Uncategorized

Procjene rasta BDP za Q3 veće nego službeni analitičari očekuju (oko 3%), iako je cijeli BDP na nižoj razini

Također, nejednakosti u Hrvatskoj su manje nego se općenito smatra

Ovaj članak ima tri dijela:

A. BDP za Q3, ali i za cijelu 2015., će rasti brže nego analitičari očekuju.
B. Cijeli BDP je pak precijenjen zbog obračuna imputirane rente
C. Zbog vlasništva nekretnina (i imputirane rente), nejednakosti u RH su manje nego se općenito smatra gledanjem Gini koeficijenta itd.

+ + +

Napomene:
1. Budući da eto donosim i negativnu vijest, nadam se da me neće nitko optužiti da se ‘uključujem u predizbornu kampanju’, ja samo pjevam.
2. Ovo je jako rana procjena, pa to molim uvažite (toliko rana da se koliko vidim nitko drugi ne usudi prognozirati, ali će im nadam se ovo pomoći)

A. Prihod od ‘izvoza’ turizma će ove godine biti oko 8 milijardi eura ili više, to sad znaju već i vrapci na grani. Ako se možda sjećate, prvi sam to i bio najavio već u lipnju: Turizam: Ove godine oko 10%-12% veći rezultati, i moguće značajno veća dobit.

Podaci na kojima sam stalno bazirao kalkulacije se vide u gornjem lijevom kutu. Ovdje je radi jasnoće prikazana razlika kad se datumi pomaknu za jedan (tako da vikendi padaju na isti dan). Zeleni stupci dolje i ljubičasta površina prikazuju isto: razliku u sezonama 2014.-2015.

ulasci stranaca B

Ovo su ‘vruće’, dnevne brojke, i ne prikazuju direktno prihod, ali se pokazalo da skoro pa savršeno korelirane s brojem noćenja (a prihod će rasti i jače od broja noćenja, zbog većih cijena).

S Obzirom da je prošle godine ‘izvoz’ turizma bio oko 7,4 milijarde eura, ovdje imamo, recimo, barem 500-600 mil. eura veće prihode.

Sad pogledajte strukturu BDP, obratite pažnju na rashodnu metodu, tablice 15.1-15.4.

Napomena: Ovaj i svi ostali linkovi se otvaraju u novom prozoru pa slobodno kliknite i vratite se kasnije na njih!

BDP se dobija kao Konačna potrošnja + Bruto investicije + Izvoz roba i usluga – Uvoz roba i usluga. Recimo da izvozite brodove, ali ste za njih utrošili jako puno čelika koji ste uvezli. Tada doprinos BDP nije cijela cijena broda (štoviše, ako ste čelik platili skuplje od broda, doprinos BDP-u je negativan, kao što je čini mi se znalo biti). Kod turizma ima vrlo malo uvoznog troška (ili supsitucije domaćom robom koja se mogla izvesti). Pretpostavimo stoga da će neto doprinos doprinos turizma BDP-u u 2015. biti za oko 350-400 mil. eura veći nego 2014.

Međutim, skoro sve to je skoncentrirano u Q3! Ujedno, u tablici 15.1 možete vidjeti da je BDP u Q3 prošle godine bio oko 89,5 mlrd. kuna, što je bilo 27,2% godišnjeg BDP. Povećanje od oko 350-400 mil. eura je oko 3%-3,3% rasta u Q3. Što bi na godišnjoj razini bilo oko 0,8% rasta.

Zatim imamo jako važan faktor, a to je uvoz nafte (uvoz manji za isti output –> veći BDP). O tome sam davno pisao: Spasi-nafta — Niska cijena nafte ugrožava bušotine na Jadranu ali donosi ogromnu korist Hrvatskoj. Cijene su sigurno trome, a i izlazne cijene se smnajuju zbog manjih troškova inputa (zbog domaće i međunarodne konkurencije), što je još tromiji proces. Međutim, cijene nafte su u Q3 bile još znatno niže nego u Q2, a svakako puno niže nego u Q3 prošle godine. Također, razlika Q315-Q314 je veća nego Q215-Q214. To sve govori da će niske cijene nafte imati pozitivan učinak. Cijene nafte možete pogledati ovdje.

Kako je već ova moja procjena puno veća nego se i jedan ‘službeni’ analitičar usudio prognozirati (većina šuti o Q3, ali implicitno predviđaju vrlo mali rast, što možemo vidjeti iz niskih predviđanja za cijelu godinu), recimo da ovo neću dodavati procjeni nego koristimo kao ‘buffer’ za moguć pretjeran optimizam gore.

Ostaju naravno i druge stavke, a uvjerljivo najveća stavka u BDP je potrošnja kućanstava. Najbolje je vidjeti trend ako pogledamo po kvartalima, crveno je za 2015.

potrosnja kucanstava

S obzirom da je i domaći turizam bio vrlo jak, zaista mi se ne čini vjerojatno da bi se ovaj trend trebao prekinuti. Radi se o mlitavom ali upornom rastu nakon velikog pada i teško da će se okrenuti.

