Srpanjska rupa

Kolovoška grba

1. Mislio sam da neko vrijeme neću o ‘rupi’, ali moram podijeliti s vama ovo jučer. Dakle jučer je MUP registrirao 683.687 stranaca što je valjda rekord svih vremena. Najjači dan prošle godine je bio 581.520. Ne znam što reći, ovo je zaista nevjerojatno. Grafikon ‘grbe’ imate lijevo (i vjerujem da ću ga osvježavati dnevno).

Evo malo iz današnjih novina:

vl turisti 1

jl turisti 1

gi turisti 1

Glas Istre: Praznici u Bavarskoj najavljuju turistički pohod, pogledajte unutra brojke.

Navjeće turističke kompanije su uglavnom objavile sjajne brojke za prvih pola godine, a kao što sam rekao pravi učinak očekujem tek u ovom kvartalu. Primjerice Arenaturist kaže:

“Društvo Arenaturist d.d. u prvih šest mjeseci 2015. godine ostvarilo je poslovne prihode u iznosu od 94,9 milijuna kuna što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje od 19%, odnosno 15,4 milijuna kuna.


Objekti Arenaturista u mjesecu srpnju bilježe značajan porast posjetitelja u svim tipovima smještaja. Najave za mjesec kolovoz 8% su veće u odnosu na prošlogodišnji rezultat, dok su one za rujan veće za 12%. Povećanje fizičkih pokazatelja poslovanja prate i financijski pokazatelji, odnosno povećanje prosječnih cijena, što utječe na bolji rezultat poslovanja.

U narednom razdoblju očekujemo i puni doprinos hotela Park Plaza Arena za koji gosti pokazuju vrlo veliki interes. “

Valamar je ostvario čak 35 mil. kn veći EBITDA i u prvom polugodištu (u drugom zbog boljeg poslovanja i Hotela Baška očekujem još daleko veći napredak, npr. već oko 470-480 mil. kn EBITDA u trećem kvartalu; da ovdje govorim o skoro pola milijarde). A pogledajte samo s koliko ozbiljnošću je i Valamar shvatio komunikaciju s dioničarima, ovo je na engleskom: rezultati drugog kvartala!

Zatim pogledajte rezultate Maistre, Plave lagune itd. (Iz ova dva druga je teže vidjeti trend jer su kupovali pa bilance nisu usporedive).

2. Arenaturist mi je najpogodniji za dugoročnu analizu jer ima praktičku svu istu imovinu kao i prije više godine (za razliku od drugih gorespomenutih). Pogledajte ove trendove:

arnt poslovni prihodi

arnt ebitda 1

Apsolutno mi je nevjerojatno kako su cijelim našim turizmom ovladali stranci, kako su naši mirovinski fondovi ostali praktički potpuno izvan igre, osim nešto malo ‘smokvin list’ ulaganja (jako malo, a mikro prema cijenama od prije par godina, usporedite to primjerice samo s jednim njihovim ulaganjem, recimo NEXE ili INGRA; nemam sad točne brojke ali mislim da su manje uložili u sve svoje trentune turističke pozicije nego samo u dionice INGRE, a turizam je 20% BDP i krasna rentna i defanzivna pozicija). Poslije ćemo kukakti kako ‘sav turizam imaju stranci’. Ili ipak ima neke veze to da su vlasnici mirovinskih društava naše (strane) banke?!

3. Ne bih htio nikoga vrijeđati, ali mislim (to je moje skromno mišljenje) da se mora biti teška neznalica ako si profesionalac i ne razumiješ ovakve brutalne argumente: Paradoksi cijena na Zagrebačkoj burzi – cijeli hrvatski turizam 1 mlrd. eura!? – eto toliko su bile smiješne cijene još prije 3 godine (a i prije 2 itd.). Ali ako si neznalice (a nemaš lošu namjeru), kako onda imaš povjerenje za upravljanje desetinama milijardi tuđe štednje za starost? Ja ovo zbilja ne razumijem … ali recimo da ste totalni amater i ništa ne razumijete i pogledate gornje trendove, da li bi vam bilo bar nešto očito?!

Pri čemu je samo je jedno od tih drušava naplatilo svojim članovima debelo preko milijardu kuna za upravljanje njihovom štednjom i na tome svojim vlasnicima zaradilo debelo preko 700 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Valjda bi netko za milijardu kuna morao razumjeti ovakve argumente … zaista ne razumijem.

Što se mene tiče ja sam svoje napravio: primjerice, zaštitio sam imovinu stradalnika Domovinskog rata (preko 10.000, većina Vukovar i okolica) u našoj najvećoj turističkoj kompaniji. Recimo ako ste stradalnička obitelj sa samo tri kuponska paketa, to danas vrijedi skoro 100.000 kn. To je baš lijepa rentna pozicija. Zašto cijela Hrvatska nema takvu rentnu poziciju?

Napomena: Imam dionice RIVP i ARNT i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Oglasi

65 replies »

  1. Nenade, može li jedna pokazna vježba valuacije jedne naše turističke kompanije po Vašem izboru, prvenstveno iz prosvjetiteljskih razloga. Vjerujem da bi velikom broju čitatelja to bilo iznimno korisno…

  2. Neprijavljeni turisti državi odnesu milijarde kuna?

    Vrijednost noćenja, za koja državi nisu plaćeni porezi, procjenjuje se između 19 i 29 posto registriranog prometa.Potrošnja vode i struje tijekom ljeta na Jadranu pokazuje da se u privatnom smještaju odmara puno više gostiju nego što to pokazuje statistika. Institut za javne financije u dva je navrata istraživao udio sive ekonomije u turizmu, i oba su pokazala da je siva ekonomija u turizmu velika. Skrivene goste, indirektno, otkriva enormna količina potrošene struje i vode, kruha….

    BIVŠA MINISTRICA TURIZMA

    • Možete li procijeniti koliko danas na Jadranu ima neprijavljenih gostiju?
    – Nedavno je Hrvatska narodna banka napravila studiju kako bi procijenila količinu sive ekonomije u turizmu. Među ostalim, došlo se do rezultata da jedno turističko mjesto u sezoni ima deset do petnaest puta veće potrošnju kruha nego izvan sezone, dok je broj prijavljenih turista pokazivao sasvim drugačiju sliku. Sigurna sam da trenutačno ima mjesta i sa 50 posto neprijavljenih!

