Društvene paradigme

Hrvatsko školstvo u brojkama

Ali ove brojke govore i o koječemu drugome.

Mislim da ovo još nitko nije prezentirao javnosti (u smislu da bude prezentirano, razvidno, očito), iako su brojke javne.

Napomena: Ne radi se o ekvivalentima punog radnog vremena, nego ukupnom broju. Koristim te brojke jer su dostupne (Godišnjak) i čišće. Važan je trend. Podaci za osnovne škole su manje više isti kao na Eurostat (koji ovako odokativno nema za srednje).

1. Pogledajmo najprije osnovne škole.

Broj đaka jako pada (u 000):

djaci u osnovnima

Kao da pomalo pada i broj škola:

osnovne skole u RH

Naravno, stoga i (jako) pada broj đaka po školi, sada je već na samo 150:

djaka po o.s.

Međutim, broj učitelja raste:

ucitelja u o.s.

I stoga, naravno, jako pada broj đaka po učitelju, odnosno raste broj učitelja po đaku:

djaka po nastavniku o.s.

Po ovome smo u samom europskom vrhu! Njemačka, VB, Nizozemska, Francuska (a također i Japan, SAD …) su oko 15 ili više. Ovako malo imaju samo neke jaaako bogate zemlje (Luksemrburg, Norveška) ili jako siromašne ili loše upravljane (Grčka, Malta …).

2. Evo i odgovorajućih grafikona za srednje škole:

ucenici s.s.

Međutim, broj škola raste:

skole s.s.

ucenika po skoli s.s.

nastavnik u s.s.

A broj učenika po natavniku u srednjim školama je pao na ispod 7, gledam i ne vjerujem, ali valjda DZS zna što piše:

ucenika po nastavniku u s.s.

3. Uočite da su ovo gore već jako dugačke i konzsitentne vremenske serije.

Ovo prikazuje promjenu broja učenika u osnovnim i srednjim školama, iz godine u godinu prilično konzistentan pad:

ucenika u o.s. i s.s.

Vrlo nisku kvalitetu našeg školstva (po objektivnim pokazateljima, primjerice PISA), valjda pokušavamo kompenzirati sve većim brojem nastavnika:

nastavnika u o.s. i s.s.

Ali kao što znamo, rezultati su kakvi jesu. Ne vjeurujem da reforma to može (značajnije) promjeniti.

4. Nije strogo vezano, ali pogledajmo postotak građana u cjeloživotnom obzrazovanju, ovdje smo pak debelo na dnu (klik za veću):

lifelong learning

(DZ: na Eurostat potražite gornje brojke za Grčku, a za cjeloživotno obrazovanje nađite na ovom grafikonu, i usporedite s RH!).

5. A o ‘zemlji znanja’ sam pisao ovdje: Definitivan kraj tlapnji o Hrvatskoj kao ‘zemlji znanja’.

Mnogi bi htjeli prečicom u ‘zemlju znanja’, primjerice GREECE AT A TURNING POINT: FROM THE CONSTRUCTION SOCIETY TO THE KNOWLEDGE SOCIETY?, ali jasno ne ide to tek tako …

Oglasi

59 replies »

    • Ne generalizirati. Radio sam dvije godine u prosvjeti i dao otkaza. Otisao sam u realni sektor. Zvali me natrag u prosvjetu ali sam odbio.
      Ima tamo ljudi koji doista i zarade svoju placu, rekao bih i da su podcjenjeni.
      Problem je sto svi dobiju ‘isto’ bez obzira na ulozeno.

