Uncategorized

O ekonomiji i hrvatskom gospodarstvu – za laike

I zašto će BDP ove godine rasti više od očekivanja analitičara (možda oko 1%)

1. Prije nekoliko dana je HNB izdao svoj novi Standardni prezentacijski format. U njemu i laici mogu vidjeti jako zanimljivih stvari, primjerice:

bdp

Jako su zanimljive razne usporedba s usporedivim zemljama, počinjemo s onim koji nas najviše muči:

nezaposlenost

Realne plaće su pale od početka naše tzv. krize (jer ovo nije kriza, nego samo razotrkivanje slabosti, koje uporno odbijamo promijeniti). Crvena crta su nominalne plaće (koliko piše na isplatnom listiću). ‘Realno’ uvijek znači ‘modificirano za inflaciju’, tj. ‘stvarno = koliko se može kupiti za njih’. Sivo su stupići koji označavaju stope promjene realnih plaća, i kao što vidimo one su padale:

realne plaće

Evo i odgovora zašto praktički nema investicija u RH, osim u djelatnost koja ne ovisi puno o produktivnosti, nego o rentnoj poziciji (turizam). Da ste potencijalni strani investitor u neku proizvodnu djelatnost, da li biste izabrali Hrvatsku, kad na raspolaganju imate sve ove zemlje s neusporedivo boljom ulagačkom klimom, stavom prema poduzetništvu i ‘kapitalizmu’:

trošak rada

Pri čemu, a ovo je jako važno, Hrvatska je za ulagača i značajno rizičnija od svih ovih zemalja. Pogledajte grafikon s Deustsche bank koji pokazuje rizičnost kroz vjerojatnost defaulta (bankrota) u kojem bi imaoci obveznica povratili oko 50% svojih ulaganja. Hrvatska je naravno ova najgornja crta!

cds spread 2015-08-06

Ako ste strani investitor, morate svom ulaganju alocirati i rizičnost, a početna točka je rizik zemlje. Zašto biste išli u skupu i jako rizičnu zemlju, s katastrofalnim stavom o poduzetništvu, ulaganjima i kapitalizmu?

Pogledajte primjerice industrijsku proizvodnju u 2014. u tim zemmljama i u RH (ovdje je izvor Eurostat):

ind proizvodnja

Vjerujte mi, uzrok ovakvog trenda u industrijskoj proizvodnji nije ni ‘jaka kuna’, a niti ‘politika štednje’ (koje nema, nego nastavljamo s rastrosnošću u totalno neprimjerenim uvjetima), a niti ‘neoliberalni’!

Sljedeće grafikone ne treba komentirati, a molim političare, obožavatelje ‘stimuliranja potrošnje’ itd. da se ne ljute na mene nego na HNB:

saldo konsolidirane opce drzave

dug opce drzave

Ne znam da li znate, ali kuna jest oslabila zadnjih godina i stalno slabi, oko 5% od početka ‘krize’ prema euru:

tečaj

Devizne pričuve su sve bolje, a to je vjerojatno vezano s obveznimm depozitima banaka u koje jedan dio Hrvatske i od izbijanja krize donosi velike količine novca (to sam opisao ovdje: Dvije Hrvatske; a ujedno je velik razlog otporu reformama, nekima je stalno dobro.)

A kao što ovdje možete vidjeti, novac koji građani dovlače u banke, one hladnokrvno plasiraju uglavnom državi (pogledajte porast plasmana, ne stanje):

plasmani banaka

No ne znam da li znate, naš tekući račun je već neko vrijeme pozitivan, a ove godine će biti baš dobar (turizam). ‘Primarni dohodak’ je uglavnom(?) dobit pripisana inozemnom kapitalu:

struktutra tekućeg računa

Kako su transferi iz inozemstva (gastarbajeteri, uključivo ove moderne, mirovine …) otprilike jednaki kamatama, to je naš vanjski dug manje-više stabilan!!

bruto inozemni dug

A ovdje možete vidjeti i ‘tajnu’ navodnog uspjeha mirovinskih fondova 2. stupa. Kako je moguće da uz onakve katastrofalne ulagačke greške i propuste ipak jedinice rastu? Pa zbog pada prinosa na države obveznice koje su im glavnina portfelja. Jednostavna računica daje sljedeće (mnogima začuđujuće) da ako na obveznicu dospijeća za 10 godina (i recimo ‘duracije’, što je prosječno vrijeme dospijeća po njoj) od 9 godina, kad kamatne stope padnu za 1 postotni poen, obveznici poraste cijena za oko cijelih 9% … i eto ti 9% prinosa 🙂

prinosi na TZ i obveznice

Ima puno lijepih stvari, pogledajte sami ovdje.

