Srpanjska rupa

Još podataka o turizmu (stanje i perspektive)

Prekjučer je Eurostat objavio neke zanimljive podatke o turizmu.

1. Najprije, ovogodišnja Srpanjska rupa se razvija odlično, podaci do jučer:

ulasci stranaca 2015-07-18

 

Preciznije, ‘rupa’ ove godine izgleda ovako (prošla godina je pomaknuta za jedan dan da bi podaci bili usporedivi):

rupa zoom

 

Koliko su ulasci jaki vidimo i po tome da je jučerašnja subota bila jača u ulascima stranaca (513 tisuća) nego iduća subota prošle godine (491). To znači da iduće subote možemo očekivati zaista katastrofalne gužbe na cestama – pazite!!

 

2. Otkud prošlogodišnja histerija oko ‘Srpanjske rupe’ (kojoj sam se jedini bio suprotstavio i bio u pravu)?

Najprije, neki ljudi su odjednom skužili da srpanj u Hrvatskoj nije jednako jak kao kolovoz (u socijalizmu i kasnije tradicionalno se gibalo na more – tko je mogao – već početkom srpnja, pa je srpanj bio kao glavni mjesec, a kolovoz sporedni), ali to je već duže tako. Pogledajmo primjerice za 2013., iz gornjeg izvješća:

narav srpanjske rupe

Prošle godine je to bilo malkice pojačano zbog katastrofalnih vremenskih uvjeta u srpnju.

Ali sad pazite ovo!

Ovaj grafikon prikazuje popunjenost po mjesecima za naše mediteranske konkurente i Austriju, konkretno za 2013., ali sve je to slično:

neto popunjenost

Znači ne da nema ‘rupe’ u srpnju, nego je on vrlo jako popunjen, ali nešto manje nego radikalno popunjen kolovoz!

3.  Veća popunjenost i sve bolji kapaciteti prirodno dovode do širenja sezone. Gore je očit potencijal u širenju sezone, a pogledajmo sada koji se u stvari potencijal krije u potrošnji:

turisti potrošnja

4. A sad naročito dobra vijest. Neutemeljeni kritičari često napadaju Hrvatsku jer da ‘nije avio destinacija’. I te kako, pogledajte koliko ljudi kod nas dolazi autima i autobusima, u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama:

tip prijevoza

 

Ovo je dvostruko dobro:

A. Pokazuje da Hrvatska zbog svoje dostupnosti cestom i odličnih autocesta ima tzv. ‘captive market’ u velikom dijelu Europe koje nam pridodno geografski konvergira (deseci milijuna ljudi praktički moraju godišnji odmor iskoristiti preko ljeta, a to su mase koje ne mogu apsorbirati daleke destinacije).

B. Pokazuje ogroman potencijal u razvoju i drugog tipa gostiju koji dolaze avionima, a da je taj potencijal stvaran vidimo u ogromnim prometima u primorskim zračnim lukama i njihovim proširenjima kapaciteta.

5. Ukupno, očekujem zaista sjajne rezultate ove turističke sezone (kao što sam rekao, preko 8 milijardi eura, a nema potrebe da licitiram ‘na više’ iako lako moguće da će se i to dogoditi) i sjajne rezultate naših hotelskih kuća. Još važnije, smatram da je to tek početak, tj. da smo ušli u novo zlatno razdoblje hrvatskog turizma.

Napomena: Imam razne turističke dionice, najviše RIVP, ARNT i LPLH i ovo naravno nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

 

 

 

 

 

Oglasi

28 replies »

  1. Kod statistike ulazaka; radi veće preciznosti trebalo bi ih povezati sa školskim / državnim praznicima na emitivnim tržištima kako bi vikend prije / poslije bio usporediv. Iako je i sada jasno da se rekordi obaraju u svakom slučaju 🙂
    Zanimljivo je kako usprkos visokoj popunjenosti (ponuda – potražnja) i dalje imamo niže cijene od dijela konkurencije što otvara veliki potencijal za porast cijene pansiona.

