Gospodarstvo - globalno

Nevjerojatne stvari o gospodarstvu EU ‘koje je u krizi’, TTIP-u i hrvatskom vanjskom dugu

U biti nisu stvarno nevjerojatne, nego samo većini Hrvata s obzirom na njihovu prezentaciju u našim medijima.

1. Naravno da ‘znamo’ da je svijet u krizi i posebno Europa, i stoga se moramo još malo strpiti dok ona prođe, a onda će kod nas biti ‘sve po starom’ i nikako ne smijemo ići u reforme. A Eurostat je upravo objavio jako zanimljivo EU28 current account surplus €12.3 bn. Iz njega:

eurostat tekuci racun

2. Neki dan je objavio i jako pozitivan Euro area international trade in goods surplus €26.4 bn. Uočite kako se pozitivni procjep sve više širi:

međunarodna razmjena

3. Ne znam da li ste čuli u našim medijima koji nekritički prenose svakakve izjave, da je ‘TTIP štetan jer nas Amerikanci žele pokoriti kako bi lakše izvozili svoju lošu robu u EU’. Međutim, pogledajmo što je ‘začuđujuća istina’ – EU u SAD izvozi daleko više nego što uvozi, a to i raste!

glavni partneri

Molim da netko od naših javi Amerikancima da ne ulijeću u taj TTIP!

4. Vanjski dug kao što znamo je povelik:

vanjski dug 5

E sad ono što javnost manje zna. A to je da je kamata koju plaćamo na taj vasnjski dug oko 220 bps. (=2,2 p.p.) veća od one koju plaćaju Česi ili Slovaci, ili 150 bps. (=1,5 p.p.) veća od one koju plaćaju Slovenci, u što se možete uvjeriti ovdje: CDS spredovi na Deutsche bank. To znači da bi Hrvatska (država i hrvatske tvrtke i građani, tvrtke direktno i indirektno, kroz banke) s obzirom na zmelje s kojima se naša javnost donedavno sprdala, plaćala oko milijardu eura manju kamatu godišnje od one koju plaćamo, da imamo kreditni status kao i oni. U pet godina je to simpatičnih 5 milijardi eura razlike na kamatama!! (Ovo je vrlo simplificirano, jer nisam analizirao posebno svaku obveznicu, po koliko je izdana itd. … ali mislim da razumijete poruku.)

Međutim, naši političari su navikli prikazivati kao veliki uspjeh svaki put kad se ‘uspješno zadužimo’. A radi se o tome da svaki novi dug marginalno poskupljuje zaduživanje.

Drugi naši političari kažu da je ‘sve OK, samo trebamo poticati potrošnju’ (iz zaduživanja). Vidite li kakva je to ludost?

5. Neki pak treći političari kažu da je sve OK, samo kad se dokopamo EU fondova i pokrenemo ‘cirkularno gospodarstvo’. Općenito, narod ne razumije najbolje što je to, iako je evidentno da bi se imalo ‘cirkularno gospodarstvo’, moraš najprije imati ‘gospodarstvo’. (‘Cirkularno’ je inače jedna napredna verzija reciklirajućeg.)

Ali evo za one kojima je to i dalje mistični pojam, o čemu se radi možete u stvari vidjeti ovdje:

Kao što vidite, možemo cirkulirati u oba smjera. No, sad kad smo razumjeli koncept na ovom pojednostavljenom prikazu, evo i pravog prikaza. Porast BDP-a odgovara visini ovog sklopa kroz koji cirkuliramo:

Nadam se da su vam sada jasnije neke stvari oko gospodarstva Hrvatske i EU.

Oglasi

35 replies »

  1. Poučno kao i uvijek, no čini mi se da povremeno previše ustrajete na tvrdnji da nas mediji “futraju” s vijestima o svjetskoj krizi koja je uzrok “naše” – nisam baš pod takvim dojmom (možda pratim krive medije).

    Što se TTIPa tiče, jesu li izašli kakvi službeni detalji/nacrti tog sporazuma?