    • Ti stranci, naravno, iznajmljuju svoje kuće premda na papiru nisu vlasnici?
    – Naravno, stranac vlasnik u toj kući boravi dva tjedna godišnje, a ostalo vrijeme sezone koristi ga njegova prava i takozvana »rodbina i prijatelji«. Mnogi zaboravljaju da je to golemi pritisak na infrastrukturu, a da država praktično nema nikakve koristi od toga. I to je jedan od razloga zašto su nam potrebni kvalitetni prostorni planovi za razvoj održivog turizma.

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/neprijavljeni-turisti-drzavi-odnesu-milijardu-kuna-739734

    • A sta je s lovom koju ti turisti trose?????
      Naravno da se drzava naplati kroz pdv iz njihove potrosnje.
      Nisam pobornik sive ekonomije,ali brate preoptereceni smo razno raznim porezima,nametima,ZAKONIMAAAA.
      Makni neke namete,smanji poreze pa da vidis onda

      • Kako pratim rad Dr. Miroslava Dragičevića Horwath Consulting ZG , dodana vrijednost
        U turizmu se najviše ostvaruje kroz Hotelijestvo, u RH je ta struktura turističkih kapaciteta među lošijima u EU, gdje imamo U strukturi smještajnih kapaciteta samo 12.5 % hotelskih kreveta ( a možda čak i preko 1.000.000 kreveta ) upitne kvalitete u privatnom smještaju gdje je legalno oko 60.000 privatnih iznajmljivača, od čega 50% iz IStarske i PGŽ Županijia ). U Hotele dolaze gosti veće platežne moći, jer pansion ili polupansion u Hotelu s 4 **** stoji u špici sezone oko 100 EUR, a u Hotelima s bolje 3 zvjezdice do 65 EUR za jednu osobu, dok se za 65 – 70 EUR legalno dobije u Crikvenici 4 – krevetni APP s maximalno opremom, klima uređajem SAT/TV, Internet WI-FI, grill itd.

        Znači s jedne strane imamo Hotelskog gosta koji troši recimo 100 EUR u destinaciji, i legalnog APP gosta koji troši možda i 20 EUR u destinaciji, i gosta koji nije prijavljen pa možda isto troši 20 EUR neoporezovano, a rezultat toga je da će lošiji gosti s prenatrpanih plaža istjerati bolje goste iz više klase kojima cilj ljetovanja nije ustajanje u 7 h i ostavljanje ručnika na plaži za rezervaciju ili guranje na Glavnoj Gradskoj plaži s još 5.000 gostiju kupača, kojima je more i sunce jedini motiv dolaska. Svugdje u svijetu je plaža ispred Hotela rezervirana za Hotelske goste koji plaćaju od 60 – 100 EUR, a ne za muktaroše, neprijavljene goste iz sive zone “zimmer frei” koji su “daljnji rođaci” ili “prijatelji” vlasnika APP??

        CRTICE S MAKARSKE RIVIJERE, NITI CRIKVENICA NIJE DALEKO VIKENDOM

        “Naš problem je i prevelika popustljivost, servilnost ili da budemo iskreni – lakomost. Za pravu svotu novca spremni smo prodati i vlastitu stražnjicu. Došli smo do točke da nas čak i gosti iz BiH ucjenjuju, jer nemamo drugih gostiju. Talijani i Nijemci koji su prije voljeli dolaziti u Dalmaciju danas je uglavnom zaobilaze. Jer je Dalmacija, a pogotovo turistički biser – makarsko primorje – danas pretvorena u vikend-destinaciju za goste iz BiH. Najčešće dolaze autobusima, starim krntijama koje samo što se ne raspadnu i ne zapale, i provedu dan-dva na plaži. Od kuće ponesu sendviče, čak i lubenice, a ima i onih koji dolaze gotovo sa kompletnim namještajem. Zaposjednu najljepše plaže i doslovno ne potroše ni kunu u Hrvatskoj. Navečer se vraćaju kući, ali na plažama, osim hrpe smeća, ostavljaju svoje ručnike, poklopljenje kamenom da ih vjetar ne otpuše – rezervacije za sutradan. Naravno da kulturniji gosti tada u takva mjesta više neće dolaziti. Da li bi vi došli u neko takvo mjesto, da provedete tjedan dana sunčajući se na smrdljivoj plaži, sa hrpom smeća i ljudi oko sebe, plutajući na moru prekriveni algama, pvc vrećicama i izmetom? A onda da vam navečer u prljavom lokalu uvale presoljenu pizzu od 50 kuna dok oko vas trešte čudne melodije koje vas podsjećaju na kombinaciju zavijanja napaljenih mačaka i urlikanja divljih plemena? Da li biste u takvo nešto poveli i svoju djecu? Čak i da se jedne godine zeznete, iduće se sigurno tu ne biste vratili. Čak i da vam sve daju u pola cijene…”

  3. A Nenade, badava se čudimo potezima drzave, od neuvođenja vinjeta i rjesavanja guzve na autocestama i usputno pobiranje više novaca od vinjeta nego ovako,, Slovenci su nam najbolji primjer, pa do izrade autoputeva na lokacijama kojima se trebalo raditi naknadno zbog obima prometa, a ne napraviti potez Rijeka- Žuta lokva koji bi imao žestok promet,, pa Crikveničko-vinodolska rivijera koja praktično stoji godinama na mjestu sa investicijama i razvojem, ne izgradnjom aqua ili zabavnih parkova kojima bi dodatno izvukli novac turistima,,, mahhh,, al treba stalno to javno pričati i objavljivati kako su nesposobni, samo pričaju dgje si bio 91, jesi ustasa il partizan, bahh

    • Vinjete zbog oblika hrvatske nisu rješenje. Eventualno kada bi uveli 3 vinjete umjesto jedne: Slavonija+Central, Dalmacija+Central, Istra + Central. Nadalje, one su problem i sa stanovišta pozicije autocesta: u Sloveniji autocesta prolazi maltene kroz naselja kod nas je ona toliko udaljena da ne predstavlja pravu alternativu npr. jadranskoj magistrali. Gustoća stanovništva uz autocestu (5-10km) je u Sloveniji jedno (pogađam) 10 puta veća. Slovenci putuju jedno (isto procjena) pet puta više .. bilo dnevne migracije bilo izleti za vikend. Slovencima vinjete plati i dobar dio našeg turističkog prometa (Njemačka+Austrija) uz činjenicu da imaju čitav naš tranzitni promet i još dobar dio svoga prometa na relaciji Mađarska-Koper ili Mađarska-Italija. U Sloveniji je autobusni promet u odnosu na Hrvatsku nerazvijen pa su osuđeni na automobil. Uz sve ove prednosti Slovenija po kilometru ne zaradi bog zna koliko više od Hrvatske. Dakle vinjete bi za naš sustav bile čisto samoubojstvo. Jedino rješenje je elektronska naplata (ali sa boljim sustavom od današnjeg ENCa)