  2. Bio napisao da bi zadnji vikend u 7. mj.mogao biti na razini 15.08.prošle godine što je sad razvidno i jako blizu toga. Već bi 01.08. mogli imati rekord, a zanimljivo će biti vidjeti šta će biti sredinom kolovoza 🙂

  3. Izgleda da ulasci turista ove godine prate ulaske iz 2011-te godine koja je bila nakon rekordne 2011 godine druga po broju ulazaka turista.

    Neznam da li će post linka proći:

    [IMG]http://i62.tinypic.com/29dwxmh.png[/IMG]

  4. Grafikon uz točku 3 je vrlo zanimljiv! Valjda ni naš Jadran neće vječno ostati mjesto gdje se ide štedjeti (da na odmoru potrošiš manje nego bi inače doma). Kada se udio hotelskog smještaja bitno poveća, kampovi svi dignu na najvišu razinu, turistička ponuda proširi, troškovi po danu odmora mogu doći na razine primjerene gostima iz zapadne/sjeverne Europe i približiti se onome što se potroši npr. u UK prosječno, i to bude možda tada više nego u nekim od ovih konkurentskih država, jer zašto se taj redoslijed ne bi malo promijenio jednom, ovakav mi se ne sviđa. U svakom slučaju naši konkurenti nam mogu biti neki orijentir srednjoročno ali dugoročno se možda ipak treba više gledati na kupovnu moć naših ciljanih gostiju i neke šire odnose prema drugim mjestima gdje ti i takvi gosti idu, mogu ići itd., ne mora se to previše vezati za same direktne konkurente jer možda s vremenom ne budu ni oni toliko direktna konkurencija kako mi svoju ponudu diferenciramo i nezavisno od njih razvijeno i povisimo kvalitetu ponude na vodeću razinu. Za 10-ak godina će UK biti na valjda 120-ak EUR, zašto mi ne bismo gledali kako se postepeno naći u njihovom teritoriju prihoda po osobi/danu, a Grčku i slične ko šiša, oni mogu i nazadovati, mi ne želimo biti jeftini, mi želimo biti najbolji. Mali iznajmljivači, državne hotelske firme i sl. tu ne mogu puno napraviti, ali profesionalci kao Valamar, Maistra i sl. bi uz malo truda, znanja, kapitala itd., mogli voditi nekakvu transformaciju našeg turizma u nešto sasvim novo, nešto gdje ljudi ostave sasvim neke nove razine eurske potrošnje i pri tome osjećaju da su dobili primjerenu vrijednost za novac.

  5. Pitanje u vezi točke 3. Da li je moguće (da li ti to možeš) izvući jednu kraću vremensku seriju te ‘average expenditure per night spent’, pa da baciš taj graf ovdje?
    Čisto da vidimo kako se i koliko mijenja, kojom brzinom, ta prosječna potrošnja u zadnjih par godina. Ovako, obzervacija u u jednom trenutku u vremenu nije osebujno zanimljiva, iako je potencijal Hrvatske svakako vidljiv.

  6. Ovi koji dolaze osobnim vozilima su vjerojatno dijaspora iz obližnjih zemalja, velik dio kojih je vjerojatno u tranzitu s odredištem na jugu balkana ili u turskoj (velike obitelji, a kad su već kupili benđolu ili merđu onda bolje da ju voze nego da stoji – uostalom moraju tako i zbog susjeda jer će inače pričat, “eto morali su doći avionom, valjda nemaju za benzin”)

      • Turizam u RH je zapravo štetan, a najmanje koristi od hrvatskog turizma imaju Hrvati. Prvi dio rečenice u slobodnom prijevodu, drugi dio doslovno, genijalna opservacija prof. ekonomije Lovrinovića danas na FB.