    • BTW, ne znam čemu pridavati pažnju Rimčevom statusu na fbu obzirom kako je riječ o jednostranom monologu. Ima li dokaza za ono što navodi? Ne vjerujete svakom naslovu kojem pročitate, pogotovo ako ne pročitate i ono ispod naslova 😀

  1. Sindikati će nam sigurno jako dobro i uvjerljivo objasniti zašto je to tako i kako smo do toga došli, i kamo idemo, i da baš tako treba biti, i da … bla, bla … Ribič je u tome maher …. ma prestrašno …

  2. Moja supruga radi u školi pa imam neke info o materiji.. Profesori automatski dobijaju otkaz kad nemaju kome predavati. Neko vrijeme im krpaju manjak sati sa dopunskom ili dodatnom nastavom, ali kad učenika nema – nema. Mojoj supruzi će ove godine satnica pasti sa pune norme na nepunu, što znači i manju plaću naravno. Njena kolegica je pretprošle godine dobila otkaz zbog smanjenog broja učenika. Država nastoji očuvati smjerove u srednjim školama tako da dopuštaju čak i razrede od samo 12 učenika. Max je mislim 26-27. U njenoj školi administracija je jednake veličine kao i kad je škola imala dvostruko učenika.

    Bilo bi dobro vidjeti ne samo kretanje broja nastavnika nego kretanje broja odrađenih sati u školstvu, jer mnogi nastavnici nemaju ni blizu pune satnice (pa onda niti punu plaću). I naravno ukupni trošak sustava. Pitanje da li DZS i to prati. Osim toga, u mnogim osnovnim školama uvedena je produžena i cjelodnevna nastava pa razredi imaju po dva umjesto samo jednog nastavnika. No trošak tih nastavnika podmiruju roditelji i lokalna samouprava.

    Prije nekog vremena su ukinuti pragovi za upis pa sad mnogo lošijih učenika završava u gimnazijama, što onda manjkovima plaćaju strukovne škole. Gdje će nas to sve skupa odvesti vidjet ćemo za desetljeće, a možda i prije.

    • kako se računa u Hrvatskoj, a kako u ostatku Europe, sumnjam da je usklađeno pa makar bili podaci s eurostata, a netipična vrijednost bi bila jedan učitelj na jednog ili par učenika (a toga ima) i to jako utječe na prosjek

  3. Statistika je divna stvar…dakle učenika je u našoj školi 648 nas profesora 55 dakle 11,78 učenika na jednog profesora. Što točno znači ta brojka? Osobno moja norma od 22 sata u nastavi tjedno konkretno znači da imam nastavu u 5 razreda sa po prosječno 4.4 sata tjedno.U razredu je po 25 do 28 učenika. Dakle, ja u tjednu radim sa 120 učenika, ali s tim istim učenicima radi još 10 do 14 mojih kolega svaki sa svojom satnicom. Eto ti statistike!

  4. Mislim da ovdje nema nista sto vec ne znamo godinama, samo se uvijek uspije koliko toliko sakriti. Svi mi jako dobro znamo kako nam izgleda demografska slika, pa se prema tome valja i ravnati. Dovoljno sam mlad da znam kako funkcionira mentalni sklop moje generacije. Bitno je zavrsiti fax i imati papir. Pa koji god da je fax, neka je. I onda se ide (linijom slabijeg otpora) na uciteljski, filozofski, drustvene studije…necemo mi tako naprijed. Da ne govorimo o osnovnom ili srednjem skolstvu. Primjerice, ja kao dijete od 12-13 godina sam jedva cekao da mi dodju predmeti kao sto su biologija, kemija, fizika. Pogotovo sam se radovao kemiji. Gledas knjige starijih generacija i vidis o cemu se radi, vidis slike, primjeri i zadaci za vjezbanje i veselis se jer kao, sve ces to isprobati. Na kraju, u dvije godine osnovne i cetiri prirodoslovno-matematicke gimnazije nisam napravio niti jedan jedini pokus. Pa cisto da vidim zasto i kako lakmus papir poplavi. Samo teorija i matematika. I da zavolim taj predmet? Ni u ludilu. Greska naseg sustava je sto ucimo previse opcenitih stvari a ne ide se u srz. U mom kraju primjerice, postoje dvije jako dobre firme koje se bave proizvodnjom kamina, dimovodnih cijevi i da ne nabrajam dalje. Naravno da vecina radnika dolazi iz poljoprivredne struke, trgovacke itd. Nigdje strucnjaka, ljudi koji bi pospjesili proizvodnju, jer naravno da ima problema i….da se upravljanje svodi na ”gazda zeli tako i tako”. Sto je opet neka druga tema ali…kako nikome nije palo na pamet (primjerice ”gazdi”) da sjedne za stol sa ravnateljem srednje skole te kaze imam potrebu za tom i tom strukom. Moze li se nekako uvesti smjer taj i taj. Pa polako, za godinu, dvije, tri se sve pokrene i za pet godina imas prve strucnjake, koje si obucio besplatno i jos ces pet godina imati poticaj zato sto si zaposlio mladog radnika. Joj, sanjarim bit ce…