    • Pisao je više puta Milan Račić o tome, i govorio na TV. Naravno da se ne mogu znati detalji tokom pregovora jer bi oni sigurno propali da 400 mil ljudi pregovara istodobno. Bio je jako zanimljiv slučaj na TV kad je liderica ORaH priznala da nije pročitala NAFTA iako je sada (već 20 godina) potpuno javan i zna se da će TTiP biti sličan, ali ona ‘zna’ da je tu sve loše. Inače kako prigovori TTiPu dolaze iz istog kampa koji vjeruje u chemtrailse, to je jako dobar znak da je TTiP OK 🙂

      • Zadnja rečenica u odgovoru je pre-jaka.
        Govore o nečemu što nisu pročitali, i onda to još javno priznaju.
        Eklatantan primjer kako je suprotno ispravno…

      • Dobar razlog za neobjavljivanje detalja (o tome ste detaljnije pisali na FBu), mislio sam da je nešto možda procurilo obzirom na dosta jaku kampanju protiv; što se tiče ORaHa… sve ste davno rekli o odabiru mobitela, pića i uzora u ekonomskom programu 🙂 šteta za još jedan promašeni “treći put” na našoj političkoj sceni.

  2. Fantastičan primjer!
    S ovim bi trebalo započeti svaki sat Makroekonomije na svim ekonomskim fakultetima u državi jer prikazuje brzinu ekspanzije i pada gospodarstva, kao i utjecaj tih pojava na slojevitost gospodarstva!

    • Moram priznati da me iznenadio ovaj podatak da EU ima suficit od skoro 60 milijardi Eur u trgovinskoj razmjeni sa USA. Pa sam išao provjeriti podatke o populaciji i oni kažu da je procjena za EU u 2015 godini oko 510 miliona stanovnika, za USA oko 320 miliona stanovnika. Tim čudnije, ako uzmemo u obzir približne kupovne moći, ne da mi se to istražiti, ali ako uzmemo poljsku, češku, slovačku, … i ostale srednje i istočno europske zemlje, vjerojatno je da ameri imaju ipak malo veću kupovnu moć u prosjeku, ali ne toliku da opravda toliku razliku u odnosu na broj stanovnika ……. bilo bi zanimljivo vidjeti šta se ispod toga, možda neki bolji poznavaoci prilika mogu to prokomentirat i objasnit, odakle takav suficit u korist EU?

      • Čini mi se da u EU ima ipak više industrijske proizvodnje nego u USA, tipa oni su dosta svoje proizvodnje preselili u druge zemlje (Kina, Meksiko i slično), dok u EU je dosta toga preseljeno iz skupljih država u jeftinije unutar EU (Poljska, Mađarska…), također pogledajte koliko samo Njemačka proizvodi i izvozi. Zatim autoindustrija, u EU se jedva mogu naći primjerci automobila proizvedenih u USA, a u USA ima sve više i više EU auta. Kada ste zadnji put u EU vidjeli na nekom proizvodu Made in USA (vrlo rijetko). Oni su jedino jači izvoznici u IT i uslugama.
        Ali opet, pričam napamet, treba napraviti analizu

  3. Što se tiče TIPPa, čini mi se da što god da se dogovore, bit će bolje nego danas.

    Naručivao sam neku odjeću iz SAD-a, vrijednost 100$ (tada je to bilo 600kn). Ide preko FedEx-a, i onda moraš uzet njihovu špeditersku uslugu, pa carine i PDV – na kraju sam platio skoro 1000kn. Koja je “dodatna vrijednost” tih gotovo 400 kn koje sam ekstra platio? Protiv takvih nameta se treba boriti svim sredstvima.

    A Holyci, Škrlecu i sličnima poručujem: stavite na glavu šešire od limene folije da vam ljudi-gušteri ne čitaju misli i ostavite nas ostale na miru

  4. Raste i izvoz i uvoz, po sličnim stopama, i to najvećim od svih promatranih trgovinskih partnera. I to je super, i to se želi i dalje povećavati. To je svrha TTIP-a: povećati trgovinsku razmijenu. Uopće nije bitno tko u kojem trenutku uvozi/izvozi više. To je stvar na koju utjeće bezbroj kompliciranih varijabli i to nitko ne može dugoročno predvidjeti niti ima razloga to pokuašvati, to je jednostavno nešto što se prepušta tržištu i nikome u Americi sigurno nije niti na kraj pameti razmišljati u tim terminima. Ovdje se gleda win-win situacija, a koja je sigurno i višeslojna. Nije poanta samo u tome što će se povećati i uvoz i izvoz, nego i u tome što će se to odvijati uz slobodnije tržište, uz manje fiskalne troškove tj. veće stvaranje stvarne vrijednosti na obje strane i po bruto dolaru robne razmijene, a onda to što će biti i više dolara razmijene tim bolje. Time će se sigurno utjecati na stvaranje radnih mjesta s obje strane Atlantika, i to sigurno Amerikancima niti na kraj pametni nije razmišljati “a gdje više”. To možda Europlji mudruju kako će oni dobiti veći dio kolača od povećanja broja radnih mjesta, a Amerikancima naravno da svejedno, misle si “good for you!”, njima sigurno nije do “otimanja” se za radna mjesta. Europljanima radna mjesta trebaju i super neka si ih dobiju čim više. S druge strane ako baš idemo u te analize, pa sigurno da ako će Europljani imati više i boljih radnih mjesta da će to pozitivno utjecati i na njihov uvoz iz USA… Što god povećava trgovinu i slobodu, smanjuje poreze, smanjuje birokraciju, mora biti neto dobro.