2. Prognoze analitičara za ovogodišnji rast BDP se kreću uglavnom na oko 0,2-0,5%. Međutim, rast će biti veći. Naprosto, njihovi sofisticirani modeli se vrte na standardnim pretpostavkama, a prognoza BDP je jedna od najtežih disciplina (notorno teško i neprecizno). No, vidjeli ste moje najave, s obzirom na recentne podatke, da će turizam ove godine rasti oko 10%, i biti preko 8 milijardi eura (što je kasnije u dva navrata rekao i ministar. Kako nakon ovih vrlo snažnih podataka o broju gostiju (i većim cijenama u hotelima) nitko nije rekao da korigira, jasno je da barataju s nekim svojim standardnim pretpostavkama. A kako je turizam (valjda) oko 16% BDP i djelatnost je velike dodane vrijednosti, to je jasno da će samo ovaj veliki rast turizma donijeti barem oko 0,5% rasta.

A propos, dočekali smo i ovo: jendna turistička dionica najtrgovanija na Zagrebačkoj burzi u jednom mjesecu (RIVP). A propos, ministar Prometa, pomorstva i veza je objavio ovo na svom FB profilu: “Izvrsni rezultati stizu iz luckih kapetanija. Porast broja prijava jahti na nasoj obali od 9,81% i rast broja prijava brodica od 8,36% govore o znacajnom razvoju i ove grane hrvatskog turizma.

(Brojke ne lažu, a podaci o kolovoškoj grbi su na grafikonu desno.)

3. Međutim, to nije dovoljno. Kako treba gledati Hrvatsku? Kao mali brodić, ‘kaić’, s motorom od 5 KS koji se po lijepom vremenu (ekstremno povoljne kamatne stope na međunarodnim tržištima i velika konjuktura na našim izvoznim tržištima) uputio za Vis. Pri čemu je motor zagušen (veliki porezi, nekonkurentnost, antipoduzetnička klima) pa efektivno radi na 2 KS. A u njega polako ulazi voda (sve veći javni dug, i ‘debela mama’, država nezasitna). Sada znamo dvije stvari:
– ako ne popravimo motor, nećemo stići
– ako i popravimo motor, jako smo ranjivi (na promjenu vremenskim prilika ili možda nesolidnost putnika, koji se mogu, npr., nagnuti svi na jednu stranu).

BTW evo i nasumičnog odabira par vijesti o kojima vas naši mediji neće izvjestiti ‘jer je jako važno drugovi i drugarice da projiciramo depresivnu sliku svijeta jer (a) narod to traži, iako samo ga sami tako odgojili i (b) to je najsigurniji način da se ne pokreću promjene u Hrvatskoj, naime bitno je da znamo da je kriza u svijetu i stoga se bitno samo sagnuti i čekati da to prođe i onda će biti sve po starom:

The Spanish economy just blew analyst expectations out of the water
German factories just destroyed expectations with an explosion in orders
Spanish Services Surge as Euro-Area Economy Shows Resilience
U.S. private sector adds 185,000 jobs in July: ADP (što se sada smatra čak i relativno lošim?!)

4. Što se tiče ekonomije, tu s aspekta opće kulture stojimo jako loše. Zato se naš najveći izdavač potrudio napokon početi Hrvate obrazovati i to tako da je izdao i agresivno reklamiru žbrljotinu od muljatora i bleferea Varufakisa?! Otprilike je to kao da o pravilima prometa podučava ovaj: Romanian lorry driver drove the wrong way down a busy motorway after swapping seats with his passenger at the wheel. Zaista mi je nevjerojatno da i dalje ima ljudi koji smatraju da je cijeli svijet u krivu (SAD, Europa u cjelini, pa onda posebo Španjolska, Njemačka, Italija … pa onda Kina, Indija, Japan), a Grci i mi u pravu i da su ‘Grci putokaz humanizma, gospodarstva i ekonomije kakvi bi trebali biti).

