Uncategorized

Imigranti i gospodarstvo

Prvi sam prije dva tjedna skrenuo pažnju na ovo: Izbjeglice, imigranti i demografija, pročitajte ako niste, puno je više podataka nego se u medijima kasnije pojavljivalo.

Ni sada se ne bih upuštao u vrijednosna pitanja, previše ionako ima ‘javno plemenitih’. A i nisam tako pametan da mogu sve razumjeti, a pogotovo predvidjeti oko svega ovoga (eto prilike da pokoji pravednik pljune na mene jer se nisam eksplicitno odredio!).

Ali pogledajmo neke druge elemente ovdje.

U ekonomskoj teoriji jedan prilično standardan pristup gospodarstvom rastu, tj. faktorima koji na njega utječu, je

… at the turn of the twenty-first century our understanding of economic growth hinged on five factors: physical capital, human capital, social capital (in which I am also including institutions), land (including geographic factors such as mineral resources, climate, access to an ocean, etc.), and labor (aka people).

Ovo je iz nove i vrlo hvaljene knjige Why Information Grows: The Evolution of Order, from Atoms to Economies.

Ovo je u biti dio prilično komplicirane priče, u koju ulaze pojmovi kao što je Total Factor Productivity i mnoge druge, ali recimo da je nama ovo dovoljan i nekontroverzan okvir.

Dakle imamo 5 faktora:
– fizički kapital (tvornice itd.)
– zemlju (uključivo resurse kao što je Jadranska obala)
– radnu snagu
– ljudski kapital: znanje i know-how
– društveni kapital: mreže poovjerenja, suradnje i institucije.

Sad imamo i teorijski okvir kako analizirati situaciju. U migracijskoj krizi je kontroverzan je jedino zadnji faktor, na njega se vraćamo kasnije.

U svakom slučaju (prije totalne robotizacije 🙂 ), ako nemate neki od prva tri ‘grupa’ faktora, drugi vam znače manje, sva tri su bitna za produktivnost. A podsjećam na grafikon iz prošlog teksta:

working age population relative

Uočtite da je ovo za npr. Njemačku scenarij sa 100.000 useljenika godišnje.

Sad dolazimo do povoda za ovaj članak. Mnogi imaju svoje omiljene teorije zavjere i geostrateške teorije, a ‘onima drugima’ se ne vjeruje, a pogotovo ‘njihovim’ medijima koji zasisgurno igraju igru svojih vlada, za njih potajno rade. Međutim, štajaznam, da nekome moram vjerovati da ima najmanje očitih interesa (od onih kojih se to tiče) da bude ovako ili onako su Švicarci. Ne znam, nekako im vjerujem, a pogotovo njihovih bankama (znam, sve, pa i njihove, banke su griješne).

A evo što je upravo objavio Credit Suisse, banka kojoj vjerujem: CREDIT SUISSE: Europe’s inflow of migrants is good news for the economy in the short term and great news in the long term.

A danas imamo i ovo u FT: Chinese factories struggle to fill production lines.

Znači, mislim da je utjecaj na gospodarski rast što se tiče prva tri faktora vrlo, vrlo jasan. Idući faktor je ljudski kapital (Human Capital), znanje i knowhow. Mislim da je i njegov utjecaj jako pozitivan, iz više razloga. Prvo, dolaze elite, i ljudi u najboljoj dobi. Drugo, ne možete ljude bez znanja staviti u okoline bez znanja i očekivati ‘razvoj znanja’ (znate onu tlapnju o Hrvatskoj kao ‘zemlji znanja’). Ali ako ih stavite u jaku okolinu s gustim znanjem, apsorpcija njih u taj sustav će biti brza.

Dolazimo do zadnjeg faktora: društvenog kapitala. Europa i Zapad općenito su društva povjerenja. Tržišno gospodarstvo omogućuje suradnju sa strancima u uvjetima povjerenja. Demokracija, poštovanje institucija itd. Utjecaj ovog faktora je nepoznat: da li će imigranti narušiti društveni kapital, primjerice formiranjem zatvorenih sredina koje ne vjeruju ‘strancima’, a ni ovi njima? Dovesti to rasta desnog ili lijevog populizma? Hoće li takav moguć negativni utjecaj na društveni kapital nadmašiti pozitivan u drugima? Ili će možda dovesti do još većeg rasta povjerenja, pa će i taj faktor porasti? Evo primjerice, mnogi ljevičar kojem nije padalo na pamet da proda svoj iPhone i pošalje novce u Afriku da spasi djecu od gladi, on je ‘human’ ali samo na internetu, sada pritrčava i pomaže …

Eto nisam ništa pametno rekao, nemojte zamjeriti 🙂

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

21 replies »

  1. Ima jos jedan pozitivan utjecaj…
    Ako MUP uspije sve popisat, na grafikonu ulazaka cemo imat rujansko-listopadsku grbu! 🙂

    A sad salu na stranu… Kako ste napisali, trenutno stize “krema” drustva pa se nadam da ce se vrlo brzo snaci na krajnjem odredistu i za svoj godisnji odabrati bas nasu obalu.