  5. Sanjam li ?

    Dakle da rezimiramo, ipak su za manjak učenika krivi učitelji i profesori, a ne ekonomska i demografska kretanja.Učitelji su i dalje previše plaćeni u odnosu recimo na kolege u Sloveniji (tamo su plaće drastično veće). Zapravo učitelji su paraziti i ništa ne rade, da li su uopće potrebni ti uhljebi? Nije Vam ovo Skandinavija u kojoj su učitelji zapravo društvena elita da sole pamet učenicima i roditeljima. Tu se ipak nešto pokrenulo, pa učenik ili roditelj danas može pljunuti učitelja bez ikakvih posljedica, te ako se učitelj pobuni što je popljuvan prosvjetna inspekcija tada učinkovito djeluje. Šuvar je bio u pravu, zatvorimo gimnazije, poduprimo srednje ŠUP-ove (Škole učenika u privredi) kako bi mogli raditi u aktualno rastućim hrvatskim industrijama (brodogradnji, građevini, šumarstvu, auto i avio industriji, metalu, koksarama u okviru HR agende 2020 i 2030). Zapravo tko upiše fax. za profesora treba ga izbatinati, kao primjer drugima (ali ne javno). Uvedimo partijske kurseve. Neka biraju lijevi ili desničarski kurs. Dekan neka bude Peđa, predavači Stazić, Beus, Frljić, Milanka, dr.sc. Ivo Josipović a prof. emeritus Zlatko Komadina. Informatika nikada ne smije postati obvezni predmet jer nije bila niti za vrijeme druga Tita tj. prosperiteta, pa je svima bilo bolje. Treba uvesti partijsku podobnost, jer je najvaženije tko nam odgaja djecu po partijskoj doktrini. http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1614625/milanovic-nezaposlenoj-profesorici-u-gunji-porucio-bavite-se-politikom/
    Škole treba pretvoriti u industrijske pogone, a ondje gdje je zgodno u silose za viškove vrijednosti kako bi hranili Europu. U bogatim zemljama kao što je Hrvatska školstvo, škole, učitelji i obrazovanje ne treba biti u fokusu, jer to mogu odrađivati kotarske organizacije Smrt fašizmu – Sloboda narodu.

    • Otkud Vam ovo? Ako se referirate na moj tekst, radi se o čistim nevinim brojkama sa DZS, nema tu ideologije ni politike (u mom tekstu), time neka se bave drugi.

      • Postaviti pitanje katastrofalnog upravljanja školskim sustavom je neophodno i zagrebao sam probleme površinski. Jedina prava društvena elita u Skandinaviji su učitelji, pa TKO drugi ???

        Međutim kakav ROI u školstvu, ma šalite se zar ne; i to na učiteljskim plaćama u rangu radnika na parkiralištu ili malo bolje tete čuvalice. Profesor ili učitelj je častan, plemenit i herojski
        posao sveden na najnižu razinu s tendecijom pogoršanja i temeljito devastiran desetljećima
        negativnom selekcijom kadrova.