        Tako da bi trebalo zabraniti to puko brojanje turista, a i uvesti neke kvote na ulazak barem od lipnja do rujna (to sam dodao). Drugi problem je da jedu previše pršuta čak popapaju 600.000 pršuta a Hrvati proizvedu samo 150.000. Posebno bi potom trebalo kazniti poduzetnike koju se usude da će: zamislite pršutom privlačiti turiste http://www.poslovni.hr/hrvatska/moj-prsut-u-slavoniju-ce-privuci-200000-turista-284352
        Očito da bi se prof. Lovrinović sa ovakvima posebno okrutno obračunao. Zaista perfidno,
        pršutom privlačiti turiste, “zanimljiv” tip ovaj profesor !

    • I prijasnjih godina je postojao tranzit tako da su brojke koje Nenad pokazuje usporedive (isto za isto) a tko je bio ili ide na more osjetit ce povecanje. Potrosnju se golim okom ne moze procijeniti ali broj gostiju moze

    • Vozni par stranaca je impozanta. Austrijanci, Švicarci i Talijani u ML-ima, A5 i A6-ticama itd. Stvarno lijepo za vidjeti. Čak i Amera, Rusa i Ukrajinaca sa osobnim vozilima. Barem je tako u mom dijelu Istre.

  7. Volio bih Vaš komentar ovog grafikona. Prikazuje popunjenost hotelskih kapaciteta tijekom 2014. – cijela godina i razdoblje sezone. E sad, za HR mi se čini prilično visok broj godišnje popunjenosti. Dodoše, u tekstu se navodi :
    Figure 3 shows the occupancy rates in the summer season compared with the occupancy rates in the entire year 2014. The differences between these two figures for each country can be less significant than one would expect on the basis of the seasonality of nights spent (see article Seasonality in the tourist accommodation sector). This can be partly explained by the fact that the net occupancy only takes into account available bed places, in other words some rooms that may be closed during the lower season do not affect the occupancy rate downwards.
    Dakle, na godišnjoj razini su uzeti u obzir samo raspoloživi kapaciteti za iznajmljivanje u tom trenutku, a ne ne ukupni kapaciteti.
    Da li Vi imate neke konkretnije i točnije podatke glede godišnje popunjenosti naših hotela?

    • Da Pero, čini se da zimi naprosto ne uzimaju u obzir hotele koji nisu otvoreni.
      A podaci po mjesecima su inače na linku koji sam gore dao, imate podatke po mjesecima za mnogo godina.

    • Meni taj “booking stop” zvuči jako uzbudljivo! 😀 To je ključni trenutak prodajnog procesa hotela oko kojega se zapravo sve treba vrtjeti! Ako nismo došli do te zadnje točke, ako nekada u nekom danu ostane soba prazna, to je failure. Također je loše ako postoji nezadovljni (potencijalni) gost. Ne smije se dogodi niti da puno ljudi traži sobu a ti kažeš da su nažalost sve već rezervrirane. Nešto krivo radiš ako se moglo dogoditi da ne možeš pozitivno odgvorotii gostu. Svaki gost koji želi sobu tu sobu mora i dobiti!

      Uvijek se pitam kako naši hotelijeri tome pristupaju. Kad potražnja ne jenjava u zadnjim trenucima malo rastegnu overbooking policy? haha Koriste li uopće overbooking? Što ako gost dođe i sobe koju je rezervirao zapravo nema… to je nešto najgore moguće, treba s time vrlo oprezno

      Mislim da puno prije tog zadnjeg trenutka kada se treba ući u overbooking treba koristiti neke pametne algoritme za praćenje kratkoročnih oscilacija potražnje u odnosu na dostupne sobe kako bi se dovoljno dana prije moglo početi optimalno podizati cijene, tako da se pokuša naštimati da se ne javi niti jedan gost koji bi ostao razočaran da mu sobu ne možeš ponuditi nego da točno zadnji koji rezervira bude u zadnji čas rezervirao zadnju sobu po toj maksimalnoj cijeni iznad koje niti on niti itko drugi ne bi htio u tom trenutku ići.

