Srpanjska rupa

Razvoj u turizmu

1. Danas na Slobodnoj: NE PRIMAMO VIŠE– Hoteli na Jadranu puni do čepa! Gosti, javite se krajem rujna… točno ono što vam najavljajem već neko vrijeme.

2. Upravo to se vidi na mojim grafikonima o ulascima stranaca, u ovom slučaju je manje zanimljiv 14 dnevni trend:

ulasci turista 2015-07-22 14

a zanimljiviji 7-dnevni trend jer je prosječan boravak turista tu-negdje, pa 7 dnevni trend prikazuje koliko je u stvari turista trenutno u zemlji:

ulasci turista 2015-07-22 07

3. Mislim stoga da će rezultati turističkih tvrtki biti baš jako dobri. Naravno, ovih dana će biti objavljeni rezulati za drugi kvartal, što će jako zavaravati naše analitičare (koji uglavnom znaju gledati samo unazad) jer razlika u Q2 neće biti tako velika, nego će se manifestirati tek u Q3 (pogledajte na gornjem grafikonu kako se prava razlika stvara tek u srpnju).

Kolike ogromne zalihe u profitabilnosti po raznim osnovama imaju naše turističke tvrtke uočite, recimo, po tome koliko su nevjerojatno brzo neke od njih amortizirale imovinu. Primjerice, Riviera Adria nekonsolidirano, u stvari jezgra današnjeg Valamara (bez Babina kuka), je krajem 2012. SAV namještaj, hortikulturu i alate vrednovala sa svega oko 4 milijuna eura (stranica 56, ovdje).

4. Inače neki naši već zdvajaju nad ‘masovnošću’ našeg turizma, što je daleko od ono onog što je stvarno ‘masovno’ i on će se sigurno još omasoviti, dovoljno je samo pogledati ovo: Wish you weren’t here! British tourists pack out Benidorm beaches as record numbers head for Spain in wake of Tunisia terror attacks.

5. Praktičan savjet što se tiče masovnosti: probajte izbjeći idući vikend na cestama prema moru (pogledajte gornji grafikon).

6. Jako zanimljivo, čini se da su i naš fond manageri skužili da isplati malo više uložiti u hrvatske turističke dionce, nakon što su ih do sada imali u patetičnim udjelima (ali zato smatraju da je za Hrvate jako dobro da skoro sve imaju uložene u državne obveznice RH!), ali sad su već žrtve (tj. njihovi štediše su žrtve) okolnosti. Evo jedan od njih je uspio dogovoriti upis novog kapitala u jednu manju turističku tvrtku ali po najvećoj cijeni svih vremena! 🙂

Apsolutno je nevjerojatno kako su naši fond manageri tako kolosalno promašili ulaganje u hrvatski turizam, a nakrcali se kao brodovi odličnih hrvatskih obveznica. Pogotovo uzevši u obzir cijene, pogledajte kako se indeks Crobex turist učetverostručio u tri i pol godine:

crobex turist 4

Vjerojatno ste i vi kao i ja čuli od nekih profesionalaca:
– ‘neinvestabilno je, loš ‘corporate governance” (za razliku od Ingre, NEXE, prijašnjeg Dalekovoda i mnogih drugih)
– ‘skupo’ (već godinama)
– ‘ne može se kupiti veća količina’ (elementarno nepoznavanje osnova upravljanja fondovima što se tiče indirektnih troškova ulaganja, a koji su – zaista elementarno!!! – preskakanje bid-ask spreada, market impact i oportunitetni trošak).

Načelno gledajući, kako je moguće da hrvatske državne obveznice isplate glavnicu kako je predviđeno ako nam turizam ne bude OK? Baš elementarno ….