  6. ne vidim nikakav problem što je bilo puno matematike. naime, postoje matematičari i ostali. npr. biologija pod malo jačim mikroskopom prelazi u kemiju, a kemija pod puno jačim u fiziku. onda matematika objasni što se dešava. slike se lako nađu na netu, za pokuse se kao vabilicu slažem. to sa gazdama se riješi tako da i škola ima, kako vi kažete, gazdu, koji je na tržištu. sumnjam da bi netko dizao kredit da studira indologiju. i za kraj, nema besplatne obuke, netko je to platio. to što tog nekog nitko ništa ne pita je drugi par postola

  7. Podaci nisu ni približni u praksi kako to pokazuju ovi grafikoni. Ne mogu vjerovati da netko u takvo što uopće može povjerovati.

    Od svih 7-8 škola (osnovnih i srednjih) u kojima sam radila tijekom svog radnog staža, ni u jednoj nije bilo manje od 23 učenika. Taj se broj kreće od 23 do 30. I to je vrlo velik broj.

    U posljednjoj srednjoj strukovnoj školi u kojoj sam radila posljednjih godinu dana, imala sam ukupno 6 razreda. Najmanji broj učenika u jednom razredu bio je 22, a najveći 29.

    Nastavnicima bi bilo puno lakše raditi da su brojke takve kakve pokazuje grafikon. Izvor s kojih je g. Bakić preuzeo te podatke – nisu točni (što se tiče broja učenika na broj nastavnika). Da je broj nastavnika u porastu, onda toliko ljudi iz prosvjete ne bi bilo na burzi rada.

    Što se tiče opadanja broja učenika, to je točno jer nam je i natalitet pao u posljednjih 20 godina, a time i broj osnovnih škola. Ne znam jesu li i privatne škole na popisu koji je koristio g. Bakić, ali valjalo bi i to uzeti u obzir. Jer se povećao broj privatnih škola u odnosu na državne.

    • Znači, Vi ne možete povjerovati kako netko može vjerovati brojevima DZS. Jeste li bili dovoljno lijeni da ih ne provjeritr sami prije nego ovo napišete? U interpretacije i ideološke rasprave Vam na ne ulazim, samo sam iznio činjenice. U čemu je problem?

  8. Nedavno sam i sam vidio ove brojke i mislim da postoji neka greška u statistici. Naime, ako pogledate broj djece u vrtićima, on se u zadnjih 10 godina povećava (cca ukupno 21%). Kao i broj vrtića (cca 25%). Što se čini u sukobu sa statistikom o broju učenika u OŠ i SŠ.
    Pogtovo ako se uzme u obzir da se broj OŠ smanjio za ~20%, a SŠ za ~5%.

    Dodatno, osobno znam da škole štede tako da zapošljavaju višepredmetne profesore umjesto jednopredmetnih – npr. prije će zaposliti onoga tko predaje matematiku i fiziku, nego jednog za matematiku i jednog za fiziku. Dakle, i taj broj bi se trebao smanjivati, te isto signalizira nešto čudno u statistici.

    Ne znam to objasniti no vidi se da je “zakon sume” narušen, što upućuje da se podaci trebaju pažljivo čitati.

        • Mihael lijepo vam je g.Bakic rekao, vise djece pohadja vrtice pa imamo vise djece u vrticima. Skola je obavezna dok vrtic nije. Tako da mozemo lako mozemo imat veci broj djece u vrticima a manji u skolama. Ne idu sva djeca u vrtic kao u skolu.

      • Vjerojatno je tako! Doselili smo se prije 12 godina u jedno selo u općini Sukošan, da bi moja djeca imala isto ono šta smo mi imali kao djeca tražili smo vrtić, najbliži je bio u Sukošanu (13km) ali samo poludnevni tako da smo na kraju morali djecu voziti svaki dan u privatni vrtić u Zadar (20km), btw. to je taj famozni ruralni razvoj?!.
        Ljudi u selu i široj okolici nas nisu baš svatili, zamjenili su vrtić koji prvenstveno služi za socijalizaciju s nekim čuvanjem da bi mi mogli raditi.
        Vidim da se situacija ipak malo promjenila, danas ipak nekoliko mladih obitelji upisuje svoju djecu u vrtiće.
        Znači, barem prema mojim iskustvima g. Bakić je u pravu!