No, srećom u današnje doba interneta imate nešto mnogo bolje. Jako mnogo bolje. Npr. MR University (Taylor Cowen!) na kojem imate ove krasne jednostavne lekcije o ekonomiji. Ako znate malo ili nimalo, pogledajte neke kratke priloge među ovima i znat ćete za hrvatske prilike (posebno: političare) jako puno. Zaista je jako bitno da unaprijedimo opću kulturu u ekonomiji sad kad dolazi vrijeme predizbornih obećanja!

Everyday Economics
Principles of Economics: Microeconomics
Great Economists: Classical Economics and its Forerunners

I za ljude u medijskom biznisu:
Economics of the Media

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

Tagged as:

38 replies »

  1. Svaka čast na trudu i analitičnosti, mislim da ovako analitički kvalitetno ne promišljaju ni ministar i vladini stručnjaci jer bi do sad već ponudili neka rješenja umjesto tapkanja na mjestu

  2. svaka čast na trudu i analitičnosti, da ministri i njegovi stručnjaci znaju ovako kvalitetno analitički procijeniti stanje već bi dali neka rješenja umjesto ovog tapkanja u mjestu

    • @AlenPri čemu, a ovo je jako važno, Hrvatska je za ulagača i značajno rizičnija od svih ovih zemalja. Pogledajte grafikon s Deustsche bank koji pokazuje rizičnost kroz vjerojatnost defaulta (bankrota) u kojem bi imaoci obveznica povratili oko 50% svojih ulaganja. Hrvatska je naravno ova najgornja crta!

      Prvo, Razgovarao sam nedavno s nekim relevantnim Hrvatskim ekonomistom koji mi je je rekao ako se javni dug bude nastavio povećavati ovom brzinom, a nova vlast ne provede nikakve reforme, da smo za 2 ( DVIJE ) Godine u takvom stanju da će morati doći uredovati MMF, a spominjao je i mogućnost inflacije.
      Drugo, koliko mi je poznato Kreditni rejting nam je nedavno pao s “stabilnog smeća” na “nestabilno smeće”. Treće, drago mi je da smo članica EU, pa se neće moći toliko frizirati podatke o stanju financija, a kriza ili MMF će nas prisiliti uskoro na strukturne reforme, ukidanje monopola uvoznog lobija, racionalizaciju državne i lokalne uprave s manjim brojem uhljeba, privatizaciju javnih poduzeća i općenito bolje i zdravije uvjete za izvoznike i turističko-hotelski sektor.

  3. Nenade, da li su Vas ikada zvali iz Vlade,Ministarstva gospodarstva ili Udruge poslodavaca za neku analizu, projekciju, analitičko mišljenje…?

  4. Jedan od boljih vasih postova, svaka cast!
    Sad kad bi to mogli ubaciti kao clanak u neki od poznatijih medija, da malo cuju za to i gradjani koji ne citaju vas blog. To bi bilo jako dobro 🙂

  5. Ulazimo u predizborni period.
    Svi koji se bave politikom, morali bi dati odgovor, komentar, na (genijalnu sličicu kojm ste opisali) stanje hrvatske ekonomije
    Kako treba gledati Hrvatsku? Kao mali brodić, ‘kaić’, s motorom od 5 KS koji se po lijepom vremenu (ekstremno povoljne kamatne stope na međunarodnim tržištima i velika konjuktura na našim izvoznim tržištima) uputio za Vis. Pri čemu je motor zagušen (veliki porezi, nekonkurentnost, antipoduzetnička klima) pa efektivno radi na 2 KS. A u njega polako ulazi voda (sve veći javni dug, i ‘debela mama’, država nezasitna). Sada znamo dvije stvari:
    – ako ne popravimo motor, nećemo stići
    – ako i popravimo motor, jako smo ranjivi (na promjenu vremenskim prilika ili možda nesolidnost putnika, koji se mogu, npr., nagnuti svi na jednu stranu).
    Što misle napraviti? S kojim ljudima? Kada možemo očekivati rezultate?

  6. Mislim da oni (političari) ignoriranjem ovakvih podataka i kvalitetnih ljudi ( a RH je mala i nema puno sposobnih sa znanjem) samo kriju vlastiti strah, političku kratkovidnost i nadasve veliko neznanje. Rađe će platiti Amere ili Njemce da ih savjetuju i izrađuju skupe projekcije nego uključiti nestranačke, neovisne stručnjake iz RH. Opasna i vrlooo skupa taština.