  4. Nisam gutač teorija zavjete, ali se ne mogu oteti dojmu da se sa našim novcem mirovinci namjerno igraju. Kako mi samo licemjerno posalju godisnje izvjesce o ZARADI uprkos KRIZI na fantasticnih 4-5%, ako se ne varam realna inflacija je oko pola toga. Ma jadno i bijedno. Svaki da je ulupao, ne miljardu nego bijednih 500 miliona u arnt, rivp i recimo adris…ma necu ni racunat jer mi se ovo malo kose digne…a godine lete. Eto slijedece godine meni je desetljece ulaganja, obecao sam da cu javno staviti koliko sam SEBI zaradio rente, ukupno i po segmentima ulaganja ( dio-fond-cash) 70-20-10%. S time da sam skratio keš na 5% i manje. Inace trenutno sam na Verudeli, arnt pun ko brod. Parking je uz cestu, gdje god mogu, a taxista je ko u Kabulu. Pozz iz prebukirane Istre B-)

    • ‘Zarada’ je skoro u cjelini ostvarena od porasta cijene dugoročnih hrvatskih državnih obveznica koje su porasle zbog jakog pada kamata na obveznice u eurima u cijelom svijetu — nema nikakve veze s njihovim ‘upravljanjem’ (a pretjeranu kamatu, odnosno nisku cijenu, smo opet mi platili).

  5. Vjerojatno ste imali u rukama i novi “kolovoški” broj Forbesa koji ima vrlo zanimljivih članaka na tragu vaše edukacije o ulaganjima.
    Za sve njih autora je jedan od naših sjajnih mladih ekonomista, Mario Gatara. Članci su stvarno edukativni i studiozni, a radi se o cijelom bloku pod glavnim naslovom “Vodič za ulagače” koji je ustvari nastavak istog bloka iz prethodnog broja i za preporučiti su.

    U sklopu članka “Realni okviri domaćeg tržišta kapitala” Gatara ponavlja sve već godinama spominjane glavne razloge ovakve izvedbe na domaćoj Zg burzi od niske likvidnosti, malog broja aktivnih izdanja i skromnog free-float-a i mislim da se svi slažu da to jesu ograničavajući faktori koje uvijek navode i fond manageri….ali upravo to i je glavna KVAKA kad navodite ove primjere s druge strane “kovanice”. Jer ako je sve to tako, kako onda objašnjavaju ove druge primjere ulaganja, tržište im očito tada nije bilo niti nelikvidno, niti preplitko itd.

    Malo za podsjetiti se nekih novinski naslova:

    http://www.jutarnji.hr/ako-propadne-nexe–propast-ce-i-cijeli-mirovinski-sustav-/1068530/

    http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/nexeu-prijeti-slom-a-tu-su-ulozeni-milijuni-kn-iz-mirovinskih-fondova-478142

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/mirovinski-fondovi-losim-ulaganjem-tope-mirovine-331973

    U svakom slučaju, ovime ne želim reći da je tu išta g. Gatara krivo rekao, jer je on taksativno naveo neke osnovne probleme u sagledavanju situacije na našem tržištu, a ponašanje profesionalaca u fondovima je očito često bilo prvenstveno interesno orijentirano potrebama “banke matice”.

    lp,
    Dražen

    • Ma morat će pojačano u Rivp, a i u Arenu i još neke..Nije naše tk baš toliko veliko, a HT-a, Adrisa, Podravke i nekih promašaja su i tako krcati. O obveznicama da i ne govorimo 🙂

  6. U Hrvatskoj je u 2011. od ukupno 72 milijuna višednevnih i jednodnevnih putovanja ostvareno 8,23 milijarde eura, od čega od 52 milijuna putovanja stranih turista 6,56 milijardi eura, a od 20 milijuna domaćih putovanja 1,57 milijardi eura, podaci su iz Turističke satelitske bilance predstavljeni na Danima hrvatskog turizma u Opatiji. Turistička satelitska bilanca (TSA), izračun je koji sažima izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje i kao metodologija se koristi u brojnim zemljama svijeta, kazao je danas na Danima hrvatskog turizma (DHT) Nenad Ivandić iz zagrebačkog Instituta za turizam koji je taj izračun i izradio. Naveo je kako je taj izračun potreban za planiranje turističke politike jer sažima brojne podatke i puno više od statistike koja se najčešće bavi brojanjem komercijalnih noćenja i dolazaka.

    TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA – IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH ZA 2011. GODINU

    U TSA je uključen niz podataka, od turističkih izdataka svih turista, preko proizvodnje, zaposlenosti, bruto investicija, kolektivne potrošnje i drugi, a najmanje broj dolazaka i noćenja turista, odnosno povezuje nacionalne račune, turizam i sve dodane vrijednosti djelatnosti koje su došle u dodir sa turizmom. I tu je, kao i u platnoj bilanci HNB-a o prihodima od stranih turista, riječ o procjenama učinaka, jer kako je kazao Ivandić, nemoguće je u turizmu baš sve i svakog popisati, ali su u TSA podaci kompletniji jer obuhvaćaju i domaću turističku potrošnju, čime se učinci turizma povećavaju za spomenutih 1,57 milijardi eura u odnosu na HNB. Kada se ukupnim izdacima odnosno potrošnji od 8,23 milijarde dodaju još inputi stambene rente, ona se u 2011. penje na ukupno 8,58 milijardi eura, a u strukturi ukupne potrošnje slične udjele od 24 odnosno 23 posto imaju izdaci za usluge svih vrsta smještaja te za hranu i piće. Ipak, najveći udjel u toj potrošnji od 42 posto odnosi se na ostale proizvodne i potrošačke usluge, u čemu je najviše trgovine na malo jer kupuju dosta u trgovinama, na benzinskim postajama i drugdje, i nautičari, kampisti i svi drugi turisti. Tu je još, dodao je, i 5 postotni udjel kulture i ‘rekreative’, dok su primjerice udjeli svih vrsta prometa jako mali, ispod 5 posto.