  5. Jucer sam gledao neki dokumentarac o Ugandi. I ostao zapanjen koliko su oni za slobodno trziste i poduzetnistvo. Mozda je to samo pogled iz jednog kuta. Ali one koje su prikazali ne cekaju da im neki drzavni planer poslozi zivot.

      • Pa ne bi se slozio s Vama…
        Drljaca vrlo cesto ima dobre tekstove. Uovom clanku je naveo cinjenice koje su lako dostupne i mogu se provjeriti … Ok, mozda je neke dijelove mogao drugacije formulirati ali zaista… Cime je to Tesla zasluzio da ga od stecaja spasavaju americki porezni obveznici!? Radi li se mozda o strateskom interesu za SAD? Nije mi bas jasno…. Osim toga, Vi a vecina citatelja na ovom blogu se zalaze za sto manje drzave (sto je OK) a u konkretnom slucaju drzava ga sanira i jos ubire zelene poticaje….

        • Ne znam ja što je on prije pisao ali nakon ovog teksta je više nego očito da dobro pisati trenutno ne može, možda je jednostavno izgubio “dar”. Svakom se može dogoditi, svakom dođe vrijeme za mirovnu. Ne znam kako se ovo uklapa u ideju o Jutarnjem kao ozbiljnom mediju. Ali vidimo da njihova publika uopće ne shvaća koliko je ovo strašno? Eto u Hrvatskoj može i to proći, da ovakvo nešto uopće ne našteti reputaciji medija za koji radi – to pokazuje u kolikom su naši mediji dubokom glibu. Ali u svakom slučaju i za one bez novinarskog dara ima mjesta po suncem, pa barem je naš medijski prostor pun trash-žutila a što je legitiman poslovni model (samo bi trebalo biti pošten i takvim se i reklamirati a ne glumiti ozbiljnu novinu a pisati smeće), neka potraži novi posao na takvom mjestu ako Jutarnji odluči da ne želi trash-novinarstvo.

          I novinarstvu postoji nekakv kodeks časti, zna se koliko se nisko u ocrnjivanju javne osobe može ići a što ipak prelazi granicu dobrog ukusa (u Hrvatskoj i diljem Europe čak i zakona, srećom Muska ovo ne zanima, neće ga doći ovdje tužakati pred hrvatskim sudovima). A možda postoji i granica i u Hrvatskoj ispod koje se ne bi trebalo ići s trovanjem javnost anti-tržišnim tekstovima u kojima se pokazuje potpuno nerazumijevanje niti jednog tržišta (ne samo tržšta kapitala o kojem autor zbilja nema blage veze).

          A u ovom tekstu samo financiranje od strane poreznih obveznika uoće nije jedina stvar o kojoj autor piše, napisao je on tu veći broj misli o tržištu, inovacijama itd., i sve besmislice ne zna se koja veća i tužnija.

          A što se tiče samog “spašavanja od bankrota”, i to je jedna mala obmana, to nije onaj isti program gdje su GM, Ford i Chrysler dobili milijarde u bail-out programu (i neki ne baš sve vratili u novcu), ovo je sve išlo od DOE po jasnim kriterijima gdje je Tesla ne samo jedan od manjih primalaca kredita (vraćenog prije roka, prvi su autoindustriji koji je sve vratio neovisn o kreditnoj liniji), gdje je i npr. Nissan dobio tri puta više, nego i uopće jedan od ne baš poslovično uspješnih kreditiranja od strane DOE. Oni su mnoge kreditirali koji su bankrotirali i kredite nisu vratili (jer to je takav biznis, to je nekakv državni VC, rizični projekti u ranim fazama, i to isto nije samo po sebi loše – loše je samo što je država vlasnik tog fonda). Tesla je samo iskoristio što se nudilo i bio jedan od najboljih klijenata pri tome. I sam Musk je izrazito protiv direktnih subvencija (eventualno tax carbon tax kao fer način), da se njega pita to bi se sve trebalo ukinuti. Ali dok se nudi, naravno da je njegova obveza to uzeti kako ne bi neuzimanjem konkurenciji ostavljao prednost. Ako će ukinuti sve vrste “zelinih poticaja” (i carbon tax koji je kao “pošten i zvuči klimatski korisno”) nitko sretniji od Tesle, jer njihova vozila sigurno ne kupuju ti koji prebiru svaki dolar, za razliku od možda kupaca mnogih od “konkurenata”.