  7. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE

    DR. IVANOV: Na projekciji rasta 0,2 posto temeljen je aktualni proračun za 2013. i svi rashodi koji se iz njega financiraju, a niti jedan segment korisnika javnih rashoda ne može ili ne želi prihvatiti štednju. Realizirani točni statistički podaci o gospodarskom padu u 2013. bit će objavljeni tijekom 2014. i onda ćemo jedino moći konstatirati da je ipak bio pad te da niti u prvoj polovici 2014. nije izgledan značajniji oporavak.

    Problem je što vladu čine političari, a rijetko makroekonomisti (ili ih uobičajeno nadglasaju populisti). Osim toga, kada državne institucije angažiraju neovisne stručnjake, pitanje je žele li političari prihvatiti istinu o stvarnom zdravlju ekonomije, jer su političari ti koji je trebaju reći javnosti i ne žele biti glasnici loših vijesti. Osim toga, opozicija uvijek traži argumente da kritizira poziciju i optužuje je da je kriva za loše stanje, iako vlada nije ta koja pokreće investicije i povećava zaposlenost, na njoj je jedino da stvori okvir za normalno poslovanje. Dodatno, tragično je što najbolje ekonomiste angažiraju banke i velike tvrtke u privatnom sektoru, a javni sektor preferira lojalne….

    Sve plaća obični građanin

    DR. IVANOV: Svaki dobro izgrađen model može biti dobar ako postoji konsenzus oko njegove implementacije. Za početak bismo trebali znati želimo li socijalizam, državni kapitalizam ili tržišnu ekonomiju s dominantnim udjelom privatnog kapitala i zaposlenošću primarno u privatnom sektoru. Umjesto toga danas je na snazi kombinacija svega navedenog i ona je katastrofalna. Obrazovani, sposobni, marljivi i uporni uspjet će u svim modelima, a zbog nesposobnih, korumpiranih, neodgovornih i nesklonih radu svaki model je osuđen na propast.

    Ljudi u Hrvatskoj još uvijek se nisu pomirili s činjenicom da je nekadašnje društveno vlasništvo postalo državno vlasništvo, a da je prodajom (uglavnom strancima) danas u rukama privatnog kapitala. Ne prihvaćaju odgovornost da svatko treba plaćati porez jer svi koriste javna dobra i usluge, a nerijetko zamagljuju oči pred spoznajom da netko zatajuje prihode i ne plaćajući porez, vara vlastitu državu i svoje sugrađane. Ljudi ne shvaćaju da su porezi visoki ne samo zbog silne administracije i rastrošnosti države, nego zato što država financira zdravstvo, obrazovanje, sport, kulturu, unutarnju sigurnost i niz usluga koje svi koristimo. Međutim, porezi su visoki i zato što se lamaju uvijek na istoj populaciji – malom broju registrirano-zaposlenih osoba i svim potrošačima, dok svi oni koji djeluju u sivoj ekonomiji ili su bogatstvo stekli izvan radnog odnosa, praktično vrlo malo sudjeluju u plaćanju poreza…