Ne znam kako u cijeloj zemlji ne postoji ni jedan novinar da naše fond managere mirovinskih fondova pita kako to da su tako malo alocirali u turizam, više ono kao smokvin list (a tako puno u državne obveznice). Nisam teoretičar zavjera, ali jako je zanimljivo kako su NAŠI mirovinski fondovi skoro potpuno apstinirali od ulaganja u turizam (kao što znamo, kontroliraju ih NAŠE banke), što je definitivno iznimno olakšalo strancima preuzimanje praktički potpune kontrole nad hrvatskim turizmom. A to je prava rentna, mirovinska imovina. Hrvatski umirovljenici imaju tako hrvatske obveznice (u stvari ‘đemdo’ hrvatske države), a stranci imaju hrvatski turizam … jako zanimljivo. Recimo danas u dionicama samo Valamara, naše najveće turističke tvrtke, udjele i dalje ima preko 10.000 stradalnika Domovinskog rata (recimo neka obitelj sa samo 3 kuponska ‘paketa’ u Vukovaru, odakle ih je većina, ima oko 100.000 kuna), iako je to vrlo mali udjel u svim dionicama. Ali jako je zanimljivo, kako to da se ni jedan mirovinski fond prije 4 godine kad je bila javna ponuda na 1/6 ili 1/7 današnje cijene (gledano kroz glavnu dionicu KORF), nije uz mene suprotstavio tako patetično jeftinom preuzimanju? [puno je više toga što bi se dalo napisati ali mi se ne da 🙂 ]

Napomena: Kao što znate, dioničar sam RIVP i naravno jako želim da joj i vrijednost i cijena raste. Da li si umišljam ili ona zaista vrijedi, prosudite sami. Također ni u kom slučaje ne mogu prognozirati kretanje cijene, da li će ona rasti ili padati, koja bi bila ‘ciljana cijena’ itd. Također, kao što sam prije rekao, može se dogoditi da iako jako vjerujem u dionicu mogu stanovite količine (ili sve?) prodavati, zbog razno-raznih razloga: treba mi gotovina za druge svrhe, rebalansiram portfelj, osjećam se depresivno, osjećam se euforično … svašta je moguće. Zato ovo NI U KOM SLUČAJU nemojte shvatiti kao ikakvu preporuku za kupnju ili prodaju dionica. Za takve savjete obratite se odgovarajućim profesionalcima, ili još bolje, razmislite sami. Podaci koje gore iznosim mogu biti netočni, tako da sami sve provjerite, zaita ni za šta ne garantiram, ovo je samo jedan privatni web-log.

Oglasi

21 replies »

  1. Nevjerojatno, ono kad ‘yacht party in Hvar’ postane pojam za luksuz u New York Times. Way to go!!

      • +

    When it comes to summer beauty products, body shimmer is the lovable but gorgeous ditz. It has nothing to do with efficacy or even practicality, but it sure is pretty. Yet even though there are innovative and upscale versions (like the new golden Nuxe shower oil, $15, and the Omorovicza shimmer oil, $8o, that I’m favoring lately — it has actual gold particles and practically screams “yacht party in Hvar”), allover shimmer runs the risk of looking tawdry.

    http://www.nytimes.com/2015/07/23/fashion/ground-rules-for-body-shimmer.html

  2. Mislim da je Hrvatska pred kvantnim skokom u turizmu. Pozicija na turističkoj mapi svijeta je uspostavljena, ulazak u EU nas je vratio u civilizaciju, jeftinog novca za investicije ima na bacanje i sad kreće zabava … A trenutne cijene turističkih dionica ćemo gledati sa sjetom za koju godinu.

    • Masovni turizam niske kvalitete za goste slabih platežnih sposobnosti. Lijek za to su investicije u turizam i hoteli s 4 i 5 zvjezdica.

    • Vinjeta je paušal. Svaki paušal je nepravedan jer se trošak prebacuje na onoga koji manje troši. Ako su tako dobre za autoceste zašto i struju ne bismo plaćali vinjetom? Mobilnost stanovništva Hrvatske je premala da bi opravdala uvođenje vinjeta.

      • Ako ste mislili pod “paušal” da biste umjesto toga ipak ovaj sustav naplate gdje radije plaćate koliko koristite autocestu to naravno ima svoju logiku no s druge strane mi smo zemlja visokih oscilacija prometa tijekom ljetnih mjeseci zbog turizma i zbog istog toga bismo trebali riješiti problem protoka prometa na naplatnim kućicama.

        Vinjeta je sigurno jedan od načina.
        Vjerojatno ste prolazili Slovenijom i Austrijom pa znate kako to funkcionira.