      • Nakon uvođenja obveznih stranih jezika i u niže razrede broj nastavnika se morao povećati, izborni predmeti, plus naravno vjeronauk.Kod uvođenja bilo kakvih promjena kad nas naravno zakonodavac misli da će se to odraditi volonterski. Takva su nam postupanja u svim segmentima života kontroliranim razno raznim pravilnicima. Razvrstavanje otpada u kućanstvima jedan je takav primjer. Rade budale od nas umjesto da daju ljudima s tehnologijom da riješe taj problem (Tehnix npr.)

  9. A najvažnije brojke su ove: hrvatskom školštvu fali 1 predmet (“Građanski odgoj”), koji po potrebi može zamijeniti i 50 % drugih predmeta (ako nemamo resursa za sve), za koji nikakav “novi” program nije potrebno izmišljati nego je dovoljno za cijeli program predmeta iskoristiti 13 minuta video uratka starog 60 godina. Tih 13 minuta koje je netko snimio prije više od pola stoljeća (i time istekla sva autorska prava itd., možemo samo uzeti gotovo i korisiti u originalnoj formi da budemo efikasni u trošenju resursa) vrijedi više od pola svega o čemu mi govorimo pričajući o školstvu u Hrvatskoj: https://www.youtube.com/watch?v=D9bRI-nxEqU

    • Ovako vam je predmet “Građanski odgoj” zamišljen u našem ministarstvu. Iz priručnika za nastavnike. Strana 63. pod “Država, tržište i regulacija privrede” :


      Od Adama Smitha do suvremene neoklasične ekonomske teorije, na različite načine se pretpostavljalo kako tržišni mehanizam prepušten samome sebi daje najbolje rezultate na mikro i makroekonomskoj razini. Međutim, ekonomske krize veoma često nisu rezultat slučajne, neočekivane nepogode ili šoka koji ima svoje porijeklo izvan privrede.


      Tokom dvadesetog stoljeća kapitalizam se pokazao nestablinim sustavom u kojem iznimno bogatstvo i rast proizvodnih sposobnosti društva su-postoje s nesigurnošću, nemogućnošću zadovoljenja osnovnih životnih potreba ili neprestanom prijetnjom pada u siromaštvo.

      Zbog toga su poneki autori koji su se ekonomskim problemima bavili izvan dominantnog neoklasičnog okvira, poput Karla Marxa, J.M. Keynesa, Thorstena Veblena ili J.K.Galbraitha, zadobili popularnost i priznanje u nekim znanstvenim krugovima.

      http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

      • Od stvari koje su tamo navedene kao tri stupa američkog kapitalizma:

        Privatno vlasništvo
        Profit
        Slobodno tržište

        našim borcima za privileg.., tj. pravdu se nakostriješe leđa i pretvore se u vukodlake. Baš me zanima što bi u NAŠEM ministarstvu rekli na posljedice mahnitog i suludog trošenja kojima (međuostalim ljepotama centralnog planiranja i socijalizma) svjedočimo u Grčkoj. Je li se to isto pokazao kao “nestabilan sustav”??? Što je sa sustavima u Švicarskoj ili Novom Zelandu, UK, Njemačkoj? Izgleda da su onda ludi oni koji bježe u nestabilnost.
        Zašto nitko ne bježi u njihov raj “izvan dominantnog neoklasičnog okvira”????