      Ta dinamika mijenjanja cijena bi trebala biti ključni alat u postizanju toga da se ne dogodi da neki kupac ostane nezadovoljan, bilo time da nema dostupne sobe za rezervaciju bilo time da se dogodi najgore, da zbog loše sreće s overbookingom dođe i sobe mu zapravo nema.

      Onda dolazi pitanje, a što s tim gostima koji su možda platili 3 puta više nego ostali gosti koji u to vrijeme borave u hotelu, u sličnim sobama? Ne zanima njega dinamika bookinga i kako je to utjecalo na cijenu, on želi osjetiti da je dobio odgovarajuću uslugu za cijenu koje je platio. Onda se treba potruditi da obzirom na cijenu po kojoj su platili prema određenim gostima se postupa s posebnom pažnjom. To može biti i s nekim malim trikovima kroz poklone dobrodošlice, gratis večere i druge usluge koje možda nije naručio (nisu inače uključene u cijenu), ili u najgorem slučaju će se morati ad hoc smisliti nešto, pri čemu je potrebno dosta kreativnosti, mora se napraviti stvar koja će nas koštati manje od te razlike u cijeni a koja će gostu toliko značiti da osjeti da je itekako dobio što je platio.

      Hotelijerstvo zapravo može biti vro uzbudljiv biznis, s dosta i tih hedge-fund-style špekulacija (overbooking je kao “naked short selling” npr.) s naprednim stohastičkim simulacijama za pogađanja trendova, cijena itd., s dosta dinamike, kreativnosti (u personaliziranom pristupu gostu, kako osigurati da gost bude zadovoljan uslugom obzirom na cijenu koju je platio, u tom vrlo dinamičnom cjenovnom okruženju…). I to je samo jedan djelić – prodaja. A hotel ima i nabavu itd., gdje se može koristiti efekte/trikove ekonomije obujma itd.

      Svaka grana industrije može biti zanimnjiva. Ne znam zašto uvijek kod nas na turizma gledaju kao, “postajemo nacija konobara i sobarica”, jer tu je toliko toga zanimljivog i u drugim procesima hotela, kampa itd.

      A ni konobar biti ne mora biti nezanimljiv posao. Što će značiti podizanje prosječne potrošnje sa 50-ak na 100-injak EUR-a? To će značiti duplo veće napojnice konobarima. Što bolji gosti, to bolje svima. Možda će jednog dana u našem turizmu dobar konobar od napojnica moći zaraditi kroz 2-3 mjeseca više nego i solidno plaćeni inženjer kroz 12 mjeseci. To nije uopće nemoguće. Sve ovisi o kvaliteti na koju turizam dođe i individualnim kvalitetama pojedinog konobara.

      • Nek se nitko ne ljuti, znam da odgovaram na nesto na cemu nije bilo teziste nego usputno receno a ja se sad uhvatio za to… NHF

        Svaka cast svakom zanimanju ako se ono obavlja odgovorno i profesionalno. Da bar vrhunski ( i za to skolovani) konobari zaradili za 2 mjeseca za cijelu g. i da je situacija u drzavi i turizmu da tako bude.
        Ali bih svakako zelio zivjeti u drzavi u kojoj ce prosjecni inzenjer biti znatno vise placen od prosjecnog konobara (i vrhunski ing od vrhunskog k, i los ing vise od loseg k).

        • Pa da, unatoč tome što u uslužnom sektoru općenito, a onome koji se financira napojnicama pogotovo, prihodi radnika primarno ovise o kupovnoj moći njihovih klijenata te potom o individualnim kvalitetama radnika, a klijenti našim uslužnim radnicima u turizmu dolaze iz ekonomija sa neke sasvim druge razine razvijenosti od naše (puno više kupovne moći), razumno je za očekivati da će ipak prosječni inženjer imati više prihode od prosječnog konobara u turizmu, ali nije to nešto što treba tako čvrsto si zacrtati kao neku predrasudu da to tako mora biti, da je tako pošteno itd. To treba prepustiti tržištu.

