Uncategorized

Grafikon(i) dana: kamatne stope u Hrvatskoj

Prije par dana izdan je novi bilten HNB s jako zanimljivim podacima u smislu rasprave ministra Lalovca, banaka i stručne javnosti oko visina kamata u Hrvatskoj.

Meni je najzanimljiviji ovaj grafikon koji prikazuje razliku na kamate koju banke plaćaju građanima na depozite u eurima i koje im naplaćuju na kredite s deviznom klauzulom (dakle de facto u eurima):

spread gradjani

Kao što vidite, taj spread se stalno penje i sada je već na 5-5,5%!

Glavni razlog su sve niže kamate koji građani dobijaju u bankama, za 3-mjesečna oročenja je to sada već na svega oko 1%:

kamate gradjani

Credit default swap spread – CDS spread je osiguranje od propasti kredita, osiguranje da vam dužnik neće isplatiti kredit, odnosno država obveznicu. Kako se ne koristi samo kao osiguranje, nego i kao špekulativni instrument, on dobro pokazuje procjenu tržišta da će se dogoditi default. Za Hrvatsku se on trenutno kreće na 2,5-3%, odnosno 250-300 bps. (godišnje):

cds hnb

Ovdje je drugačiji prikaz s Deutsche bank, koji prikazuje vjerojatnost bankrota u kojem će imaoci obveznica na koncu prikupiti oko 50% vrijednosti:

cds db

Ako vjerujemo svjetskim financijskim tržištima (a čini se da vjeruje i država i banke jer su sve kreditne kamatne stope kojima barataju ‘poštelane’ u skladu s time), ispada da građani u bankama trenutno dobijaju (poprilično) negativnu kamatnu stopu ako se uzme u obzir i rizik?!

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

23 replies »

  1. Nenade ne znam na što se odnosi ovo negativna kamatna stopa ali ako se odnosi na depozite slažem se s izjavom. Ako se pak odnosi na kredite onda nije baš tako.

  2. A koliko su ono drugovi koji upravljaju mirovinskim fondovima (II stup) uložili u obveznice ove lijepe naše države sa junk statusom ? Ako me sjećanje ne vara oko 75% imovine … ali nema veze, bitno da su prinosi dobri, tko hebe sigurnost glavnice, je li tako drugovi ?

  3. To je dosta velika razlika u kamatama, neznam kako to uspjeva bankama u Hrvatskoj. Kod nas u SAD je razlika manja pa sad banke vecinu prihoda ‘zarade’ od kojekakvih sitnih mjesecnih naplata i penala. U ukraini su kamate velike no barem na euro i dollar vezanu stednju dobijes preko 10%. No imaju limit za podizanje iz deviznog racuna $700 dnevno.
    Ja mislim da je Alenov komentar dobar. Na SAD burzama oporavak vec traje 6 godina skoro neprekidno i cjene dionica prema P/E su iznad prosjeka, pa je po meni veci rizik sada ulagati, ja sam 50% stavio u cash prije ljeta. Cak i polovicu Apple dionica. I mislim da su Hrvatski politicari namjerno ili nenamjerno naivni, samo pricaju da se izlazi iz krize i da ce sad sve samo po sebi biti bolje. A uopce ne uzimaju u obzir da je isto tako vjerojatno da je pred nama par godina stagnacije u svijetu. Ne samo statisticki ili ciklicki gledano nego i fundamentalno, posto je sadasnji izlazak iz krize djelomicno ‘rijesen’ preljevanjem privatnog duga u drzavni.

    I za kraj, da se malo nasmijete, vjest iz nase ‘porezne’:

    Starting next year, the IRS says it will reject all checks for more than $99,999,999. That’s because check-processing equipment at the nation’s Federal Reserve banks can’t handle checks that big.
    As a result, the richest among us will have to wire their tax payments electronically. Or write multiple checks for less than $100 million apiece.
    Conservatives have been complaining for years that President Barack Obama is trying to stick it to the rich, regularly proposing to raise their taxes. Now, they say, the Obama administration is making it harder for the super-rich to pay those taxes.
    “If Obama really gets mean, he’s going to make them bring in pennies or nickels,” said anti-tax guru Grover Norquist, president of Americans for Tax Reform.