    U Hrvatskoj je u 2011. od ukupno 72 milijuna višednevnih i jednodnevnih putovanja ostvareno 8,23 milijarde eura, od čega od 52 milijuna putovanja stranih turista 6,56 milijardi eura, a od 20 milijuna domaćih putovanja 1,57 milijardi eura, podaci su iz Turističke satelitske bilance predstavljeni na Danima hrvatskog turizma u Opatiji. Turistička satelitska bilanca (TSA), izračun je koji sažima izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje i kao metodologija se koristi u brojnim zemljama svijeta, kazao je danas na Danima hrvatskog turizma (DHT) Nenad Ivandić iz zagrebačkog Instituta za turizam koji je taj izračun i izradio. Naveo je kako je taj izračun potreban za planiranje turističke politike jer sažima brojne podatke i puno više od statistike koja se najčešće bavi brojanjem komercijalnih noćenja i dolazaka.

    http://www.mint.hr/default.aspx?id=18063

    http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/novosti/2014/Opatija-TSA-2011.pdf

  7. U Hrvatsku je jučer 01.08.2015. u 24h ušlo oko 800.000 stranaca, ili 115.000 više nego prošle godine! Duž cijele obale odmara se više od 1.000.000 turista…

  8. Erste:

    Our view: We think Valamar released a really good set of figures. We like that the company met our expectations and delivered on the top line. However, highlight of the report for us is strong profitability performance, even higher than our optimistic expectations, especially as expected strong increase in profitability is one of key elements of our investment story on the stock and a cornerstone of our Buy recommendation. Valamar Riviera is on the right track and we keep positive stance on the stock. We now turn to the main season, which is underway and seems promising.

    • Je li sintagma “obecavajuca sezona…” upucuje na odredeni nacin na konacne brojke koje i nebi bile optimisticne za 2015. godinu? U tom kontekstu zbog cega su u relativnom odnosu gubitci Valamara 100% veci u odnosu na gubitke Maistre u prvom polugodistu 2015. godine (108M – 29% prema 41M – 14,7%) ?

      • Pa je … fondići i špekulanti su ‘napucali’ MAIS na P/S na 3,61 i P/B na 2,56, prije su to radili s TUHO ‘zato jer je KORF/RIVP’ neinvestabilan 🙂

        • Po onoj jednostavnoj valuaciji P/B*P/S Tuho i Mais i dalje debelo vode po skupoći, no sad su po meni debelo precijenjeni iako se i prošle godine to govorilo, a sad su se te brojke i podebljale! Svakako mislim da će sada moći jako slabo rast (možda i izgube na vrijednosti) dok će ih neki drugi turisti sustizati. Zanimljivo da više gotovo i nema nekih turistiških dionica gdje je P/B manji od jedan, dok su prije par godina gotovo svi bili ispod te razine 🙂 Tko god je uložio u turizam nije mogao pogriješiti.

  9. Pozdrav!
    Ispričavam se na off-topicu, no zanima me koji su mogući scenariji u slučaju posjedovanja dionica tvrtke koja je u preuzimanju ?

    Konkretno, radi se o slučaju Genere d.d. (oznaka dionice VERN-R-A) za koju je danas objavljeno da ju kupuje međunarodna tvrtka Dechra Pharmaceuticals (http://www.seebiz.eu/dechra-pharmaceuticals-kupuje-633-udjela-u-generi-za-514-milijuna-eura/ar-116830/).

    Naravno, ne tražim financijski savjet, no zanima me koje su uopće mogućnosti?

    • Pa zapravo je prilično jednostavno, možete prihvatiti javnu ponudu preuzimatelja ili ne. Cijena preuzimanja u pravilu nosi premiju, i koliko vidim ovdje se radi o cca 40-ak % u odnosu na cijenu od prije par dana, a ako ste unutra od barem početka ove godine (znači da ste kupovali i po 50ak kn), onda i bitno veću.
      U slučaju da vjerujete da dionica vrijedi više od ponuđenog, ne morate prodati, ali imajte u vidu da će buduća likvidnost, a dijleom i vrijednost ovisiti o free floatu i koncentraciji. U ekstremnom slučaju koncentracije (mislim preko 95%), većinski vas može čak i po sili zakona istisnuti, tj. otkupiti po nekom budućem prosjeku cijene.

    • Hvala na odgovorima. Čitao sam da ima raznih oblika preuzimanja: stara dionica-za-novu dionicu, sasvim novčano, i kombinacija. Budući sam nov u svemu, nije mi jasno kako dioničar zna o kojem se tipu preuzimanja radi. Gdje se to objavi, postoji li rok u kojem se treba reagirati, kako prepoznati radi li se o neprijateljskom preuzimanju ili ne i sl. Npr., ovo što kaže Filip – “Najvjerojatnije kupac će vam po zakonu ponuditi otkup dionica” – poštom? Obavijesti na SKDD accountu? :/

  10. U Hrvatsku je protekli vikend ušlo 1.356.000 stranaca prema podacima MUP-a, ili 15 % više nego prošle godine! To bi mogla biti rekordna turistička sezona! 🙂

