače bi imali gole pejzaže…

      • Da da, kazem to je moje amatersko promisljanje i price, nisam šumar, ali gdje se zemljiste obradivalo i imalo sitna stoka(ovce, koze) nije bilo mogucnosti za pozare. Inace da slazem se da je ljudski faktor(glupost) najveci krivac. Nisam ni rekao o sadnji slavonskog hrasta na istarskoj obali, nego negdje uopce nema bora nego crnika, grab, bršuda…tj nitko nije sjekao i ogoljavao područja pa se bor nije ni sadio. Za razliku npr.pulski lungomare gdje je bor 99,99. Posumljavanjem od 47′ i dalje. Promisljam da bi se zbog tog turistickog zelenila samo trebalo saditi gore navedeno za buducnost. Mogucnosti i realizaciju ostavljam struci. Poštovanje.

        • Niste pročitali moj post. Nitko ne misli bacati žireve po Velebitu (iako je bolje da završe u divljim svinjama nego na deponiju). Jasno je da alepski bor najbolje razgrađuje vapnenac zbog svoje kiselosti i da je on jedino što se može zasaditi na nekim područjima. Problem je hoće li se ta škrta zemlja nakon što požar uništi alepski bor uopće održati na tom mjestu dovoljno vremena da se dobije nešto korisno. Sustavno ozbiljno pošumljavanje prelazi granice ovog bloga no ovo bi mogao biti poticaj profesionalcima bez obzira na nedostatke. Usput prošao sam dosta južnog Velebita i on nije onakav kakvim se čini sa autoceste. Dosta je tu plodnih “oazica” i mislim da bi preživljavanje dvogodišnjih ili trogodišnjih sadnica bila veća od očekivanja (moja su na razini 10%)

  5. Malo offtopic,ali prije nisam uopće obraćao paznju,ali sad pogledam uvijek su i cipras i varufakis na motorima,bas sam gledao sad vijesti varufakis daje intervju na motoru…

    • Born to be socijalist. Glumci koje je siriza izbacila u prvi plan da šarmiraju biračko tijelo. Ostatak su stari nasljednici grčkih partizana. Zadnji slog ministra financija je bas pogodan- Fakis. Napokon su maske pale, a narod se čudom čudi i kuka stranim novinarima. Jbg nitko se nije bunio kad se isplačivala 13. i 14.plaća. Ne želim nikom zlo, ali na kraju svatko dobije po zasluzi.

  6. Moram nešto priznati, g.Bakiću (ah,događa se svima) da ste bogme s Alepskim borom promašili “ceo fudbal”.Ali,s druge strane,superiška je što ste skrenuli pažnju na nešto toliko potcijenjeno u nas iz prošlosti.. Uostalom,učimo stalno,zar ne ? Niti je dotični bor korov ili Danajski dar osvajača ovih prostora , već prije znak pažnje i brige,spram našeg javašluka danas,a niti potiče požare. Naime, umjesto devastacije šume, što od čovjeka,a što od životinja (koza),od kojih ostaje makija (ostatak šume hrasta crnike) i gariga kao zadnji stadij (ostatak makije), Alepski bor je izvrstan izbor za naše klimatske uvjete. Iako je navjerovatnije iz Sirije,kako mu i ime veli, vrlo je koristan-naši stari su se bavili onomad smolarenjem , a danas pametni i poduzetni ljudi prave od borovih iglica negdašnji lijek za plućne bolesti-izvrstan gusti sirup, za prevenciju upala kombinacija med-borove iglice nenadmašiva, a ne znam jeste li primjetili da ako noću spavate ili boravite na obali blizu ili u šumi borova, da je anti-stresan utjecaj Alepskog bora uočljiv.
    Za one koji imaju djecu s alergijama i nemirnim snom,ništa bolje od mladih izboja borovih iglica u jastucima (od ožujka do lipnja brati).
    Prijatelj mi je iz Izraela donio i libanonski pripravak-ulje Alepskog bora za poboljšanje probave,apetita i antioksidansima je brana auto-imuno bolesti,kardio-vaskularnih bolesti i generalno stresa (zvuče kao poznati “prijatelji” ,zar ne ?).

    Kako su na forumu većinom financijeri i poduzetni ljudi,evo i savjeta:uzmite te domaće preparate od poduzetnih otočana ili Primoraca,izvrstan su poslovni poklon, napose strancima, za koje je to čista egzotika.Oduševljenje zagarantirano.
    Radi se o veličanstvenoj biljki,koja ne traži gotovo ništa,a daje mnogo,toliko da sam predložio onomad HŠ-a da onaj danak od “općedruštvene korisne funkcije šuma” podmirujemo u cijelosti sadnjom Alepskog bora .

  7. Poznato je da turisti odabiru Hrvatsku radi ljepote prirode. Info za one koji će posjetiti otok Rab, koji je s oko 35 % svoje površine pokriven šumskim zemljištem. Poslije Mljeta Rab je najšumovitiji i najzeleniji otok na Jadranu poslije Mljeta. Park šuma Kalifront jedan od najbolje očuvanih kompleksa šume hrasta crnike na čitavom Mediteranu koji se prostire na površini od od 1.400 ha, a rezervat Dundovo na 109 ha. Vezano na pošumljavanje, praktičan primjer možete vidjeti ako se spuštate serpentinama do Senja. Tamo je ranije bila bujica koja je ugrožavala grad, dok 1878 godine nije započeto pošumljavanje Senjske drage listačama i četinjačama. Danas je lijepa šuma koja se prstire do tvrđave Nehaj. Ukoliko čekate trajekt na Jablancu upoznajte ljepote Zavratnice jedinog hrvatskog “fjorda”.