        To je naprosto LAŽ što oni pričaju…nemogućnost zadovoljenja osnovnih životnih potreba??? Isuse Kriste koji su to LAŽLJIVCI. Ima i kod nas balkanskih muljatora na izvoz. Naprosto je bespredmetno raspravljati o tome gdje ljudi nemaju zadovoljene osnovne životne potrebe, a gdje se skoro pa guše u izobilju. Možda bi ovakva konstrukcija bila i utuživa kao najobičnija LAŽ? Iako istina, kažu da osim nesigurnosti u kapitalizmu “su-postoji” i iznimno bogatstvo??? Imamo i mi “teoretičare igara”…

    • Evo još jedan za drugo polugodište: https://www.youtube.com/watch?v=v1JScquoLxc. I mislim da je to sad to, više ništa ne treba u tom predmetu, i ne treba nam pola drugih predmeta ako imamo taj jedan. A stvarno je jadno da oni danas u 21. stoljeću napišu program koji izgleda desteljećima nazadnije od nečega što se predavao 50-ih godina prošlog stoljeća. Nisam znao da smo baš toliko zaostali za suvremenim svijetom.

  10. rezultati pisa testova ne moraju imati direktne veze s odnosom broja učenika i učitelja. Što manji broj učenika po učitelju je idealan za izvođenje nastave, no ne jamči i kvalitetan output tj. krajnji ishod – usvajanje znanja.
    Zato je u tom pogledu taj pokzatelj prilično irelevantan.

    Ključ je u činjenici da nastavničko zanimanje sve manje atraktivno, a slijedom toga i osuđeno na popunjavanje novih kadrova iz reda prosječnijih studenata. Kad se povećaju plaće i ugled, porast će i interes nadarenijih studenata za nastavnička zanimanja, a s time i rezultati – pogledajte npr. slučaj Finske.

    Osobito to važi za tehničke, informatičke i matematičko-prirodoslovne predmete, tj. one gdje mladi nastavnik iima šansu zapošljavanja izvan prosvjete.
    Koji će to matematičar, ili fizičar, predavati u školi i biti izvrgnut podsmijehu i sprdnji, dok ima priliku na drugim radnim mjestima zaraditi i možda triput više?
    Činjenica je da matematiku i fiziku u mnogim školama predaju učitelji iz drugog nastavnog područja, kao svojevrsne zamjene, budući da nema raspoloživog kadra na HZZu.
    I kakav rezultat onda očekivati, u kombinaciji sa tehničkom neopremljenošću i zastarjelim modelom kurikuluma gdje učitelj nema skoro pa nikakvu fleksibilnost i samostalnost spram plana i programa.

  11. G.Bakic po ovome ja bih zakljucio da bi nam kvaliteta skolstva trebala ici uzlazno zar ne? Vise nastavnika po uceniku. U Americi npr jedan od kljucnih pokazatelja kvalitete skole je upravo omjer nastavnika po uceniku. Samo najbolje skole imaju prosjek oko 10, cak rijetko koja jako skupa privatna skola ima prosjek manje od 10…
    Mozda ja nesto krivo zakljucujem?

    • Pa zato što je glavni problem u sadržaju nastavnog programa i pristupu, a ne u omjeru učenik/nastavnik. Dijelom je zbog toga i graf cjeloživotnog obrazovanja takav. Školstvo, odnosno kvaliteta i korist prenijetih informacija i vještina, gubi na kvaliteti i tako je sve manji broj ljudi voljan platiti samo “papir” ako premalo toga nauči i još potroši vrijeme; Svijet se promijenio a programi u hr školama praktički ništa.