  11. HOTELSKI GOSTI VS. PRIVATNI SMJEŠTAJ GOSTI, VJEROVALI ILI NE?

    Ljudi moji da vi znate kako izgleda druga strana medalje ovog posla s kojim se sad vi bavite (Privatni smještaj). Mozda i bolje da ne znate jer bi poslali sve u pm . Poslovno komuniciram sa jednim slojem gostiju koji dolaze kod nas na more i ostavljaju na tisuce eura samo za smjestaj . Kako se radi o hotelskim gostima , u mom slucaju gosti placaju sobice od 20-30m2 po nevjerovatnim cijenama . I onda kao da to nije dosta , placaju jos extra vecere , parking , welnesse , spa , transfere sa aerodroma , izlete po gradu , otocima . Kupuju sve sta im ponudis i ne pitaju cijenu , samo daj ponudi . Cijene se vec u mjesecu Maju krecu od 140 Eur za dvokrevetnu pa do 300 Eur u glavnoj sezoni . Tu frcaju rezervacije na tjednoj bazi ako rezerviraju po 3-4 sobe i do 7000 Euro ..
    I onda u tom sustavu meni s druge strane stizu moji privatni mailovi i postajem opet jedan od vas i vracam se u svijet koji je za rubriku ” vjerovali ili ne ” .. Odgovaram na upite tipa 7 adults / 6 deti jel moze za 40 euro u 6 misecu , jel moze 35 , jel moze 30 euro .. Jel moze 50 euro u sezoni apartman za 5 osoba .. Nevjerovatno , dode mi da posaljem sve u tri lipe p. materine i njih i sebe i svoje apartmane . Mislija sam do prije godinu dana da je cijena od 80 euro za 1 apartman vrh . I jos u tih 80 eura dobiju gratis parking , grill , klimu , pogled na more i njih 7 se utrpa u njega . I uz to sve , opet su nezadovoljni , opet nesto seru , zugaju , nije im dobro , kradu posteljinu , besteke , sugamane .. Sad gledam vas / okolinu sa tim apartmanima od 50-60 eura , gledam sta sve prolazite da bi ga iznajmili za 420 eura tjedno . Jos im dajete sve gratis i opet se tresete hoce li proc ponuda ili ne . Svaka vam cast svima . Imamo tako jadan siromasan turizam da mi je muka kad sve gledam iz neke druge perspektive…(Ispovijest jednog privatnog iznajmljivača)

    • Vi mali iznajmljivači apartmana možda još niste toga svjesni, ali za svega par godina značajan dio tih apartmana neće biti moguće iznajmiti praktički niti po kojoj cijeni jer ako je premala ljudi će misliti da tu ima neka kvaka, da ne treba riskirati s jeftinim, ako nije mala naći će nešto što misle da bolje opravdava tu cijenu i tako određene nekretnine ostanu u pat poziciji, zjape prazne u pol sezone (i tako godinama, koliko god se njihovi vlasnici trudili to preokrenuti) iako mnoge u susjedstvu dupkom pune i traži se soba više, ali alternativa neće biti susjedna nekretnina nego možda i ona u drugom gradu/državi.

      Radi se o tome da dolazi tsunami tržišta koje će sve preplaviti. Naime čuli smo svi za one razno razne Uber-e, ili Airbnb-ove kao nešto ovdje bliže, a sve je lagano počelo još sa nekakavim Foursquare-om, TripAdvisor-om, i još prije klasičnijem servisima za ocjenjivanje i/ili posredovanje u prodaji ili bar samo rezervaciji kao već svima poznati u ovoj industriji booking.com. Te stvari, u svojim najnaprednijim varijantama će uskoro biti sve, nešto bez čega nema ovog biznisa.

      Ti servisi svojom evolucijom, kako poslovnih modela i tržišnog položaja, tako i tehnološki kroz sve veću pristupačnost a sve sofisticiranijih usluga krajnjim korisnicima s obje strane usluge (kroz jedinstveno globalno i vrlo efikasno tržište!), čine povijesno još neviđeno probijanje tržišnih mehanizama u sve pore tih određenih (servisom zahvaćenih) djelatnosti, dovodeći do precizno određenih cijena proizvoda/usluga obzirom na vrijednost, ali naravno uz sva i ona realna ograničenja (da ne kažemo “mane”, anomalije tržišta), koja su više tehničko-implemetacijska nužnost, kao recimo “negativan review uništi reputaciju, uništi biznis”, pa se ti možeš postaviti na trepavice, popraviti uslugu, ali da treba previše vremena da to bude primjećeno, ono radi se sustavu koji prejako kažnjava greške, iako i jako nagrađuje uspjehe…).

      Doći će do toga da će uskoro velika većina gostiju dolaziti isključivo kroz te moderne online kanale, a ne kroz vašu vlastiti web stranicu, kroz neki klasični oglasnik ili kroz neku klasičnu agenciju pa niti kroz klasičnu usmenu preporuku/iskustvo jer će ljudi “kad se već toliko toga nudi, i svi sad rezerviraju preko toga, to je u modi” i ako znaju (čuli su) da je negdje dobro ipak otići na taj neki sadašnji/budući booking/airbnb/XYZ potražiti “a što još ima, da vidimo nešto novo, i još bolje”. A na tim servisima, na kojima će svi mali i najmanji biti prisutni ako misle nešto prodati, gosti na dohvat ruke imaju sve, beskrajan izbor, beskrajno precizan oko toga što se nudi, što se može očekivati, s trivijalno laganom usporedbom, da si vide točno što im odgovara, kako im odgovara, koja cijena, i gdje ocjene/komentari drugih korisnika znače sve.

      Pa kad dođemo u to vrijeme da su ovo glavni kanali kroz koje turisti dolaze, objekt koji je tamo presvjež (nema puno ocjena, dakle sve će teže biti ulaziti na tržište, postojeći mogu biti sretni da postoji bar neka ulazna barijera), ili objekt koji slučajno za prve ocjene dobije neke loše, ili dugoročno nekako uspije steći lošiji prosjek ocjena, ili ima tu nesreću da neki gost bio toliko nezadovoljan da napisao baš negativan komentar, neće uspijevati privući goste, a bez da ima goste/ocjene ne može ni sutra dobiti goste itd., pa to nemalom broju malih iznajmljivaća mogu postati ozbiljni problemi “začarani krug” vrste.

      Zvuči malo morbidno, ali svi ti silni umirovljenici koji nam tradicionalno dolaze u turizam će umrijeti kroz par godina i ostaju samo ove generacije koje već intenzivno koriste online alate i koji se baš sad rapidno prilagođavaju najnovijim generacijama tih alata u svim sferama života. Više neće biti klasičnog “Zimmer frei”, gosti će dolaziti na točno određenu lokaciju s točno određenim (vjerojatno visokim) očekivanjima koja ako ne budu ispunjena mogu doslovno preko noći u potpunosti uništiti svog domaćina (gosti vjerojatno i nesvjesni što su napravili svojom prevelikom iskrenošću), no oni domaćini koji budu nudili ono što oglašavaju, onako odlično kako su obećali, mogli bi biti jako lijepo nagrađeni, dugotrajnom sto postotnom popunjenošću po cijenama adekvatno usklađenim s okolnim tržištem (dakle i hotelima, tržište će odrediti koliko je ta usluga blizu njihovoj).