    http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=23707

  8. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE II. DIO

    Dr.sc. Marijana Ivanov odgovara na pitanje zašto se povećala moć birokracije

    Za Poslovni.hr kao gost kolumnist piše prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Funkcioniranje države determinirano je djelovanjem izabranih političara, državne birokracije te interesnih skupina koje podupiru određeni politički program, a sve navedeno zajedno tvori tzv. željezni trokut koji omogućuje izglasavanje zakona, uvođenje novih ili smanjenje pojedinih poreza, olakšica i potpora određenim sektorima, koji podupire i omogućuje provedbu stabilizacijskih i razvojnih programa sa specifičnim obilježjima, podupire osnivanje ili ukidanje novih državnih ureda i agencija, kao i koji djeluje na visinu i strukturu proračuna s obzirom na raspodjelu trošenja budućih javnih prihoda, gdje je povećanje budžeta za jedne aktivnosti moguće jedino uz smanjenje budžeta za druge aktivnosti.
    Pri tome je glavnina rashoda i izdataka proračuna determinirana razmjerom javnog sektora i navikama državne potrošnje iz ranijih godina, pogreškama prijašnjih vlada, rastućom potražnjom javnosti za korištenjem proizvoda i usluga javnog sektora poput zdravstva i obrazovanja itd., kao i nizom drugih razloga zbog kojih su javni rashodi gotovo trajno otporni na snižavanje. S druge strane kako su javni prihodi ograničeni (čak i ako uzmemo u obzir mogućnost povećanja javnog duga) postoji racionalno objašnjenje zašto se ministarstva te razna druga državna tijela i uredi iz godine u godinu trude prikazati svoje potrebe i minimalne troškove poslovanja i pružanja svog proizvoda što većima, jer će ionako u konačnoj (pre)raspodijeli proračunskih sredstava prije ili kasnije jednom dobiti manje, kao i zato što takvim ponašanjem nastoje maksimizirati svoj pripadajući budžet radi mogućeg povećanja plaća, privilegija, prestiža, dodatnog zapošljavanja novih radnika, boljih radnih uvjeta ili drugih beneficija koje djeluju na dobrobit i korist same birokracije….

    http://www.poslovni.hr/vijesti/marijana-ivanov-odgovara-na-pitanje-zasto-se-povecala-moc-birokracije-213508

    • Jako dobro Juraj, ovo je velika i komplicirana tema, nitko nema prave odgovore (a kako tek naši analitičari brljaju oko ovoga, a tako jako utječe na valuaciji). Odlično da je Damodoran pisao o tome, pročitat ću kad nađem vremena.

    • Prvo, ‘prijetiti’ ne znači da i je. Vjerojatno bankrota Vam je u gornjem CDS. To znači da racionalni ulagač za ulaganje u Hrvatsku (obveznice, dionice, štednja, nekretnine) naprosto traži takvu premiju (nekoliko %).

      Drugo, u uvjetima ekstremnih kriza su dionice u načelu sigurnije ulaganje nego obveznice i nekretnine, pogledajte: pale su u Grčkoj, ali kako su tek stradale obveznice i nekretnine? Novac u bankama je za sada ‘siguran’ ali zarobljen … pri čemu Hrvatska nije u eurozoni i mislim da naše banke ne bi bile branjene.

  9. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE III. DIO

    TRŽIŠTA KAPITALA

    Ukoliko je financijski sustav razvijeniji i više diversificiran utoliko je gospodarstvo djelotvornije, jer je širem krugu osoba pružena prilika u efikasnoj upotrebi oskudnih resursa. Iako u Hrvatskoj djeluju raznovrsne nebankarske financijske institucije, financijski sustav je i dalje bankocentričan. U strukturi štednje dominiraju depoziti, a u strukturi plasmana krediti. Osim državnih vrijednosnica imovina banaka neznatno uključuje dionice i obveznice poduzeća, dok s druge strane bilježi koncentraciju kredita, posebice onih stanovništvu.
    Depozitno-kreditna aktivnost banaka direktna je konkurencija razvoju instrumenata i institucija tržišta kapitala, a ona je i tim veća uzmemo li u obzir vlasničku povezanost banaka s institucijama tržišta kapitala, uključujući mirovinske i investicijske fondove.
    Osim razvoja tržišta državnih obveznica u proteklom smo razdoblju malo učinili za razvoj tržišta ostalih vrijednosnica. Umjesto toga razvili smo sustav u kojemu se poduzeća kratkoročno zadužuju kod domaćih banaka, a dugoročno u inozemstvu. U isto vrijeme država crpi, trenutačno ionako smanjen, kreditni potencijal banaka.
    Domaća štednja je niska, a građani općenito neskloni “rizičnim“ i novim instrumentima, kakve su za nas još uvijek dionice ili obveznice. U strukturi njihove imovine dominiraju devizni depoziti te “zaleđeni“ kapital u stambenim i drugim nekretninama.