    • Alen ja jučer nazovem autora članka i objasnim mu da je prije objave zgodno provjeriti činjenice (prinosi na Brazilske obveznice nominirane u USD su prije objave smanjenja rejtinga bili cca 5,5% a sda su 6,5%) jer je objavio da su prinosi na Brazilske obveznice prije objave rejting agencije bili cca 15%. Objasnim mu i kako se provjere prinosi. I dobijem odgovor da je podatke za članak pokupio s http://seekingalpha.com/article/3490616-brazils-bond-yields-scream-default
      A članak je ne znaš da li bi plakao ili smijao se. Lik koji je napisao članak izvali da Brazil daje veći kupon na obveznice nego Venezuela. Ozbilljnom novinaru koji prati gospodarska zbivanja samo to mora biti signal za glupost članka. Ali eto izgleda da nije

  4. Ja sam u nekoliko slučajeva pisao u HNB i PBZ gdje imam stambeni kredit gdje se upravo vidi ovo što ste pokazali na grafu. Kamatne stope na depozite i euribor su se značajno više smanjile nego što su se smanjile kamate na stambene kredite. Ako pričamo o riziku zemlje, onda bi stambeni krediti u Srbiji, Albaniji, Grčkoj trebali biti na razini kamatnih stopa u Hrvatskoj, a to sad nije tako. Intessa Sao paolo ima podružnice u Sloveniji (banka koper) i Srbiji i zadnji put kad sam gledao su kamate na stambeni kredit bile ispod 4% u Sloveniji i nešto iznad 45 u Srbiji. isto tako način na koji su banke kamatnu stopu pretvorile u fiksni dio + varijabilni dio na način da je gotovo cijela kamatna stopa fiksni dio je upravo sramotan.

    • što mislite što je uzrok tome i koje je rješenje problema?

      da li treba liberalizirati tržište ili treba dekretom smanjiti kamatne stope (što radi vlada sad?).

      politička nesigurnost koja se unosi ovim odlukama samo povećava rizik i utjeće na rast spreadova.

      i pitanje za vas, što kad sad država smanji stope vama, što sa onima koji nisu dizali kredite ili što sa budućim generacijama koje budu htjele dignuti kredit? tko će njima refundirat. jer ako ova odluka smanji stabilnost bankarskog sektora, a bude, što mislite kolike će onda biti kamatne stope? niže? što mislite hoće li doći neka nova banka na ovo tržište nakon što se pola njih povuće odavde?

      sramtono je da, ali ne shvaćam kako ljudi hoće dekret a ne tržištem i ne bore se za liberalizaciju nego za dodatni upliv države u tržišta.

      katastrofa od zemlje. treba se educirat.

      • činjenica je da sam digao stambeni kredit i da je kamatna stopa iznosila ispod 6%. tada je euribor bio iznad 3%. Prije godinu i pol je kamatna stopa definirana na način da se sastoji od fiksne i euribora. s obzirom da je euribor u tom trenutku bio 0,%, moja kamatna stopa je složena na način da je fiksni dio 5,3%, a varijabilni je euribor. na ovaj način se smatram prevarenim ma što god vi mislili o tome. činjenica je i da su se kamate na eurske depozite smanjile u istom periodu za gotovo 3%. ako su niske kamate na depozite i niska vrijednost euribora, to bi značilo da bi i kamate na stambene kredite danas trebale biti niže nego što jesu. ako smatrate da je liberalizacija imati spread između ulazne i izlazne cijene novca više od 4% (naše banke se značajno financijaraju depozitima), onda sigurna da ne razmišljamo isto.
        netko sada može reći da sam idiot što sam pristao na kredit, ali da bi smanjili broj idiota, treba definirati pravila po kojima se može mijenjati kamatna stopa. da mi je netko ponudi stambeni kredit u kojem je fiksni dio iznad 5%, a varijabilni euribor, nikad ga ne bih uzeo.

        • možemo li reći da je tržište telekomunikacija liberazirano u evropi jer ima stotine operatora. kolika bi cijena roaminga da cijene nisu dekretom smanjene. smatrate li da sve te stvari treba pustiti tržištu. ovdje nisu cijene snižene dekretom već su svi operatori izračunali svoje troškove, to dostavili komisiji i na to su im priznate značajne marže. i opet je cijena višestruko niža

  5. XYz,
    kako piše Nikola u pogledu članka, kako pišete Vi, u pogledu načina određivanja kamatne stope (varijabilni dio + fiksni dio) kako piše marijan o investiranju u državne obveznice, tako i jest. Količina neznanja, ne u ljudi kao što sam ja, ili mnogi drugi amateri, simpatizeri bloga i gosp. Bakića, amateri i simpatizeri u smislu da se u životu ne bavimo financijama (pa se one neizbježno bave nama, pa ipak s vremenom postaje jasno da se barem malo treba baviti financijama), nego u ljudi koji su profesionalci i trebali bi znati…
    Mislim da se radi o posljedici nevjerovatno visokog utjecaja politike na život, na sve razine života, koji je društvo upilo sa samoupravnim socijalizmom, kao posljednim oblikom, posljednjim preobražajem totalitarne diktature. Sve je probleme uvijek na kraju rješavala politika, pa neko brljanje u području stručnog nije bitno.
    To je objašnjenje nesposobnosti da se riješi problem odnosa sa bankama na normalan način, dakle poštujući tržišne zakone.