          Ali ako pogledamo ovakav primjer: vrhunski konobar u vrhunskom objektu u odnosu na prosječnog inženjer u prosječnoj firmi? To već ne mora biti tako jasno što tu očekivati, pogotovo u našem slučaju gdje turizam nije sektor sa pretežno domaćim kupcima. Biti vrhunski u bilo čemu je velika stvar, biti najbolji u bilo čemu je nešto što treba očekivati da će biti jako dobro nagrađeno.

          U pravoj tržišnoj ekonomiji najbolji će zarađivati puuno više od prosječnih a prosječni isto dosta više od ispodprosječnih. Toliko više da onaj najbolji i u prosječno nižedohodovnom zanimanju vrlo lako može zaraditi više od prosječnog u višedohodovnom. Meni su to jako lijepe stvari, jako pozitivne, jer to potiče izvrsnost u svemu što čovjek radi, to motivira.

          Uglavnom, samo sam htio reći da ta naša zanimanja u turizmu ne moraju u nekom srednjem roku biti nešto baš tako bezveze kao što bi čovjek pomislio, da je svako zanimanje vrijedno, u svemu da se može raditi vrhunski posao, individualne performanse da su ono bitno.

          To sve naglašava vrijednost turizma za naše gospodarstvo, jer nema druge grane koja može zaposliti tako puno ljudi, posebice ovih kojih imamo viška (slabije obrazovanih) i koja im istovremeno može i nuditi više prilika za individualno se iskazati, individualno okušati sreću itd., unatoč možda vlastitoj neobrazovanosti i masovnosti struke. A sve to direktno ovisi i o razini na koju nam turizam kao cjelina dogura i kakve izvrsnosti mikrolokacije razvijemo, kakvu klijentelu (potrošnja per capita) tamo privučemo. Što veće volumene postignemo to će više ljudi tamo moći raditi, a što više cijene postignemo to će njihovi prihodi biti veći. Zamislimo samo neki hipotetski restoran gdje se troši u prosjeku po par stotina eura po računu. To su napojnice od desetke EUR uz individualne razlike među osobljem i možda za faktor 2, obzirom na njihovu indvidualno profesionalnost i simpatičnost (i faktor 10 u odnosu na prosječnije objekte). Tamo se konobareći može sasvim lijepo zaraditi i ako je plaća možda obični minimalac (obzirom možda na takvu ponudu/potražnju na tržištu rada koja diktira same plaće, no isljučivo gost i odnos osoblja prema gostu diktira koliko će to osoblje na kraju i zaraditi ukupno).

  8. Za hoteljere bajno, ali za Hrvatsku ipak postoji oportunitetni gubitak tj.bolje rečeno nerealiziran prihod. Gost koji nije uspio naći hotelski smještaj kod nas vjerojatno se odlučio za Portugal, Španjolsku, Italiju..To samo pojačava tezu da nam trebaju dodatni hotelski kapaciteti i da država to lako može riješiti smanjenjem PDV-a u turizmu i ukidanjem parafiskalnih nameta. Nikakve strategije nam nisu potrebne i planovi 21, 356 ili kojekakve političke gluposti. Samo da se smanje porezi i hotelske kompanije će same investirati i podići kategorizaciju te izgraditi dodatne kapacitete, a poduzetnici dodatne sadržaje.
    ATP u Umagu nikad bolji, tj.nikad više ljudi nije bilo preko tjedna, a za vikend ne znam da li će se moći naći parking! Novigrad i Poreč također puni kao da je špica sezone. Obzirom da je vremenska prognoza da ćemo imati topli rujan, te onda i lijepo popunjene hotele i kampove 3Q će biti doslovce brutalan 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s