Uncategorized

Penjanje na Triglav

I kako Adam Smith može promjeniti vaš život

Ovo je u stvari preporuka za knjigu, ako vam se članak svidi, kupite ju. Ali čujte najprije priču, koju sam se usudio ispričati na zanimljivoj večeri neki dan. U međuvremenu sam našao jednu fotku, pa evo da i dokumentiram.

1. Na prvoj godini fakulteta (matematike: manje-više ‘nerd’), poznanik me pozvao da idemo na Triglav. Naravno, nema problema, iako mi je prethodni najveći uspon bilo Sljeme. Triglav je ozbiljna planina, iako dosegljiva i amaterima, pa ‘nisi pravi Slovenac ako nisi bio na Triglavu’. Za nas nieskusne amatere ipak vrlo zahtjevna, a pogotovo ako zapravo nikad nisi bio na planini (na Sljeme se cijelo vrijeme ide po utabanoj zemljanoj stazi). Primjerice, vidite ovo svjedočanstvo ovih dvoje simaptičnih mladih ljudi: Uspon na Triglav: ‘Lako je bilo popeti se, spust je strašan!’

Za ilustraciju evo nekoliko fotografija. Prve dvije su s prethodnog linka:

Zadnja je s ovoga, gdje nažalost kaže i “Ovo je lijepi uspjeh PD Karlovca, no nažalost naše je penjače rastužila vijest da je nekoliko sati prije našega uspona smrtno stradao pri usponu jedan zagrebački planinar.” Triglav zaista nije bezopasan: više slika pogledajte ovdje (i ako ste u prilici, odite gore).

Evo me gore (klik za veću):

NB Triglav

2. Što vidite? Izlizane tenisice. Rezolucija nije sjajna, ali tamni dio pokazuje da su bile baš izlizane: glatke. Ako povećate sliku, jasno ćete to vidjeti. Nije ni čudo, kad su to bile neke mekane dvoranske tenisice, već tada demode Adidasov Top Ten (ali se mogao nabaviti relativno jeftino u Jugi jer su se proizvodile u Karlovcu – Juga je bila za obuću tadašnji Pakistan).

Oni koji su ikad bili na ikakvoj planini, znaju da se na nju ne ide u tenisicima, a pogotovo ne izlizanima. Cipela je najvažniji dio opreme.

A mene je pri penjanju bio uhvatio velik strah: “Kako ću se vratiti?!” Pa sam odustao i počeo se vraćati (moj poznanik je nastavio). Ali jedan Slovenac, koji je dolazio iz suprotnog smjera me pitao: “Kako je gore?”. Rekao sam da je dobro i nastavio se spuštati. Zatim me od tog muljanja ulovio takav sram (pred samim sobom) da sam se okrenuo se i popeo do kraja. Slovenac se, jasno, silno iznenadio kad me vidio ‘drugi put’ na vrhu, da ‘Kako to’? Pa eto, išao vidjeti zašto mi se frend ne vraća …

(Uočite općenito jaku modu: zavrnute traperice i šuškavac 🙂 )

3. Adam Smith je napisao čuvenu knjigu Bogatstvo naroda, ‘otac’ je modernog kapitalizma. Međutim, manje je poznato da je napisao i drugu važnu knjigu, koju je sam vjerojatno smatrao i važnijom, Teoriju moralnih osjećaja (The Theory of Moral Sentiments).

Iskreno, nisam se uspio potpuno probiti kroz tu arhaično pisanu knjigu o kojoj u How Adam Smith Can Change Your Life: An Unexpected Guide to Human Nature and Happiness piše:

A forgotten book by one of history’s greatest thinkers reveals the surprising connections between happiness, virtue, fame, and fortune.

Adam Smith may have become the patron saint of capitalism after he penned his most famous work, The Wealth of Nations. But few people know that when it came to the behavior of individuals—the way we perceive ourselves, the way we treat others, and the decisions we make in pursuit of happiness—the Scottish philosopher had just as much to say. He developed his ideas on human nature in an epic, sprawling work titled The Theory of Moral Sentiments.

… Smith’s forgotten masterpiece, … a treasure trove of timeless, practical wisdom. Smith’s insights into human nature are just as relevant today as they were three hundred years ago. What does it take to be truly happy? Should we pursue fame and fortune or the respect of our friends and family? How can we make the world a better place? Smith’s unexpected answers, framed within the rich context of current events, literature, history, and pop culture, are at once profound, counterintuitive, and highly entertaining.

Ukratko, u Bogatstvu naroda, Smith pokazuje kako se trebamo odnositi prema strancima (za koje nemamo bliskih osjećaja) kako bismo svi prosperirali, u odnosima u kojima dominira tržište. U Teoriji moralnih osjećaja kako se odnositi prema bližnjima, u odnosima u kojima nema tržišta. To je njegova prva i zadnja knjiga: bila je prva, a smatrao ju je tako važnom da je zadnje izdanje pripremio pred smrt (a nakon njegove smrti otkrilo se da je velik dio svojih novčanih prihoda godinama anonimno uplaćivao karitativnim organizacijama.)

4. U Smithovoj knjizi je i objašnjenje mog ‘iracionalnog’ ponašanja na Triglavu. Smith koristi arhaičnu riječ ‘lovable’ (=zaslužuje biti ‘voljen’) i kaže da ljudi žele biti poštovani (voljeni), ali najviše tako da to zaslužuju. Da budu ‘loved’ jer su ‘lovable’, a ne zato jer se pretvaraju da su ‘lovable’. Uspješni smo tek kad zaslužimo uspjeh.

