Uncategorized

Phelps u The New York Review of Books: What Is Wrong with the West’s Economies?

Nobelovac Edmund Phelps je objavio odličan članak u The New York Review of Books na koji nam pažnju skreće novi broj Globusa. Mnogi u Hrvatskoj neće vjerovati, NE postoje samo dva Nobelovca iz ekonomije, Krugman i Stiglitz, koji su danas zapravo politički aktivisti.

Phelpsova glavna tema je korporatizam vs. dinamizam.

U What Is Wrong with the West’s Economies? u vrlo lijevom TNYRB se Phelps primjereno obraća njegovoj publici: počinje s Atkinsom i Rawlsom.

Kao što vidite iz ovog paragrafa, članak je već u početku vrlo relevantan za nas:

A struggle persists between these views. The Benthamite view has morphed into the corporatist idea that a nation’s government ought to provide benefits, whether in the form of money or tax advantages, or free services, to interest groups—whether corporations, or unions, or consumers—that voice a need until more benefits would be deemed to cost too much. Meeting these claims of many different interests has left little in the public purse for low-wage workers.

Naravno, nastavlja s ‘krizom srednje klase’, u par rečenica jasno opisuje zašto nestaje ‘srednja klasa’ na Zapadu: naravno ne zbog ‘rasta nejednakosti u svijetu’, nego upravo obratno:

With little or no effective policy initiative giving a lift to the less advantaged, the jarring market forces of the past four decades—mainly the slowdowns in productivity that have spread over the West and, of course, globalization, which has moved much low-wage manufacturing to Asia—have proceeded, unopposed, to drag down both employment and wage rates at the low end. The setback has cost the less advantaged not only a loss of income but also a loss of what economists call inclusion—access to jobs offering work and pay that provide self-respect

I nastavlja sa svojom znanom temom, osudom korporatizma i dinamizom kao lijekom. Ako niste upoznati s Phelpsovim angažmanom svakako pročitajte ovaj kratki pregled, i naravno još bolje njegovu knjigu Mass Flourising o kojoj sam pisao prije godinu i pol: Procvat nacija – slučaj Hrvatska (anketa), umjesto trasha koje neke naše izdavačke kuće nude Hrvatima kao početak edukacije o ekonomije, naime Varufakisovu ‘početnicu’ (nije dobio Nobelovu, a ni neće, vjerujte).

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

Tagged as:

2 replies »

  1. Čitao sam nedavno neku malu knjižicu 23 stvari koje Vam neće reći o Ekonomiji, i tamo objašnjavaju npr. zašto prosječni Švedski takstista ima 50 puta veću plaću od prosječnog Indijskog takstiste, to nema veze s neoliberalizmom ili neokeynzijanskim pristupom ekonomijama tih zemalja, motiviranošću taxista ili produktivnošću rada. Warren Buffet je priznao da je za njegovo bogatstvo zaslužno zdravo poslovno okruženje SAD u kojem se talentirana osoba može obogatiti, sav minuli rad prošlih generacija od osnutka SAD, infrastruktura javnog sektora, jake institucije, sustav koji omogućava talentiranima da uspije i naravno nemjerljivi kulurni kapital koji je ugrađen u poticajno funkcioniranje nekog društva, a to sve se gradi destljećima ( ekonomija ) i kulturni kapital ( stoljećima ).
    Nije mi poznato da je u Klub top 20 Bogatih zemalja u posljednjih 100 godina ( osim Kine ) ušla koja zemlja ispod crte. Zato sposoban pojedinac može uspjeti u pravilu u zemlji razvijene demokracije i slobodnog tržišta, a genijalni pojedinac teško to može u nekoj zemlji u razvoju, gdje nema pravila i slabe su institucije , i vlada sila, a ne zakon..:)
    Što se tiče Bogatih zemalja one prenose neke radno intenzivne poslove u zemlje u razvoju, ali u principu nadnice njihovih domaćih radnika iz srednje klase su uglavnom zaštićene političkim, a ne tržišnim odlukama o zabrani useljavanja velikog broja imigranata iz zemalja iz razvoja koji bi neke radno intezivne poslove radili daleko jeftinije nego domaći radnici, što je politička odluka, ne tržišna. Znači državna intervencija uvijek postoji u nekom stupnju u svim društvima, ali ona u razvijenim društvima ne guši zdravo poduzetništvo gomilama birokratskih zavrzlama kao kod nas, gdje su se poduzetnici morali baviti naplatom robe i usluga, 100-nama glupih propisa, nameta i kontrola, što je smiješno..:)

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s