    • ajme, ajme. znači komisija je zaslužna za niže cijene. koji ste vi naivac.

      znate kako političari rade, prvo vas gurnu u blato a onda vam ponude ruku i vi zahvalni što su vas izvukli.

      pa cijene u roamingu i jesu tave bile očito zato što nema tržišta. prosurfajte malo napišite u google: EU telecom regulations pa krenite od tud.

      pa šta vam nije jasno, da ako postoji neka EU regulativa da minimalno svakak kompanija koja posluje na takvom tržištu mora zaposliti dodatne ljude da pokriju tu regulativu i da se pobrinu da sve štima po zakonu, pa onda zbog toga jasno imaju i dodate troškove, koje onda prebacuju na klijente.
      Kako vi mislite da je moguće da regulativa smanjuje troškove?? jedino je to moguće ako su marže ogromne, a marže su ogromne ako nema konkurencije. a ako nema konkurencije znači da tržište ne funkcionira, a ne funkcionira jer imamo previše regulative.

      a vi tražite još regulative?
      logika?

    • točno. država kakti radi za narod, moš mislit. a banke im uplaćuju u proračun milijarde i financiraju državu non stop. jasno ovaj slijepi narod to ne vidi, jer čim im neko ponudi pet kuna oni glasaju za njega. a sutra će opet biti suza kad euribor krene gore, onda će tražiti da se kamate fiksiraju ali na one koje su bile 2015 jasno. jer to je fer, drugi su ih nasanjkali nisu oni krivi što nemaju mozga.

      • Naravno da su nas nasanjkali jer su proglasili da je vecina udjela u vec ohoho povecanoj kamati fiksni dio a varijabilni da ovisi o euriboru i to u trenutku kad je sve na povjesnom minimumu…

        Naravno da nisu to ljudi tako odabrali i da je to nametnuto u nekom zatecenom stanju…

        • trotter ali ako je to tako, kako objašnjavate da sad ljudi i dalje masovno izbjegavaju fiksnu stopu i uzimaju promjenjivu koja je niža.

          što vam to govori, nije li to ponovo scenarij koji smo imali sa CHF.

          to potvrđuje da vas nitko nije nagovortio nego se vi (mislim ovdje figurativno na općenito ljude koji dižu kredit) svjesno bacate pod vlak.

          znači sad kad su stope na povjesnom minimumu su premije za fiksnu stopu, jasno na povjesnom maksimumu, ali upravo zato jer je rizik najveći. zapravo su te premije jako niske jer je očekivanje tržišta valjda da će ova situacija sa niskim euriborom potrajat, što je isto moguć scenarij.

          isto tako je bilo sa chf kamate su bile niže nego na druge valute, jer je rizik od aprecijacije bio očito veći, ali je bilo isto tako moguće da ta situacija potraje, no ipak nije potrajala i onda ste se pobunili.

          što ako euribor ode gore a vi ste mogli konvertirati i u fiksnu stopu. koliko ja znam banke su klijentima nudile konverziju i neki su odabrali, ostali čekaju da vlada donese odluku i nadaju se besplatnom ručku i nižim ratama.

          koliko ja vidim vi ste svi preuzeli ulogu žrtve, a znamo što to znači vječito su drugi krivi za sve. prvi korak u vašem osobnom rastu treba biti preuzimanje odgovornosti. to je broj 1. to vam je moj savjet. progutajte go…no i preuzmite odgovornost za sebe i svoju financijsku budućnost. svi ovi što ih vlada spašava su izgubljen slučaj već sad, kako god se razvilo. jer su žrtve i tu nema napretka, nikakvog.

  6. Ja sam primarno govorio o onima kojima su se proizvoljno dizale kamate (i onima s euro kreditima) a za sto postoji pravomocna presuda da je bilo protuzakonito. A onda su tim ljudima koji su imali kredite u otplati u pogodnom trenutku kad su vec bile protuzakonito dignute kamate to zacementirali na nacin koji sam gore naveo. Znaci nitko nije birao da ga se sto protuzakonito, sto maksimalno perfidno i huljski izlevatilo. Kako nisu onda ti ljudi zrtve pravomocno presudjenog protuzakonitog postupanja?
    Ja sam recimo svjestan svoje lakovjernosti i financijske nepismenosti prije 10g. Opismenio sam se u tom smislu na skupi nacin a izmedju ostalog i na ovom blogu. Ali necu ipak progutati da smo mi bas 100% krivi. Iz ovog sto ste napisali cini se da mislite da je bas sva krivica na duznicima.
    Ja mislim da zakonodavac jednostavno nije predvidio da sredstvo lihve nije samo kamata nego i tecaj. Efekt je isti. Ali to ce se vjerojatno zakonski promijeniti. Prvo netko pogine na pjesackom prijelazu a onda se tek stavlja lezeci policajac…