  12. Zanimljivo je da MZOŠ i Agencija za obrazovanje tvrde kako u osnovnom školstvu nedostaje 7.000 učitelja, a da u srednjim školama postoji višak od 6.300 profesora. Valja zamijetiti da se u nas učitelji u razrednoj nastavi obrazuju/upisuju na 6 fakulteta ili odsjeka,uz potpuni nedostatak uvida u potrebe sustava. Recimo,školama,baš kao i vrtićima,kronično nedostaje defektologa i logopeda,informatičara nema za izborni predmet (a i u proračunu za predavače),baš kao niti opreme, već to preuzimaju (“drži vodu dok majstori odu”) oni učitelji koji stignu, ali zato su tu vjeroučitelji …U vezi inovacija u školi, teško da učitelji sami mogu što napraviti, jer se ne potiče kreativnost,već poslušnost. Kako mi netko blizak radi u srednjoj školi,iz prve ruke mogu reći, ako vam ravnatelj određuje 40 % primanja diskrecionim pravom,brzo vas izvede svojom financijskom sječom na “pravi put”.
    Usput,nabavka u školama je javna pljačka naveliko-kad malo pogledate te cjenike za recimo ishranu- industrijska jabuka 1 kg se prodaje pod zdravu hranu za 18,00 kuna. Na tomu se vile zidaju !

  13. Ako nekog zanima, napravio sam ponešto dorađenu verziju ovih statističkih podataka gdje se bolje vidi koje stvari su otišle kvragu.

    http://nastavnici.org/2015/07/15/na-putu-prema-dolje-skolska-statistika/

    Ukratko: situacija u srednjoj školi je takva zbog potpunog nereda u strukovnom obrazovanju gdje je pad broja učenika bio ogroman, a praktički sve škole i nastavnici su ostali u starom broju. Osnovne škole pak pate zbog neravnomjernog gubitka populacije u zemlji što rezultira sve većim brojem sitnih područnih škola.

    • Hvala Ivane!
      Iako u glavnoj stvari i dalje zanemarujete ono što sam Vam objasnio na FB i zbog čega me grupa ljudi napala ‘jer otkud meni pravo da iznosim podatke’.

      Upotreba nominalnog broja je prirodna i opravdana, a ne problematična, iz više razloga:
      – to je temeljni podatak kojim komunicira DZS pa ga tako jedinog iznosi u Ljetopisu
      – upotreba FTE ne daje kvalitativno drugačije rezultate (u vremenskoj seriji dostupnoj za O.Š. je njihov broj rastao 5,3% a broja nastavnika 8,2%, mogu se izvesti potpuno isti podaci
      – čak i najvažnije, vremenska serija FTE nije dostupna za oavko rugačak vremenski period koji sam prikazao, što bi analizu učinilo znatno slabijom.

      Ukupno, nije OK ovako neutemeljeno kritizirati moj rad koji je na pošten način donio ovu temu (zašto ju niste sami prikazali prije mene?), koja je napravljena u sat-dva iz čistog hobija (nema stručne pretenzije), nakon što sam Vama i Vašim kolegama (od kojih neki prilično agresivni, a sve ste pročitali) ovo gore pojasnio, a koliko sam bio u pravu mislim pokazuje i zo da netko od tih diskutanata u početku nije mogao ni naći FTE podatke na DZE (nego tek nakon moje upute).

  14. Javljam se kasno, ali tek uočih post. Naime, nejasan mi je broj osnovnih škola koji se može iščitati iz tablice. Prema tim podacima 2015. godine u RH je bilo ukupno oko 2150 osnovnih škola što je apsolutno kriv podatak. Škola je bilo oko 900. Taj podatak automatski ruši i ostale podatke o broju nastavnika po školama i broju učenika po školama, a time i učenika po nastavniku. Ne tvrdim da zaključci nužno nisu isti, ali brojke zasigurno nisu.

  15. Pratim demografiju tako da mogu potvrdit sve ove brojke…Ne razumijem kako netko može tvrditi da to nije istina ako je broj rođenih iz godine u godinu manji. Imate da se od 1950-ih pa do 1990-ih broj rođene djece prepolovio. Ništa novo, isto se događa diljem zapada broj škola u Istočnoj Njemačkoj je od 1989-2009 pao za oko 2000, za Japan da ne govorim. Dobro će se držat Dalmacija(izuzev Šibenika) i Zagreb dok je ostatak jako loš. Za Slavoniju znamo, no od nje je gora još više Rijeka koja je doživila totalni debakl rođenih i iseljenih.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s