Vrlo važna stavka je, naravno, uvoz-izvoz roba. Sada se puno priča o tome da rast izvoza nije ‘stvaran’ nego ‘uvozni izvoz’, ne da mi se sada proučavati, a u tome valjda ima istina. Ali pogledajmo trendove koji su vrlo jasni. Ovdje su skale iste da se može bolje usporediti (klik za veće):


Zamjerka je da ‘kako izvoz raste, a proizvodnja ne tako’. Jedan dio odgovora je u smanjenju zaliha, koje, zajedno s ipak nekakvim trendom porasta proizvodnje pokazuje da nije baš sav porast izvoza ‘umjetan’. Izvor ove dvije je novi Bilten HNB:

O odnosu izvoza i proizvodnje govori i daljnji rastu proizvodnj u Q3: http://www.banka.hr/hrvatska/industrijski-proizvodnja-u-kolovozu-porasla-2-8-posto (uh … sad će Banki porasti posjećenost 30%).

Dobro, kad se već zabavljamo grafikonima, evo i državne potrošnje, kako bismo se uvjerili da tu vjerojatno neće biti iznenađenja:

drzavna potrosnja

Mislim da sam dovoljno kvalitetno opravdao (knzervativnu) procjenu od 3%. Ako bi se ipak nekako uračunao i (po mom sudu) opravdani (nastavljeni) pad imputirane rente u Q3, mislim da je ukupno gledajući 3% OK procjena.

Ako je tome tako, pogledajmo koliki bi porast bio na godišnjoj razini. Ako bi rast u Q4 bio 1%, uzevši u obzir udjele pojedinih kvartala u godišnjem BDP, došli bismo do 1,47, tj. okruglo 1,5% rasta BDP na godišnjoj razini.

B. Međutim, cijela razina BDP je vjerojatno prevelika! A to je zbog (skoro sam siguran, ali trenutno neprovjerljivo) utjecaja nužno lošeg računanja imputirane rente. Radi se o vrlo važnom, a kod nas nedovoljno disktuiranom pojmu, naime vrijednosti koju stanar u svom stanu (ako je privatna osoba) dobija koristeći svoj stan, umjesto da ga plaća drugome. Zbog uračunvanja imputirane rente je svojevremeno cijeli BDP porastao (i tako retroaktivno izračunat), pogledajte ovdje. Ta imputirana renta ulazi i u tablice DZS prema kojima sam ovo gore računao, ali nisam mogao nikako naći konkretne podatke.

Međutim, znamo da je imputirana renta u RH jako velika, što možete vidjeti u ovom grafikonu Arhivanalitike:

imputirana renta

Razlog za ovako veliku imputiranu rentu je što u Hrvatskoj jako velik % ljudi živi u vlastitim stanovima (za razliku od npr. Njemačke i Švicarske).

Što je imputirana renta, možete vidjeti i ovdje.
Zašto se ubraja u BDP, možete vidjeti ovdje (Quora) i ovdje (US Dept. of Commerce).
Koliki je utjecaj kroz godine na BDP SAD, možete vidjeti ovdje.

Ako vas zanima kako se točno uklapa imputirana renta u računanje BDP, možete provjeriti u ovoj obimnoj knjizi o računanju BDP: European system of accounts ESA 2010.

Međutim, kako naš DZS računa imputiranu rentu, odnosno promjene na njoj je ovdje Quarterly National Accounts Inventory — Croatia. U njemu:

The list of services consumed by households is extensive. They are compiled as follows. Imputed rent is extrapolated from previous year values by using volume indices from the
production approach as well as implicit deflators…

U ovim nekretninskim uvjetima ovo skoro sigurno ne može biti dobro. Ne bih nikako htio kriviti DZS, u Hrvatskoj naprosto nema vjerodostojnog službenog indeksa nekretnina (duga priča), i koliko čujem, DZS radi na tome. Međutim, ovo ne može raditi dobro čak ni za nove nekretnine. Recimo u prvom polugodištu 2015. je u cijeloj Hrvatskoj prodano svega 610 novih stanova. Ali recimo nakon toga je prodano puno (100?, 200?) stanova u naselju O2 kraj Odre za 500-800 eura/m2 ako se ne varam.

No, cijene stanova na sekundarnom tržištu padaju brže nego su to pokazivali razni indeksi. Pri čemu se sjetimo da ‘tržišna cijena’, znači prva iduća (marginalna) cijena. Pa se sjetimo da grad Zagreb nije uspio prodati stanove na prilčno atraktivnom POS mjestu niti po 1080 eura/m2, te ih sada iznajmljuje po 3 eura/m2 (ili tako nekako). Kako u tim uvjetima računati ‘imputiranu rentu’? Je li možda sad ovih svega 3 eura/m2 prava imputirana renta, a ne ona iz 2009., pa ‘ekstrapolirana iz prethodnih godina koristeći indekse volumena i implicitne deflatore’?