    http://www.banka.hr/blog/marijana-ivanov/trziste-kapitala-nema-sanse

    G. Nenad Bakić, da li se situacija od 2009. na Tržištu kapitala u RH promijenila i kako?

  10. U TURIZAM OVE GODINE ULOŽENO VIŠE NEGO U POSLJEDNJIH 10 GODINA

    Grana gospodarstva koja ove godine može biti zadovoljna, kada je riječ o ulaganjima, svakako je turizam. U hrvatski turizam ove godine više se uložilo nego u posljednje desetljeće…
    Strane investicije u hotele, kampove, bazene, toplice premašuju pola milijarde eura. Samo u Splitu u obnovu starih i gradnju novih hotela te nautičku infrastrukturu uložit će se u iduće dvije godine 200 milijuna eura.A Istra i ove godine prednjači po ulaganjima u hotelsku industriju – u nove hotele, kampove i bazene uloženo je gotovo 1,5 milijardi kuna.
    Otvoren je i novi vodeni park, najveći u Hrvatskoj, riječ je o češkoj investiciji koja sada u sezoni zapošljava više od 100 ljudi.
    U Šibeniku je ovih dana otvoren novi hotel. Turci su uložili 25 milijuna eura.

    http://www.poslovnipuls.com/2015/07/29/u-turizam-ove-godine-ulozeno-vise-nego-u-posljednjih-10-godina/

  11. “Devizni prihod od turizma na razini je oko 17 posto BDP-a, po čemu smo vodeći u EU, no pitanje je može li se vrijednost nacionalnoga gospodarstva temeljiti na tako visoko rizičnoj grani čija je vrijednost gotovo petina BDP-a, ističe Hrvatska gospodarska komora (HGK) u analizi “Značaj deviznog prihoda od turizma”.

    Turizam je, napominju, podložan prirodnim nepogodama, geopolitičkim nestabilnostima i sličnom, pa razvijene zemlje izbjegavaju visoku ovisnost svojih gospodarstava o njemu. U SAD-u je ostvareni devizni prihod od turizma lani iznosio tek 1% BDP-a, u Francuskoj 1,9, V. Britaniji 1,5, Njemačkoj 1,1, a u Italiji 2,1% BDP-a. “Turizam i devizni prihod od turizma neosporno pridonose gospodarskom rastu i ekonomskoj stabilnosti i tu još ima mnogo prostora za razvoj, ali i dalje se postavlja retoričko pitanje je li obračun deviznog prihoda realan i koliko je pritom prisutna siva ekonomija”, ističe HGK.

    Devizni prihod od turizma u nas kontinuirano raste od 2011., i to kao rezultat uzlaznog trenda deviznog prihoda i silaznog trenda BDP-a. Neto devizni prihod od turizma, koji se dobije tako da se deviznom prihodu od turizma (potrošnja inozemnih turista) oduzme stavka deviznog rashoda (potrošnja domaćih turista u inozemstvu), lani je iznosio 6,76 milijardi eura, 1,1% više od rekordne 2008. Lani je neto deviznim prihodom od turizma pokriveno 106,6 robnog deficita. ”

    http://www.poslovni.hr/hrvatska/hgk-turizam-nam-cini-gotovo-petinu-bdp-a-rizicno-300112?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=300112&utm_campaign=FB+page+statusi

  12. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE IV. DIO

    Nemam staklenu kuglu pa ne bih pogađao što nas i kad čeka, ali jedna stvar je identična – trošimo znatno više nego zarađujemo i manjak kontinuirano pokrivamo novim zaduženjem vani, dok istovremeno ne ulažemo u kvalitetniju podlogu za razvoj ekonomije. Ekonomska znanosti poznaje samo dva rješenja tog problema, ili ćeš smanjiti rashode ili ćeš povećati prihode. Ako režeš sjekirom kako se radi u Grčkoj kružnom logikom uništavaš ekonomiju i poreznu bazu pa se postiže kontraefekt i stanje je sve lošije, a ne sve bolje. Ako povećavaš prihode proračuna podizanjem poreza i naknada, vrlo se brzo doseže plafon i vrlo sličnom logikom kao u prethodnom primjeru uništava ekonomija.Visoki porezi opterećuju potrošnju i ulaganja, ekonomija se kao rezultat toga sažima. Jedini relativno upotrebljiv način je stoga podići prihod kroz visoki gospodarski rast s jedne strane, čime se djelomično amortizira otplata duga države, što zahtjeva određena odricanja države iz proračuna,dakle minus u proračunu, ali i nježno rezanje masnog tkiva, dakle odstranjivanje uskih grla u javnoj potrošnji, odnosno precizno eliminiranje neefikasnosti i stvarnog viška ljudi. Hrvatska ne radi ništa od navedenog, kao niti Grčka, već jednostavno nastavlja posuđivati novac izvana za krpanje prevelike potrošnje koja je ekonomski neefikasna i ne vodi stvaranju nove vrijednosti….