  2. OK, s vecinom iznesenim se slazem. Ali sto ako prema Europi krene vise desetaka milijuna ljudi? Koliki ce onda biti ovaj peti faktor?

  3. Dolazi nam krema društva…
    Nitko u biti ne zna tko dolazi. Nema sustavnog prikupljanja podataka o ljudima koji dolaze. Imamo samo pojedine priče koje svatko iznosi kako mu odgovara. Vidimo samo razgovore sa ljudima koji znaju engleski, ali ne znamo koliki postotak migranata zna engleski. Za očekivati je da oni Sirijci koji znaju engleski imaju bolje obrazovanje od prosjeka svoje zemlje. Također ne znamo koliki dio tih “Sirijaca” doista ima papire s kojima to može potvrditi. Pogledajte ovaj kratki video o tome kako se prikupljaju podatci o migrantima u Hrvatskoj i koliko su vjerodostojni ti podatci.

    Njemačka želi izbjeglice iz Sirije…
    Ukoliko je Njemačka doista htjela dovesti visokoobrazovane imigrante iz Sirije, to je mogla napraviti puno jednostavnije, jeftinije i humanije. Mogla je sponzorirati svoje humanitarne organizacije koje bi dijelile pomoć izbjeglicama u kampovima u Turskoj i susjednim zemljama. U razgovoru sa izbjeglicama bi ti “humanitarci” saznali podatke o njihovoj stručnosti i vještinama te bi tada onaj kadar koji nedostaje njihovom gospodarstvu prebacili avionima u Njemačku i dali tim ljudima azil.
    Ne bi masa ljudi kretala na naporan put bez garancije da će ostati u Njemačkoj ako i dođu do nje. Ne bi ljudi trošili hrpu novca na taj put i ne bi se utapali u moru.

    Društveni kapital
    Svi imigranti narušavaju društveni kapital kad prvi put dođu u neku sredinu jednostavno zato što ih društvo ne poznaje pa samim time i ne postoji povjerenje prema njima. Ako se imigranti uspješno integriraju, domicilno društvo će ih prihvatiti i biti spremnije prihvatiti druge imigrante u budućnosti. Mislim da ovakva stihijska migracija koja se sada događa može samo narušiti društveni kapital jer će smanjiti mogućnost integracije tih ljudi. Zakon o minimalnoj plaći koji je ove godine stupio na snagu u Njemačkoj predstavlja još jednu prepreku integraciji jer će mnogim imigrantima onemogućiti zapošljavanje.

    • Vi opet o Sirijcima… Mislim da nikome nisu problem Sirijci. To je skoro kao da nam dolaze Iranci (koje bi sigurno svatko u Europi rado primio, samo kad bi oni htjeli doći…, unatoč tome što nam je njihova država “neprijatelj”, ljudi kao ljudi su OK). Ovdje je koliko ja znam glavni problem (ako ga ima…) u tome što to dobrim dijelom nisu Sirijci. A zašto se u medijima samo o Sirijcima piše i želi stvoriti slika da samo oni dolaze, ne znam, to je valjda neka visoka politika.

      A stručno obrazovanje je tu irelevantno. Pa nama itekako treba i niže obrazovana radna snaga. Ovdje je bitno samo njihovo “opće obrazovanje/kultura, vrsta religioznosti itd.”, dakle bitno je samo to jesu li to ljudi iz 7. stoljeća (a kojima u skladu s našim zakonima i kulturnim nasljeđem moramo jednako dati građanska prava i slobode kao i svima, neovisno koliko su za njih možda sposobni ili ne) ili ljudi iz 21. stoljeća koji mogu normalno živjeti u okruženju drugih ljudi iz 21. stoljeća. U državama poput Iraka i Afganistana nažalost ima jako puno ljudi koje može biti veliki izazov uklopiti u suvremeno društvo i posebice što postaje kompleksno s odrastanjem druge generacije tih imigranata koji bi trebali dobiti i pravo glasa itd. Ne znam zašto je to nekima teško pojmiti i odmah gleda kao na neki rasizam itd. Pa znamo da je i Hrvate teško uklopiti u suvremenost, što je onda čudo da ima i težih slučajeva od nas.

      Ali ja sam i tu dosta optimističan, mislim da je uz dovoljno truda čak i u Europi (uz čvrsto vodstvo Njemačke) zapravo sasvim moguće postići dobru integraciju njihove druge generacije pa da to budu pravi budući građani. Tu je ključno školstvo koje tu mora odraditi veliki posao, da tu djecu odgoji i obrazuje u moderne i punopravne građane.

  4. Lijepo ste napisali, samo bih se nadovezao kako u cijeloj prici RH ispada u svemu kao “slucajni” prolaznik. Sto to znaci? Izbjeglice samo prolaze. Rast ekonomije (svakako naglasiti mali) je u RH prolazan jer je vise uvjetovan ekstermnim nego internim cimbenicima. Izbori koji dolaze su prolazni i nikad tisi. Zapravo, ovo sve podsjeca na 2007/2008 godinu pred izbore u U(S)A.