    • trotter

      https://en.wikipedia.org/wiki/Victim_mentality

      ne slažem se s vama u pravu ste. ne slažem se da vas je neko huljski izlevatio (jer uvjete promjene kamata ste znali pri potpisivanju ugovora, to nije bila tajna) također konverzija iz promjenjivih stopa u nacionalnu referentnu stopu ili u libor/euribor je napravljena po zakonu, dakle ako vam je nešto tu huljski pitajte vladu. jel kužiš od kud problem, ti se žališ na huljsku prevaru i tražiš od vlade da ispravi krive drine koje je sama kreirala. jedini zakon koji će ti pomoći je tržište, odnosno konkurencija. a toga neće biti dok je ova socijalistička vlada. kojoj i ti daješ vjetar u leđa, jer im daješ da te kupe sa par manjih rata, al ćeš negdje platiti još više. osim ako ne postaneš uhljeb, to ti je najbolja strategija ako želiš status quo. ako već nisi uhljeb…

      no ne mislim da ste za sve sami krivi, to je upravo taj crno bijeli pogled koji i vodi u mentalitet žrtve.
      ili sam sve ja kriv ili je sve krivica druge strane. no rješenje je u dogovoru a ne prebacivanja troškova na društvo.

      naravno da su banke mogle i trebale reagirati na razllčite načine, Nenad je i predložio walkout koji tjera banke da se dogovore. no zahtjevati da se banke ponašaju u vašem najboljem interesu znači da ne razumijete efekte tržišta. tržište je ono što tjera banke da se ponašaju u najboljem interesu ne zakoni. kao što vidite vlada nikad ne donosi zakone jednostrano, pa zar stvarno mislite da ste moćniji od bankarskog lobija. pazite što kažem, vidjet ćete što će bit. banke će dobiti ovaj spor lobiranjem i trošak će snositi porezni obveznici. dakle sad vi upravo radite na tome da huljski izlevatite porezne obveznike. vidim to vas ne muči, samo da se vi namirite, što pokazuje da vam nije stalo do pravde nego do toga da drugi preuzmu krivicu za vaše odluke.

      vlada može izvoljevati benefite za određenu skupinu dužnika (u kojoj su premijer i ministar financija jer obojica imaju kredite u francima) no to će napraviti preko leđa drugih (još više nevinih nego ste to vi koji ste ipak svojevoljno potpisali taj ugovor).

      banke trebaju podnjeti dio troška, ali samo na način da snose odgovornost koju su preuzeli ugovorom, a to se može postići tako da bankama ostanu nekretnine ili da se dogovore pojedinačno sa dužnicima o rješenju ako je oboma u interesu. i to je to.

  7. Samo kratko jer nisam uljeb. Radim u privatnoj kompaniji pa mogu pisati samo kratko u pauzi… ili predvecer nakon posla…
    Mozete li mi samo reci za sto postoji pravomocna presuda za kamate? Da li su osteceni po tom pitanju zrtve ili su to umislili? Samo to.

    A trzisni princip i walkaway je super stvar i kad bi doslo 30 000 ljudi s kljucevima mislim da bi oni diktirali uvjete a ne banke… medjutim to ne ide jer su se banke i tu na vrijeme osigurale. Ne bjezim od toga da ja prije 10g to nisam kuzio jer sam mislio da ako je stan pod hipotekom i da ako vratim stan da smo kvit a ne da sam jos duzan. Jel sad opet glumim zrtvu ako kazem da sam i tada po tom pitanju doveden u zabludu? Bila je anketa i po bankama i vidjelo se da velika vecima slizbenika i osobnih bankara ne zna nista o osnovama svog posla…onog za sto su placeni… a ja sam trebao sve znati i predvidjeti a ne s dobrom vjerom potpisati…
    Nego molim vas, mozete mi pojasniti za sto je bila pravomocna presuda za kamate?

    • pravomocna presuda pravne države RH?

      dajte molim vas pa to je smiješno uopće komentirati. ima i pravomoćna presuda da Sanader nije kriv. komentirajte vi to?
      jel tko vratio pare dosad uopće?
      o čem vi pričate, koje božje presude, pa to je sve cirkus.

      isto ko što banke sve rade “po zakonu” pa nema potrebe da netko razmisli o tome što se događa.
      ista retorika.

      velim vam vrtimo se u krug. samo tržište to može rješiti, vi ćete uz pomoć politike izvlačiti pravomoćne presude, oni će raditi po zakonu i lobirati u EU i Washingtonu, a na kraju će oguljen biti onaj tko nema veze ni s vama ni s njima.

      business as usual.
      Korporatizam i uhljebizam.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s