    • Cijeli Rab je lijep i zanimljiv otok, s dosta toga relativno jedinstvenog u prirodi Hrvatske, npr. i ta velika i razvedena sjeverna loparska obala s puno pješćanih plaža itd. Zato želim da RIVP preuzme HIMR. Država samo mora pristati na neku razumiju ciljnu i Valamar može od toga napraviti čudo. Tu je potrebno samo malo znanja i iskustva koje firma poput Valamara ima, a i za sve što treba financija pri tome, bar je Valamar tu najjači domaći igrač. Nema tu boljeg preuzimača od Valamara, i za Valamar je ovo jedna od boljih prilika zato bi bio jedan veliki win-win da do takvo nekog preuzimanja ipak dođe.

      • @mclynx,
        totalno off topic, dali ste još dioničar jdgt -a?
        Naravno da ne morate odgovoriti i naravno da komentar, budući je van konteksta, možete izbrisati.

        • Već dugo nisam, i zapravo sam dioničar JDGT bio svega vrlo kratko (2 i pol godine, 3 dividende dobio). Nakon prodaje mi je bilo nekako “žao”, dugo sam još mislio da je to moje tipično “kupim po super cijeni, ali prodam prerano”, ali gledajući sad a posteriori, i nije tako strašno što sam se odlučio na prodaju tako brzo. Moj anualizirani povrat (s dividendama, pojednostavljeno, malo više bi bilo da stvarno izračunam efekat reinvestirane dividende) na toj dionici kroz to vrijeme je bio 24 % godišnje, a da sam ostao dioničar do sada (skoro 6 godina) to bi palo na svega 16 % godišnje što više i nije tako sjajno za hrvatsku rizičnost.

          Ali kad bi cijena opet mi postala dovoljno atraktivna (ne jako puno niža nego što je sada) rado bih ponovno bio dioničar ove izvrsne firme zanimljive dionice.

  8. Lošinj, meni osobno uvjerljivo najljepši jadranski otok, zapravo je veliki hortikulturalni eksperiment. Još u austrougarsko vrijeme mornarički garnizon je sudjelovao u velikom raščiščavanju kamenjara i sađenju pogodite čega? mediteranskog bora…Rezultat je kombinacija mirisa mora i vegetacije koja praktički nema konkurenciju.

    Tkogod je kupio Jadranku, kupio je praktički monopol visokog turizma na Lošinju.

    • Haha da, uvijek se misliš jesi li pre rano prodao 🙂
      Mogu li zaključiti da ste se riješili i dionica kodt-a tom logikom?

      Ja sam tek nedavno skužio tu firmicu a godinama sam na našem tk-u, nevjerojatno kako se neke kompanije provuku ispod radara.
      Slažem se da bi bilo lijepo kada bi se pojavio veći prodavač pa da cijena padne što za sada nije slučaj 😦

      U svakom slučaju hvala Vam na iskrenom odgovoru, zapeli ste mi bili za oko već na forumu poslovnog, gdje ste se, uz još samo mislim dvojicu, isticali u onom šumu kakofonija.

      • Teško da će se tako skoro naći veći prodavač, jer baš prije ovog jačeg rasta je i bila pojačana prodaja od bivšeg člana uprave. Kako sam dioničar iste firme već 6 godina nekako mi se čini da neće biti znatnijeg pada cijene u skorije vrijeme.

        • hvala na odgovoru lucky1mis
          znam, negdje od 3 mj. je pratim, tako da sam uhvatio dio ‘Babićeve rasprodaje’ 😉

  9. Kiša nije bila toliki problem, nego hrvatska nesposobnost da ponudi nešto drugo osim sunca i mora. Kiša bi trebala nositi samo dobro, ako pada, turisti ne će na more nego u muzeje, restorane i ostalo.. Opet spominjem, problem sa Rusima se počeo događati 2013., a ne prošle godine..tako da nisu nenadano otkazali.

  10. Nenade jeste vidjeli novi program sdp-a u globusu? Siriza je mala beba za njih…traze otpis dugova jer se dugovi ne mogu vraćati,socijalizaciju banaka,sto god to znacilo,kontrolu drzave nad bankama,tako bar pise na t portalu,moram priznati da nisam procitao globus, ali ako je ovo istina to je stravicno…

  11. Kako većina Hrvata “štedi”. Useli se u “novi” stan i zaduži se za 800 % obiteljskog dohotka. Sukladno tome kamata im pojede većinu kupovne moći. Stan je potreba, “konvencija” .Nakon toga uđe u auto za 100.000 kn . Zatim istim istražuje gdje može pronaći sniženja. Nakon godine dana akumulira ukupno možda 3000 kn na tzv. sniženjima. Jako su veseli zbog toga. Plate kamatu na auto 7000 kn, osiguranje, gorivo, izgube na vrijednosti auta u prvoj godini 25.000 kn. Još kažu da je auto potreba ,konvencija, jer da ga nemaju ne bi uštedili. ista Tako isto štede i naši poljoprivrednici, “privrednici” , kapitalisti bez kapitala, poduzetnici s kreditima koje ne otplaćuju …. G. Vujić je samo dobro sublimirao duh vremena u riječi….

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.