        Na stranici HAK od početka 2015. imate zemlje koje imaju vinjetu i zemlje koje koriste sustav naplatnih kućica ili one koje uopće ne naplaćuju korištenje autocesta kroz cestarinu:

        http://www.hak.hr/ino/vinjete/

        Obzirom da sve zemlje uglavnoj imaju mogućnost kupnje vinjeta za 7-10 dana, mjesec dana, 6 i 12-14 mjeseci ne može se govoriti o paušalu jer imate mogućnost izbora.

        Ako bi se primjenio i neki model “regionalne vinjete” za korištenje svih cesta osim autocesta sve jedno vam je gdje se vozili autoprevoznici jer će si sami odabrati model koji im je bolji i to i platiti, dakle opet nema paušala, a ipak plaćaju za održavanje lokalnih županijskih cesta.

        Ono što je pitanje da li bi se samim sustavom vinjeta uspjelo smanjiti broj zaposlenih u HAC-u i HRZ-u. Vjerojatno bi dobra volja postojala dok ne bi za svakog poimenice počeli urgirati stričevi, tetke, lokalni političari i razni drugi..
        Drugo pitanje je da li bi se ukinuli drugi “porezi” koji idu za održavanje lokalnih cesta kao ” godišnja naknadu za ceste te posebna naknada za okoliš (ovisno o vrsti vozila)” te dio koji je ukalkuliran u cijenu litre bezina.

        U prilogu vam je tablica izračuna godišnje naknade za ceste:

        http://www.cvh.hr/propisi-i-upute/pravilnici/zakon-o-javnim-cestama/pravilnik-o-visini-godisnje-naknade-za-uporabu-javnih-cesta-sto-se-placa-pri-registraciji-motornih-i-prikljucnih-vozila

        Te uredba Vlade RH o posebnim naknadama za okoliš:

        https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/184%20sjednica%20Vlade//184%20-%205.pdf

        Što se tiče udjela cijene koju plaćate kroz litru goriva o tome je bilo riječi, a ovdje je samo jedan izvadak s jednog portala:

        “Prema objašnjenju Ministarstva gospodarstva 20 lipa izdvaja se za financiranje Agencije i naknadu za biogorivo, 60 lipa odlazi na Hrvatske ceste, a isto toliko izdvaja se i za Hrvatske autoceste. Na trošarine otpada 1,65 kuna kao posebnog poreza, na koji država obračuna još PDV od 25 posto, što je zapravo porez na porez ,a tome se pribraja i PDV na proizvodnu cijenu.

        Znači, cijena derivata sudjeluje u cijeni goriva s oko 52,5 posto, dok davanja državi iznose čak 47,5 posto. Prema ovome Vlada može utjecati na cijene goriva, ponajprije smanjenjem trošarina. Međutim, u ovom trenutku to nije realno jer u proračunu nema dovoljno novca, pa bi smanjenje trošarina zapravo značilo manje novca za nešto drugo, poput plaća u školstvu, upozoravaju stručnjaci.”

        Kao što tu možete vidjeti niti ovaj model nije idealan, a imamo nesnosne gužve na naplatnim kućicama kroz udarni dio sezone i neravnomjerne prihodne kroz ostatak godine.

        • Vama za informaciju, u Hrvatskoj na autocestama ne plaćate zasebno korištenje tunela. Austrijska vinjeta ne pokriva prolaske kroz tunele, to se plaća zasebno. Pa onda i ekonomska računica izgleda malo drugačije.

          Additional charges roads
          A 9: Bosruck tunnel, Gleinalm tunnel
          A 10: Tauern tunnel, Katschberg tunnel
          A 11: Karawanken tunnel
          S 16: Arlberg road tunnel
          A 13: Brenner motorway

          http://www.tolls.eu/austria

  3. Vinjeta nikako nije paušal, iz razloga jer nije obavezna (Fižulić predlaže obaveznu vinjetu koja se kupuje prilikom registracije vozila, ali to je po meni glupost i mislim da bi to bez problema palo na ustavnom sudu). Svatko odlučuje koliko će koristiti autoceste i kupuje si vinjetu prema svojim potrebama, tko ne želi, ne kupuje vinjetu i vozi se lokalnim cestama ili riskira veliku kaznu ako ga uhvate. Time se jednostavno rješavaju gužve na autocestama. Da li Fižulićeva računica drži vodu, to neznam, to je pitanje za stručnjake koji se time bave, ali ako je točan podatak da slovenci na duplo manje kilometara zarade duplo više, zar to nije za zapitati se ? Ali, naravno, nedaju sindikati ni pomisliti da se ukine mešetarenje gotovinom na naplatnim kućicama ….