      • IMHO korektan clanak. Bez obzora na urednicki “opsjenar” u nazivu clanka.
        Gojko je i inace odlican. A i iznio je konkretne podatke. Bez obzira na inovativnost, sto i valuacija dionice pokazuje, nitko ne zna sto buducnost nosi.
        Nekako sumnjam da cemo brzo masovno na elektricna vozila. Iako bih to jako volio.

        • Ključna pogreška u tekstu o Tesli, prema mojem mišljenju, je što g. Drljača nije spomenuo da kompanija još nije ni ušla u masovnu proizvodnju električnih automobila što bi onda trebalo voditi puno većim prihodima/dobiti. Naime, poslije Roadstera koji je zapravo konceptno vozilo na bazi lotusa, Model S je luksuzna krstarica tipa BMW 7. Ono što slijedi je Model X i Model 3 koji će zaokružiti cijelu priču koja mora početi s skupim i neisplativim modelima. Teslu se nikako ne smije uspoređivati sa klasičnim auto kompanijama jer Tesla to uistinu nije. Treba spomenuti i Muskovu izgradnju mega tvornica baterija koje su najskuplja komponenta i sinergijske efekte na smanjenje jediničnog troška proizvodnje svakog budućeg modela namjenjenog masama pa valuacije kompanije ne bi trebale biti tako neracionalne u budućnosti. Konačno, Tesla je beba autoindustrije a već je napravila puno stvari koje ni stogodišnjaci u istoj industriji nisu. Tako da ne bi otpisivao Teslu ni Muska samo zato jer je dionica trenutno možda precijenjena.

  6. Naravno da bi bilo glupo od Muska da nije uzeo kredit koji mu je na raspolaganju, kao što bi to bilo glupo i od JGL … kao i od Todorića kad su u pitanju poticaji.
    No mislim da je legitiman stav koji propitkuje da li je OK da to budu u sva tri slučaja novac poreznih obveznika, da li je racionalno alociran, da li je OK da porezni obveznik prepušta državi pravo na alokaciju (doduše, to ga nitko i ne pita kad mu ista uzme novac).
    S druge strane, ni mali dioničar ne može utjecati na odluke uprave o raspodjeli resursa u firmi, iako se radi o vlasništvu koje i njemu pripada.
    Dakle, možemo argumentirati i pro i con.

  7. Nenade,
    Kako komentirate zbivanja na stranim burzama posljednjih dana, gdje su pojedini indeksi izgubili i dvocifrene vrijednosti. Ovaj put mi ovo izgleda pomalo neuobičajeno, kao da su se centralne banke malo pogubile i više ne znaju šta će. No, to je ipak moje skromno laičko mišljenje.

    • Zašto bih očekivao išta tog tipa? Najbolja procjena koja se može dati je porast u visini RFR uvećano za Equity risk premium. Jasno, svatko može ‘očekivati’ svašta, porast 300% ili pad 70% … jako puno ljudi stalno viče i jedno i drugo i neki ponekad budu ‘u pravu’.

      Predlažem Marketwatch čitati zbog vijesti, a ne njihovh procjena tržišta … oni su ipak u showbizu i prikupljanju klikova i naravno senzacionalne ‘procjene’ im jako dobro dođu. Inače najpoznanitij je ‘dr. Doom’, pa pogledajte kako oni svake godine za redom najavljuje ‘market crash’

  8. Donekle paše uz temu…iako bi bilo najprikladnije za News Bar.

    Htio sam danas nešto isprintati u NSB-u, i kaže knjižničar da nemaju printer. Pitam jel na ovom katu samo nema, a kaže on ne, nema u cijeloj zgradi.

    Iz vizije Nacionalne i sveučilišne knjižnice:
    “Osim toga, knjižnica je interdisciplinarni prostor u kojem se razmjenjuju informacije i znanja, multimedijski centar kulture i umjetnosti temeljen na kreativnosti i dostupnosti.”

    Je li to kreativnost na NAŠ način? Knjižnica bez printera u 21. stoljeću? Bitno da je “nedjeljiva od konteksta vremena u kojem se nalazi” i da pruža “najkvalitetniju knjižničnu uslugu”!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s