Ovo i mnoge druge stvari naći ćete u pitkoj i lijepoj knjizi How Adam Smith Can Change Your Life: An Unexpected Guide to Human Nature and Happiness koju vam preporučam za čitanje.

p.s.

Reviews:

“An earnest, accessible introduction to Smith’s ideas on the nature of virtue and happiness.”
—The Wall Street Journal

“A remarkable book…Mr. Roberts’s witty, candid take on Smith is filled with his own wisdom. Gurus, theologians and economists alike might learn a thing or two from him and the first modern economist.”
—The Wall Street Journal’s Washington Wire

“A wonderful new interpretation of Adam Smith’s Theory of Moral Sentiments…A model of intelligent popularization and a great tool for teaching and learning….(Russ) is a great translator of economic ideas into the language of everyday life, and this book is a prime example of how very valuable that skill can be.”
—Yuval Levin, National Review

“A great book. Makes you feel better about life, humanity, and yourself. Like having a conversation and a scotch with Adam Smith, or even better, Russ Roberts.”
—NASSIM TALEB, author of The Black Swan

“Adam Smith was not just an economist; he also had penetrating insights into human nature that informed his rich, subtle, and revolutionary approach to moral philosophy. Russ Roberts combines a deep understanding of what Smith was on about with a fluent writing style to bring out the surprisingly modern implications of Smith’s thinking.”
—MATT RIDLEY, author of The Rational Optimist

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

13 replies »

  1. Moje prvo pravo planinarenje je bilo na Mt. Elber, najviši vrh Colorada. Isto nije tehnički zahtjevan uspon, ali je dugačak. Puno ljudi ga planinari.

    Isto sam išao u tenisicama, I na spuštanju natrag izvrnuo koljeno sa kojim I dan danas znam imati problema.

    Knjiga se čini zanimljivom za pročitati, nadam se pronaći vremena za nju.

    PS. I ja sam isto studirao matematiku…

  2. Dozivio sam slican strah, gotovo panicni na prvom susretu via ferratom na Prisojniku (kroz okno), isto u Julijskim alpama. Prethodno iskustvo Sljeme i Velebit. Oprema: radne cipele, traperice i stari šljem iz Diokia. Sjecam se Talijana u ultima penjackoj modi koji su me gledali kao mi Cehe na Biokovu i sa sazaljenjem i podsmjehom:) Odkad sam to prezivio kupio sam postene gojzerice i opremu i odradio Triglav i jos neke. Preporucam svima, imamo alpe u relativnoj blizini i prekrasno je.

    p.s. Znaci slicno kao sa Svicarcem. Prvo uzmem kredu a tek za par godina pocmem citat Eclecticu i opametim se…

  3. U ono doba i nije baš bilo bolje opreme od izlizanih tenisica, traperica i šuškavca …. štogod tko mislio o tome, ali tako je bilo i tako smo planinarili ….

    • Po dobre gojzerice se išlo u Italiju, koštale su malo bogatstvo za naše pojmove i nije si ih svatko mogao priuštiti … u ono doba niti alpina još nije radila prihvatljive hojzerice, a o ovim varijantama iz poljske, češke i slično suvišno je trošiti riječi …. planinarsku opremu od raznih shoeler i gore-tex materijala i slično smo mogli samo sanjati … ovi oko Vas na slici su vjerojatno večinom slovenci, oni su imali više para on nas ostalih i graz na sat vremena vožnje … slažem se da nije bitno za priču, ali bilo je tako i tako smo išli i na triglav i na ostale vrhove …. pričam o vremenima sredinom osamdesetih, koliko sam shvatio radi se otpriliker o tom dobu …

  4. Hehehe i ja sam sličnu avanturu odradio u tenisicama. Na putu gore mi je neki slo. planinar u prolazu rekao “only for basketball” :))) Još na Kredarici sam odustao od vrha, onih par kraćih izloženih djelova na Tomniskovoj poti mi je bilo dosta. Na spustu od Kredarice nisam tenisice zavezao kako treba tako da su prsti nabijali, a to sam skužio tek kad je počelo bolliti tako da se spust pretvorio u agoniju. Čudna je ljudska psiha, godinam sam se bavio slobodnim letenjem, ali mi provalije nisu nikad sjele.

  5. U SPOMEN NA VELIKOG ALPINISTA GEORGA LEIGH MALLORY, NESTAO 300 M OD VRHA EVERESTA 1924., NADJEN 1999.

    Mallory was no common personality. Physically he allways seemed to me the beau ideal of the mountainer; he was very good looking, and I have always thought that his boyish face, for he looked absurdly young for his 37 years, was the outward and visible sign of a wanderful constitution. His gracefull figure was not last wiry activity and he walked with a tireless swing which made him with whom few could live uphill; he was almost better downhill, for his years of mounting training had added balance and studied poise to his natural turn of speed.

    But it was the spirit of the man that made him the graet mountaineer he was:

    A fire burnt in him and caused his willing spirit to rise superior to the weakness of the flesh; he lived on his nerves, and throught two campaigns on mount everest ( I never climb with him elsewhere ) it was almost impossible to make out whether he was a tired man or not for he responded instantly to every call that was made on him, and while the call lasted hiss would remain the dominant spirit of enterprise. The conquest of the mountain became na obsession with him, and for weeks and months he devoted his whole time and energy to it, incesessantly working at plans and details of organisations…

    Finding George Mallory’s Body
    Seventy-five years after Mallory and Irvine vanished, mountaineer Conrad Anker took part in an expedition to search for their bodies high on Everest.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s