  12. Zato je hotel bolji biznis. Ti određuješ cijene i popuste ovisno o bookingu. Što se tiče špice sezone i ovakve popunjenosti treba imati na umu da su i cijene top i da svaka dodatna soba nosi dosta novaca. E sad baš me zanima kako će to sa puno jačim srpnjem i rujnom (plus kampovi naravno) izgledati na 30.09. Nakon neinvestibilnog turizma imama dojam i filing da će se neka hotelska poduzeća pretvoriti u cash cow, a našim mirovincima neće biti do šale! Znate ona pitanje, a gdje ste bili dok je grmilo? Ili amateri su dobrano zaradili na turistiškoj klasi, a vi profići imate bijednih 5% godišnje i gro toga u junk obveznicama!!

    • Hrvatski turizam ima najslabiji udio (12.5%) hotelskih kapaciteta od svih turističkih kapaciteta ( kampovi, privatni smještaj legalni i 2 x veći “siva zona”, itd.), a hotelski sektor stvara najveću dodanu vrijednost u turizmu. Satelitska bilanca zarade od turističke sezone za 2011. pokazuje direktni i inidirektni prihod do 10 milijardi EUR za gospodaratvo RH. Dok su privatni smještaj i kampovi jako osjetljivi na vremenske prilike i temperaturu mora, imaju izraženu sezonalnost, jer tamo dolaze uglavnom obiteljski gosti “kupači”, kvalitetni hotelski kapaciteti s 4 * i 5* hotelima s dodatnim sadržajima ( bazeni, wellness, sportske i kongresne dvorane ) u svakoj turističkoj destinaciji čine jezgro kvalitetne ponude destinacije, i zato im treba dati prioritet u prostornom planiranju…
      Problem RH u cjelini je što ima samo nekoliko turističkih destinacija za cjelogodišnji turizam ( Dubrovnik, Opatija, Hvar ), a to naravno ovisi o tržišnoj atraktivnosti sa strane gosta, koja je u RH relativno visoka. Ali taj turizam od kojega praktički država živi od sezone do sezone, koji u RH ima udio od preko 20% BDP i čini 50% izvoza, posebno Hotelski sektor, nije prepoznat od strane državnih institucija kao kvalitet koji bi trebalo prostornim planovima i poboljšanjem fiskalnih uvjeta poslovanja i povoljnim kreditima, poticajima učiniti konkurentnim u odnosu na Mediteransku konkurenciju..

  13. Discovery, svako slovo potpisujem.
    Cijela Dalmacija, bez obzira na profesiju i posao koji radi, ovih dana je na koljenima i pere wc školjke, mete dlake i kosu s pločica, pegla posteljinu, prazni škovace, svakih 1-3 dana (kud ćeš boljeg fitnessa?!) ne bi li popunila sirotinjske kućne buđete, jadne mirovine,uštedila za bolest, skolovanje studenata i održavanje kuća.
    Danas slavi Knin i narod u Kninu, slavi crkvena i politička vrhuška, slavi cijela zemlja, ali na koljenima će mo i sutra ujutro prati zahode i prazniti škovace koje su nam ostavili studenti i mlađarija iz cijelog svijeta nakon pijanih i razuzdanih noći. Peremo na koljenima dok nam se kapljice znoja cijede niz vrat i kapaju s vrhova nosa za 30-50 Eu dnevno neka smo fakultetski obrazovani, neka smo u zasluženoj mirovini ili radimo 2-3 posla i trebali bi kao srednji viši sloj nositi ovu zemlju…..nažalost nismo u onih 200 bogatih koji su bili i ostali cilj političkog vrha… Generacija rođena 60 tih je upropaštena, naša djeca rastu u svijetu izokrenutih vrijednosti kada su odgovornost, rad, moral i obrazovanje redikulske osobine. Možda naši unuci budu imali bolji život. Nama je ostalo da se radujemo kolovoškim grbama i strepimo od pljuskova, vremenskih nepogodnosti, grmljavine na otoku koja ti donosi gubitak wi-fi veze i raniji odlazak turista neka si na koljenima cijedio znoj..
    Za ovakvu RH nisam ostala 91 i odbila poziv rodbine u daleki svijet, za ovakvo danas nisam strepila tijekom opće opasnosti kao i milijuni drugih….da se razumijemo nije mi žao sekunde tih godina, pomaganje ranjenicima mi je bio najbolji dio života ,ovo danas mi izaziva mučninu, Kolovoška grba ipak raduje…
    Podvuć će mo crtu na kraju i ovog rujna pa bumo videli tko je delao a tko je odmarao i kakva nas zima čeka….

  14. Bok Sandra! Što se tiče samog privatnog smještaja, recimo do 4 APP ( 16 + 4 Kreveta ) recimo kod nas se u pravilu ne isplati graditi komercijalno isključivo APP da bi se bavilo privatnim smještajem i od toga živjelo, jer je sezona prekratka ( 45 – 60 dana špice ). Najveći dio APP u Gradu Crikvenici, vjerojatno i Makarskoj i drugdje, od ukupno 5.000 izgrađenih u proteklih 20 godina kupljen je u doba konjukture do 2008. godine kada su se cijene kretale oko 2.000 EUR i oni nisu kupljeni za stanovanje, niti za vlastito ljetovanje (glupost), već kao ulaganje s namjerom zarade kod preprodaje. i NEMA ŠANSE da se po toj cijeni kupljeni jedan APP otplati za života kupca od iznajmljivanja u privatnom smještaju u legalnom ili “sivom” načinu rada, zbog premalih kapaciteta za razvijanje ozbiljnijeg biznisa, i zbog slabosti inspekcija više se radi o “kokošarenju u sivoj zoni” ..:))
    U stvarnosti se mora uložiti veliki kapital u gradnju barem 4 – 6 APP ili manje kuće s bazenom ( za kojima je sada potražnja ) s pretpostavljenim rokom povrata investicije 20 – 30 godina, dok je to u Hotelijerstvu to 10 – 12 godina..:))