    Horor Scenarij – Šišanje proračunskog deficita oborilo bi BDP za 11% i ugasilo 100.000 radnih mjesta

    Pretpostavimo da je Hrvatska dosegnula plafon javnog duga koji može podnijeti te da ga bez pardona treba zamrznuti. Što god vlast odlučila, treba početi sada, kada kamate počnu rasti, to će biti istinski horor koji neće poštedjeti nikoga. Opcije borbe s javnim dugom onda kada nas stjera u kut, najtragičnije su opcije…
    Upravo zbog tako crnog scenarija ekonomist Guste Santini uopće nije htio u igru simulacije. Kaže kako razumije Liderovu intenciju ( pokazati što će se dogoditi ako vlasti ne prestanu ignorirati problem ), no lomiti ga preko leđa najsiromašnijih za njega nije opcija. Trebali bismo jednog za svagda shvatiti da nisu plaće velike, nego je država skupa, dakle nije velik neto nego bruto iznos. Ako za jednu zarađenu kunu poduzeće praktički dvije (2) treba dati državi, koji realni sektor to može izdržati? A s onom jednom kunom zaposlenik jedva preživljava. Svi znamo gdje je izlaz, u izvozno orijentiranom gospodarstvu, jer jedino izvozom možemo plaćati javni dug, dakle domaću potrošnju treba držati pod kontrolom, u restrukturiranju teritorijalnog ustroja i mirovina. Sve drugo bilo bi rješavanje preko koljena, a kada se to radi, onda se događa ulica. Ulicu si ne možemo i ne želimo priuštiti, kategoričan je Santini..

    Ekonomist koji je želio ostati anoniman također nije želio računati, jer svako jednokratno, nasilno šišanje bilo čega, a kamoli duga, posredno i proračunskog prava, podrazumijeva prilično nepošteno prolivene krvi. Jer kada se šiša “uravnilovkom”, nema gledanja kroz prste. Hrvatska je kaže, u najgoroj mogućoj poziciji – više nema vremena za čekanje rezultata reforme javne uprave, a nema ni prostora za suptilno smanjenje duga. Možda bi kombinacija radikalnih i nježnijih mjera mogla biti optimalna. Što god vlast odlučila, treba početi sada. Kada kamate počnu rasti, to će biti istinski horor koji neće poštedjeti nikoga, upozorava taj ekonomista. Opcije borbe s javnim dugom kada nas stjera u kut, najtragičnije su opcije. Od toga je tragičnija samo činjenica da vlast uopće ne dira činjenica da smo korak do kuta…

    Dakle, između dviju krajnosti, stoji jedina opcija, reformiranje javnog sektora. Bez toga bi, upozoravaju mnogi inozemni analitičari, za 3 ili 4 godine Hrvatska mogla biti prisiljena pregovarati s vjerovnicima na način na koji danas pregovara Grčka. (Lider, 07.08.2015. Gordana Gelenčer )

    iderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/novi-broj-lidera-sisanje-proracunskog-deficita-oborilo-bi-bdp-za-11-posto-i-ugasilo-100-tisuca-ra/

  13. Nisam kompetentan za kvalitetan odgovor, ali jedan renomirani ekonomista mi je rekao da ako slijedeća Vlada ništa ne promijeni da je realna mogućnost da za 1 – 2 godine dodje MMF u RH, a to bi značilo vjerojatno rezanja u proračunu. Budući da smo u apsolutnim iznosima ipak u svemu manji od Grčkih dugova, vjerojatno bi to sve kod nas bilo manje spektakularno, uostalom MMF je već bio čini mi se prije 15-tak godina ovdje…:)

  14. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE V. DIO

    HRVATSKA JE RAJ ZA UHLJEBE, što potvrđuju i podaci Eurostata o javnoj potrošnji, prema kojima smo na samom vrhu među 28 članica Europske unije po postotku izdvajanja za izvršnu i zakonodavnu vlast.

    Naime, Hrvatska na izvršne i zakonodavne organe troši čak 9,7 posto ukupne državne potrošnje ili 4,6 posto BDP-a, što je daleko više od mnogih bogatih članica EU.