    • Što se gužvi tiče niti su nesnosne niti su nešto posebno velike. Svi ti ljudi dolaze iz država gdje su čekanja na naplatnim kućicama još i veća. Osim toga, došli su na GO, šta mislite da će se sad vratiti nazad jer moraju malo sačekati radi naplate cestarine?

      Vinjete donose manji prihod koncesionaru i u situaciji gdje se moraju vraćati ogromni krediti za izgradnju autocesta mislim da je suludo ići na vinjete koje će donijeti u konačnici manje novca. Pogledajte velike države poput Španjolske i Francuske pa se upitajte zašto tamo nema vinjeta nego privatni koncesionari primjenjuju isti sustav naplate kao i u Hrvatskoj. A barem tamo ima turizma, zar ne?

      Postojeći sustav može biti puno učinkovitiji ali treba smanjiti plaće naplatničarima i smanjiti broj uhljeba. Pogledajte autocestu Zagreb – Macelj kojom upravlja privatni koncesionar. Tamo su plaće naplatničara na razini blagajnice u Konzuma, baš kako i treba biti.

      Temeljni hrvatski problem s autocestama je slaba gospodarska aktivnost i mala mobilnost radnog stanovništva. Nikakve vinjete to neće riješiti.

  4. Da li su gužve nesnosne ili ne, trebalo bi pitati ljude koji u istima provedu par sati … vinjete to efikasno rješavaju. Reximo, često se vozim slovenskim autoputevima petkom i nedeljom (svi na more, ja u planine), pa mi je uvijek interesantno gledati suprotni trak autoceste, koji je zakrčen vozilima koja se kreću u prosjeku 80-100 na sat, ali se kreću, ne stoje kao kod nas … imate jedan kontinuirani protok vozila, jedino što moraju na naplatama usporiti na 60-70 kako bi kamera mogla snimiti da li vozilo ima vijnjetu na šoferšajbi ili ne …. za razliku od naših naplatnih kućica gdje sve stoji satima ….
    Isto tako sam prlično siguran da bi unatoč početnom gunđanji, ljudi ubrzo našli neku svoju računicu glede kupovine i korištenja vinjeta. I u sloveniji su gunđali u početku …. to je jednostavno tako, mi ne bi gunđali jedino da nam je autoput besplatan …. a i onda bi našli nešto za gunđanje…. a sve ovo drugo je politika, nažalost …. vinjete bi dovele do racionalizacije poslovanja (čitaj otpuštanja), a to naravno niti jedan političar ne želi, zar ne ?

  5. Uz manje kolone dolazi i manje zagađivanje. Zamislite koliko na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi koji žive blizu naplatnih kučica utječe kolona od 2, 3, 5, 10 i više kilometara koja sporo vozi i svako malo se zaustavlja i ponovo pokreće, naročito blizu kučica gdje se svakih par metara zaustavlja i kreće. Ako se dobro sjećam jedna je studija dovela u vezu uvođenje E-ZPASS-a i bolje zdravlje za bebe koje su živjele blizu naplatne postaje.

    Ono što mi godinama nikako nije jasno je zašto kod nas u ENC traci postoji rampa. Treba smanjiti brzinu ponajprije zbog sigurnosti, ali potreba zaustavljanja poništi skoro sve benefite elektronske naplate. Da ne kažem ako netko zaluta u krivu traku da to uzrokuje opći nered. Zašto se ne bi vozilo 50 kroz naplatu, ako iz nekog razloga (tehničkog ili čovjek nema ENC) ne očita ima kamera i ovak i onak pa neka se naknadno tereti račun ili šalje uplatnica doma. A tehnički se može jer već 15-20 godina na istočnoj obali SAD-a tako funkcionira.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s