    Problem gore nabrojanih turističkih mjesta, je preizgrađenost s APP koji nisu niti tako građeni kvalitetno za stalno stanovanje, a tržište nekretnina je sada eutanizirano i vjerojatno se neće tako brzo oporaviti na nivo da barem ima neku likvidnost i blagi rast cijena. Onda u pravilu ne postoji kvalitetan menadžment turističkih destinacija, pa je u jednoj destinaciji gomila legalnih gostiju i “rodjaka” iz APP koja troši 20 – 30 EUR/dan i nešto malo hotelskih gostiju koji troše 100 – 150 EUR/dan i oni se kupaju na istoj plaži, s time da loši gosti imaju tendenciju da istjeraju loše, pa su u špici sezone velike gužve na plažama, centru grada i supermarketima koje “brste” gosti kupači. U stvari Hotelski biznis je barem 10 x profitabilniji na duži rok od gradnje ili iznajmljivanja APP, koji je u stvari samo pomoćna djelatnost kojom se krpa kućni budžet u višku prostora u nekretninama, zaostalih iz prošlih vremena u “legalnoj zoni” ili iz “vremena zlatne groznice kupnje APP” iz novih vremena do 2008. u “sivoj zoni” koja ruši cijene i kvalitet turističke ponude cijele destinacije s gostima “jaranima, rodjacima i prijateljima” koji rade u Slovačkoj za 500 EUR/mjesečno 🙂

    • prazniti škovace svaka 2-3 dana nije najgore što se može raditi (pretpostavljam da tada ima dosta gostiju na smještaju). što se tiče “pijanih i razuzdanih noći”, to je pristup kojeg već duže zagovaram: naime, ono “i ovce i novce” nudi samo tele 2. 50 eura je ok nadnica za čišćenje. studentima se uvijek mogu ponuditi instrukcije iz matematike. podvlačenje crte na kraju rujna mogu si priuštiti samo oni poduzetniji.

  15. Već smo prošle godine raspravljali na ovom blogu o vječnoj dilemi” investirati u beton-APP ili dionice? ” a danas iz ove perspektive siromašnim turistima prenapučenih malih mjesta Dalmacije u kojima je postalo nemoguće živjeti jasno je da su dionice turista daleko bolji izbor. Sezona 45-60 dana više za iznajmljivače nije sigurna zarada jer su airbnb i booking.com doveli do poplave jeftinog masovnog priv.smještaja i gostiju koji za 40 Eu dobiju 50 mkv odlično opremljenog prostora u centru mjesta i sa pogledom na more. Iznajmljivača je sve više (ove godine više ih je za 45%) a turisti nisu baš probili brojku veću od 10%. U otočnom, turistički vrlo popularnom mjestu u kojem živim npr. sada ima 227 (cca 1200 kreveta) jedinica preko booking.com-a a pred 4 godine kad je isto krenulo bilo ih je 40-tak i zarada se činila laka i poprilična.. Trenutno u gradu koji broji cca 3000 stanovnika ima preko 3500 tisuće gostiju koji na plažama jedu paštete a navečer se guše u pizzama i prženim krumpirićima. Najviše zarađuje Todorić čiji SuperKOnzum vrvi a cijene su poletjele u nebo. (iste krajem sezone nikada ne vraća na one iz ožujka) Hrana nam je nekvalitetna i skuplja 30-40% u odnosu na kontinent. Voa nam je po zlato, računi nam lete u nebo.
    Masovni, jeftini turizam će nas pojest, život nam je ovih mjeseci ionako upropašten a zimi i ugrožen zbog meterološke izolacije morem i zrakom (zbog juga i valova za Jadroliniju neprobojnih ne voze katamarani cijele zime i pola proljeća a zbog vjetra ne može doći ni helikopter za hitnu intervenciju) Premijeri i premijerke zato ne sazivaju sjednice na jugu Lijepe naše jer kad zapuše južina oli gregal nema bježanije na kopno, naloži oganj u kominu, popij žmul bevande i stoj di jesi?!
    Bogu hvala na zimi.

    • @sandra
      stvarno se nezgodno nositi sa tim dosadnim low-cost turistima i njihovim sirotinjskim navikama, te sa lošom klimom na Mediteranu. Dosadni gosti potegnu iz Poljske ili Slovačke na naš južnodalmatinski otok i još pokušavaju što jeftinije proći sa hranom i smještajem – strašno! Predlažem vam stoga preseljenje u slavoniju ravnu, npr. okolica Osijeka. Tamo ima dobrog posla i lake zarade. Posijete nešto na velike parcele zemlje i samo berete zaradu. Navodno samo raste! A onima koji nisu nasljedili zemlju se nude povoljni letovi za Dublin. Tamo tek ima lake zarade za koju ne treba kapati znoj sa vrata i vrha nosa…

  16. Marko, Dalmacija je puna vrijednih i dragih mladih iz Slavonije i zato je svaka turistička sezona dobra. Sve više mladih obitelji iz Slavonije dolazi na Jadran i započinje vrijedno poslove u građevini , zdravstvu, policiji i sl. Slično se događalo pred 60 godina u obrnutom smjeru.(još je svjež egzosus Dalmatinaca u Slavoniju i Vojvodinu nakon 2.svj.rata,i film Vlak bez voznog reda?! )
    Za odlazak u Irsku i zapuštenu poljoprivrednu zemlju treba kazniti na sljedećim izborima i svakim ostalim, politički establišment koji je dozvolio da uvoz i veliki nameti te bogaćenje 200 obitelji razori sadašnjost i budućnost Slavonije. Argumenti o lošem masovnom turizmu koji ne donosi moguću zaradu ali zato poprilično umanjuje kvalitetu života u Dalmaciji onih koji cijelu godinu žive i dalje su nepobitni.
    “Ne kažem da nam treba pogača već da kruh može i mora biti bolje kvalitete”
    Mislim da je ulaganje i razvoj više u kvalitetniji hotelski smještaj i nautički turizam rješenje i da će taj oblik turizma donijeti kvalitetnijeg gosta, bolju zaradu, poticanje proizvodnje hrane i kvalitetniji život svima nama. Ne mislim niti sam rekla da turizam treba ukinuti i da ne valja. Ne valja ovakav kakav je danas. O katastrofi koja donosi masovni, jeftini turizam u gradovima koji imaju svoju povijesnu i kulturnu baštinu ali su na vjetrometinin masovnosti oglašavali su se i iz Splita, Dubrovnika,Trogira i drugih mjesta na obali prepoznajući ovu opasnost koja dovodi do narušavanja povijesnih jezgri, iseljavanja autohtonog stanovništva a samim tim i stvaranja lošeg turizma kao svrhe samoga sebi. Gradovi i jezgre prepuni turista bez domaćeg stanovništva su neminovnost ako se ovako nastavi a to dovodi do katastrofe.Ljudi dolaze na našu obalu da osim što će se kupati i sunčati upoznaju ljude i običaje zemlje i gradova u koje dolaze. U staroj jezgri Dubrovnika, Splita i Trogira nema više ljudi, Ne čuje se noću klapska pjesma već elektronska glazba ili s štekata bendovi sviraju stranu glazbu. Muzika i običaji tako svojstveni za naše podneblje sve manje i manje se mogu čuti i vidjeti,…
    Iskreno mi je jako žao za nemogućnost kvalitetnog života u Slavoniji , kako kažete , ali za stvaranje boljitka će te morati biti glasniji (da ne kažem revolucionarniji) i poticajniji za one koji vas u vlasti zastupaju, koji stvaraju i izglasavaju zakone i uredbe,posebice za stranke iz Slavonije a za svoj politički (ne)rad su itekako dobro plaćeni. Prosvjedi poljoprivrednika i njihova raslojavanja u raznim udrugama, dragovoljcima, strančicama i sl. kojima smo svjedočili zadnjih godina mnoge su nas ostavili u nedoumici gdje se krije glavni krivac za poljoprivredu kakvu imamo danas. Mislim da su krivci na obje strane a politika ponajviše.
    Bdw. “dosadni gosti koji potegnu iz Poljske ” nisu oni koji stoje 2 dana,o kojima sam pisala, Poljaci ostanu 7-14 dana i oni su drugačija vrsta gostiju. Ove godine takvih je vrlo malo jer smo loše i skupo prometno povezani sa kopnom za one koji voze obitelji svojim automobilima.