    Na primjer, Finska za istu namjenu troši 2,9 posto ukupne potrošnje, Danska 3 posto, Velika Britanija 3,2 posto a Francuska 3,3 posto.

    Državna potrošnja u Hrvatskoj 4886 eura po stanovniku godišnje

    Hrvatska je po ukupnoj državnoj potrošnji iskazanoj kao postotak BDP-a u sredini ljestvice europskih država te ona iznosi 48 posto BDP-a odnosno 4886 eura po stanovniku.

    No upitno je kako je taj novac raspoređen, jer dok smo po financiranju političkih uhljeba na vrhu, za npr. socijalnu zaštitu smo među štedljivijima u EU.

    Za socijalnu zaštitu, u koju su uključene i mirovine, izdvaja se 30 posto ukupne javne potrošnje, dok je prosjek EU 40,2 posto, a od nas veća izdvajanja za socijalu imaju sve zemlje osim Slovačke i Cipra.

    Izdvajanja za obrazovanje gotovo jednaka kao i za uhljebe

    Slično je i s ulaganjima u obrazovanje, za koje izdvajamo tek nešto više nego za političke uhljebe.

    Hrvatska za školstvo izdvaja 10,6 posto ukupne javne potrošnje, dok su na vrhu Cipar, latvija i Litva s 15,7 posto. Najmanja izdvajanja za školstvo, od oko 8 posto, imaju Grčka i Italija.

    Zanimljivo je usporediti i podatke za jednu od najbogatijih zemalja svijeta – Švicarsku, koja istovremeno najmanje izdvaja za uhljebe (izvršni i zakonodavni organi), a najviše za školstvo.

    U Švicarskoj tako za školstvo izdvajaju 17,8 posto javnog novca a za izvršne i zakonodavne organe samo 1,1 posto.

    http://www.index.hr/vijesti/clanak/raj-za-uhljebe-na-politicare-trosimo-najvise-u-eu-po-izdvajanju-za-obrazovanje-smo-pri-dnu/829872.aspx

  15. O HRVATSKOJ EKONOMIJI I GOSPODARSTVU ZA LAIKE VI. DIO

    Četiri hrvatska ekonomska poremećaja

    Velimir Šonje Objavljeno Banka 07.00, 02.06.2014.

    EU je identificirala četiri značajne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj: izvoz, zaposlenost, javni dug i pad ino-investicija. Koji je put njihova uklanjanja, pita se Velimir Šonje i odgovara: borba protiv korupcije, klijentelizma, razvidniji proračun, reforma sustava javne nabave, povećanje kvalitete upravljanja javnim sektorom…

    …Preveliki državni izdaci primjer su problema koje se ne može riješiti standardnim makroekonomskim politikama. Ti su izdaci u našoj novijoj prošlosti proizvodili fiskalne deficite i rast javnog duga, bez obzira na stanje poslovnog ciklusa. Pokretači rasta javnih izdataka nisu bile promišljene i pažljivo odvagnute javne politike. Velikim se dijelom radilo o posljedicama korupcije, političkog klijentelizma ili – jednostavnije, nedovoljne promišljenosti i odgovornosti u upravljanju državom zbog ugrađene neefikasnosti u okvirima slabo upravljanog javnog sektora. Riječ je o strukturnim pojavama koje djeluju bez obzira na stopu rasta novčane mase, odnos kune prema euru ili stanje poslovnog ciklusa. Prema tome, s obzirom na dokazano duboku ukorijenjenost pojave, rješenje ne treba tražiti u makroekonomskim politikama, nego u strukturnim reformama: borbi protiv korupcije, klijentelizma, rastu razvidnosti proračuna, reformi sustava javne nabave, povećanju kvalitete upravljanja javnim sektorom, razvoju demokracije i slično….

    http://www.banka.hr/komentari-i-analize/cetiri-hrvatska-ekonomska-poremecaja

  16. Nenade da li ova objava 1.5% rasta BDP-a i pogreska za 0.5% (predvidjali su 0.7%) ima veze s vasim procjenama od 0.5% dodatno od turizma ili ce se taj efekt vidjeti tek u iducem kvartalu? Hvala

  17. Onda ako izvooz nastavi rasti, potrošnja ostane bar na istom nivou, pa na to sve dodamo turizam, onda 3. kvartal bi BDP mogao biti znatno preko 2%, a to je već na nivou ostalih razvijenih zemalja u EU

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s