  5. Teško je biti pametan, jer su mediji strogo cenzurirani po pitanju Sirije, ali čini se da Rusija odigrava pozitivnu ulogu u Siriji. Do jučer po mome mišljenju nezamislivo, tako da je uvijek sve moguće. Nadam se da će Sirija stabilizirati, jer uništene Sirija i Libija za posljedicu imaju ove migracije (do 50 milijuna ljudi potencijalno). Koliko je Asad jak i koliko su mu njegovi ljudi odani to je nevjerojatno (ne poznam unutarnje stvari, ali očito je bila vrlo stabilna država kao i Jordan).
    Europa je očito nesposobna. Orban je u srži u pravu, jučer ga je podržao bavarski premijer. Naši su naši, teško mi je to komentirati i ostati pristojan pa ne ću (danas ministar Maras ovako http://m.tportal.hr/biznis/397829/Marasu-nije-jasno-zasto-poduzetnike-brine-steta-od-nekoliko-milijuna-eura.html . Čovjek je potpuni amater i neznalica i nije dobro da takvi pričaju, a kamoli upravljaju i odlučuju.
    Dakle ostvaruje se Gadafijevo proročanstvo…Ovo su događaji biblijskih razmjera. Jedino što mi je jasno da Hrvatska treba te ljude popisati…Dobro ste primjetili da su ljevičari odjednom postali humani, ali to je predizborni spin (tvrde da smo mi humani, a izručujemo ljude nehumanim Mađarima). Kolinda je rekla istinu o postupcima Angele Merkel, ali to nam neće pomoći.
    Rusija je jaka i sve jača, anektirali su Krim tik-tak bez ikakvih posljedica.
    Može li se pretpostaviti procvat prehrambene industrije…, farmaceutike, pa i turizma u sigurnim državama ( Hrvatska tu za sada izvrsno stoji).

  6. Znam da nije u duhu ekonomske rasprave i ako se ne uklapa izostavite, pišem jer mislim da se radi o bitnom elementu migrantske krize.
    detalj koji je teško ne uočiti. Politika Zapada prema Orijentu koji čine uglavnom većinske muslimanske, i značajnim dijelom arapske zemlje ne može se odvojiti od odnosa prema Izraelu, kao državi židovskog naroda koja je u trajnom sukobu sa tim svijetom, dijelom i jer ne uspijeva pronaći rješenje odnosa sa Palestincima.
    Podrška Izraelu, u muslimanskom i arapskom svijetu doživljava se kao negativna.
    U tim zemljama većina građana Zapad, Ameriku, Nato doživljava kao negativne.
    U praksi na konkretnim primjerima Libije, Egipta, Sirije to znači da rušenje autoritarnih vođa, starije generacije, i uvođenje demokracije, vladavine većine, nikako ne može dovesti na vlast ljude kojima je Zapad nešto pozitivno, nego dovodi na vlast kao pobjednike, ljude i pokrete koji Zapad doživljavaju kao negativnu silu, kao neprijatelja.
    Jednostavno rješenje bilo bi ubrzanje povijesnih procesa, , na način da se pokušaju izbjeći goleme ljudske patnje.
    Ovako, kao da Njemačka na kraju povijesnog kruga, u ime milijuna židovskih žrtava, osjeća obavezu da ugosti milijune prognanika iz arapskog svijeta.
    Možda bi bilo brže, humanije, i za Izrael, i za Palestince, i Europljane i Arape, da EU primi i Izrael i Palestinu kao svoje članice.

  7. Zašto je to važno?
    Jer bitno utječe na 5 element produktivnosti; – društveni kapital: mreže povjerenja, suradnje i institucije. Isti razlozi koji većinu građana arapskih država navode da Zapad, i njegove vrijednosti doživljavaju kao nešto negativno, vrijede i traju za doseljenike u EU islamske vjere, arapske nacionalnosti.
    Kvalitetna, ozbiljna integracija većine doseljenika, a iz toga i vrijednost društvenog kapitala; mreža povjerenja, suradnje… pa onda i ukupni ekonomski učinak imigracije iz islamskog svijeta bit će značajno otežana, dijelom i onemogućena dok problem odnosa Izraela i Palestinaca ne bude riješen.

    • http://uk.reuters.com/article/2015/09/16/uk-europe-migrants-germany-growth-idUKKCN0RG2D720150916

      DIW economist Ferdinand Fichtner told Reuters the extra growth would come from more public spending as authorities finance the accommodation, schooling and integration of migrants, boosting the government consumption element of gross domestic product (GDP).

      Nedavni požari u kojima su spaljena prihvatilišta za imigrante će također pozitivno utjecati na rast BDP-a. Pomislite samo na sve te radnike koji će sada dobiti posao na obnovi tih prihvatilišta. Ne bi me začudilo da Angela Merkel tim palikućama dodjeli orden “John Maynard Keynes” za poticanje državne potrošnje.

      • Zanimljivo opazanje. Je li to onda znaci da ce Sirija imati dvoznamenkasti rast BDP nakon sto je Rusi poravnaju kazetnim bombama? 🙂

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s