  17. @Marko: Predlažem vam stoga preseljenje u slavoniju ravnu, npr. okolica Osijeka. Tamo ima dobrog posla i lake zarade. Posijete nešto na velike parcele zemlje i samo berete zaradu. Navodno samo raste!

    E moj Marko, nema ta usporedba veze, nisu krivi Primorci i Dalmatinci što je Slavonija u takvom stanju kakvom je i obrnuto, već nažalost naš politički sustav u cjelini koji je preuzeo najgore iz kasnog komunizma i divljeg kapitalizma. Pričam tu i tamo s poduzetnicima, neki su sada stavili ključ u bravu svojih tvrtki, pa kažu da su okusili obe strane, i biti poslodavac i radnik. Kao poslodavac kažu da je teško naći pouzdanog, vrijednog i dobrog radnika koji će tvrtki služiti kao da je njegova, a kao radnik opet neke pritužbe i rekapitulacija svega je da je politički i gospodarski sustav kriv za sve. Očito je da u ovako postavljenom gospodarskom sustavu gdje se preferira uvozni lobi pred izovnicima i turizmom, s slabim institucijama, i gomilom nameta, stalnim mjenjanjem porezne politike, administracije koja se mijenja do 3. nivoa nakon parlamentarnim izbora postoji mnogo tzv. poduzetnika koji žive od toga što su klijenti političara ili rade s državom, uvoze nešto i bez ikakve dodane vrijednosti prodaju to državnim tvrtkama i slično. Konkretno za situaciji u Slavoniji je kriv Vaš lokalni šerif najviše, u Primorju isto naš lokalni šerif, u Dalmaciji isto lokalni šerifi i svi oni moraju prvo namiriti svoju klijentelističku mrežu uhljeba i stranačku pješadiju, jer razmišljaju u periodima od izbora do izbora.
    Što se samog turizma u RH tiče, neće Ti gosti slabije kupovne moći uništiti Hrvatski turizam do kraja, to se može samo uništenjem prostornih i ekoloških resursa za turizam s gradnjom Plomina C, Stvaranje nove Sudijske Arabije i Kuvajta na Jadranu, pretjerana devastacija prostora Apartmanizacijom i Betonizacijom u cilju extra profita, a sve bez ekonomske logike u odnosu na kvalitetnu Turizam. Pod Krinkom nekih Golf Terena naši vizionari političari golferi promoviraju Golf Tereni na Srđu Dubrovnik ( 300 Ha zemljišta ), Golf Tereni na Muzilu ( 200 Ha zemljišta ) u centru Pule, može dečki, al bez velikih Apartmanskih projekata.
    Jedina dobra stvar u cijeloj priči je što je riknulo na duži rok tržište nekretnina na Mediteranu tako da će uništavanje priobalnog prostora kod nas sada ići sporije, jer igrati na Burzi i ulagati traži ipak neko znanje i razmišljanje, a kupovati APP kada je tržište u rastu i “kada purani lete” može svaki pametnjaković bauštelac iz Njemačke, pa onda i privlači takav sloj gostiju 🙂
    Ako se nešto ne promijeni i nastavi se ovako povećavati javni dug, neki ekonomisti smatraju da nam je ostalo još 2 godine do MMF ( vidi novi Globus ), a onda će MMF vući nepopularne poteze kojih se naši političari boje, i onda će letjeti perje..:))

  18. Gledam podatke MUP-a za ulaz stranaca na 01.08. i 08.08. i preko 600 tis. ulazaka je. E sad dal ja nešto brkam i krivo gledam? Znači ulasci stranaca (cestovni, željeznički, riječni, pomorski i zračni promet) na 1.kolovoz iznosi 684 tis., a na 8.kolovoza 635 tis.!

  19. Pojedini hoteljeri i mali iznajmljivači bilježe jako dobar booking za rujan. Neka nas i vrijeme posluži i 9.mj.će biti izenađujuće dobar. Kad krajem 10.mj. izađu fin.izvješća fondići bi mogli biti zaprepašteni 🙂

  20. 555 tis. stranaca je jučer ušlo! Ukupno sa domaćim gostima je preko 100 tis. ulaska naspram sredine prošlog kolovoza. Predobro.

  21. Danas je 18-ti kolovoz a graf koji Nenad ažurira redovito još uvijek pokazuje zelenu krivulju koja je veća od crvene na svom vrhuncu u srpnju 2014. Stvarno fascinantno a ako još i value segment bude bolji, tj. potrošnja i prosječne cijene, yasigurno rezultati Q3 će biti izuzetni. Naravno i najave rujna su obećavajuće…

  22. Čini se da zelena krivulja neće tako blizu crvenoj 🙂 Rujan bi mogao biti kao i srpanj što se tiče razlike uspješnosti spram prošle godine. Preostaje nam još par tjedana pričekati ali već sada možemo zaključiti da je sezona bila fantastična!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s