Kako bilo, skoro da sam siguran da DZS postojećom metodologijom ne može pohvatati cijeli pad stvarnih (pa onda i imputiranih renti).

EDIT: Dok sam ovo pisao, dobio sam odgovor od (meni) nevjerojatno ažurnog DZS i zaključio da je istina ovo što pišem gore.

Ako DZS nije uspio ‘uloviti’ samo oko 20% pada stvarnih cijena, to bi značilo da je cijeli BDP precijenjen oko 1%, ali to ne ulazi u ovaj kvartal, nego je na neki način rapoređeno u sve prethodne godine. Ili napravite sami svoju računicu.

U biti, kad malo bolje promislim, zbog hrvatske opsesije nekretninama i velikog pada renti, možemo ju nazvati ‘amputiranom rentom’.

C. Ovo s imputiranom rentom utječe i na izračune ekonomske nejednakosti. Čini se da se to ne uzima standardno u izračune Ginija i sličnog, što možete vidjeti ovdje: The distributional impact of imputed rent in EU-SILC.

Također možete vidjeti razradu ovdje: Housing Services in the National Economic Accounts.

I još dublje implikacije možete vidjeti ovdje: Taxing Home Ownership: Distributional Effects of Including Net Imputed Rent in Taxable Income.

I još ovdje: IMPUTED RENT AND INCOME RE-RANKING — EVIDENCE FROM EU-SILC DATA.

Naravno da su u gospodarstvu u kojem samo bogatiji imaju stanove veće nejednakosti nego u onome u kojem skoro svi imaju stanove. Štoviše, čak i u gospodarstvu u kojem nitko nema stan bi razlike bile veće, jer bogatima srazmjerno manji dio prihoda ide na rentu (ako nemaju stan).

Također, podsjećam da je Piketty bio nevjerojatno velika zvijezda, te je kao supernova izgorio nakon nastupa u HNK. A to samo zato jer jedina stvar koju je eksplicitno savjetovao Hrvatskoje je bila ‘oporezovati nasljedstvo’, što u našem slučaju znači nekretnine. Pa ga nakon toga više nitko ne spominje. Pa je time ujedno i razotkrio tko su mu bili ‘pumpatori’ u Hrvatskoj: dobrostojeća, nekretninski potkožena, srednja klasa koja je protiv reformi koje bi nagradile rad i produktivni kapital, relativno nauštrb rente (uhljebnička pozicija je također pozicija rente).

D. Na ovom mjestu se možda vrijedno sjetiti ovog mog članka od prije malo manje od 4 godine: Za Jutarnji piše Nenad Bakić: Ne kupujte stanove! Sada je vrijeme za pametno ulaganje u dionice. Umjesto fizičkih nekretnina kao alternativu sam naveo dionicu naše navjeće turističe tvrkte koja (kroz zamjenu u omjeru 1:12,8 u RIVP), sada vrijedi preko 300% više (ukljućivo dividendu), a stanovi vjerojatno barem 30%, ako manje — ako se ne varam, to je razlika od 460%.

E. Koliko znam, kod nas nema ovakvih izračuna. MOžda bi se trebali početi raditi? Možda EIZG, DZS … Statistics on Household Wealth: September 2014 – Gov.uk.

p.s. Ja sam samo amater pa mogu i odokativno, pogriješiti. Tako da ako pogodim — fora! Ako ne, nikom ništa. Naravno, ostaje za razumjeti kako stotine zapsoelenih u našim mirovinskim fondovima nisu bili prepoznali ulaganje u turistički sektor po cijenama (pazi sad!) 1/10 ili 1/12 ili 1/5 od sadašnji, a ja jesam.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

21 replies »

  1. Odlična analiza opet. Ja bih radije zažmirio na jedno oko na temu imputirane rente jer u ovom sivilu dašak optimizma nam je nasušno potreban tako da se želim fokusirati na rast BDP-a uovoj godini od minimalno 1,5% što je lijepo za vidjeti.
    E sad zašto burza ne reagira na ovakve podatke meni nije jasno. Ne vjerujem da ova naša inertna žabokrečina uračunava efekat imputirane rente pa zato taljigamo na ovim razinama već par godina.

  2. Ne razumijem ovaj komentar o Pikketyju – dakle on Hrvate savjetuje da oporezuju nekretnine (sto je u uvjetima visokog vlasnistva nekretnina skroz opravdano, zar ne?) – sto s odusevljenjem docekuju “njegovi pumpatori” – koji su i sami vlasnici tih istih nekretnina?

    • Ne s oduševljenjem. Napustili su ga, ‘trashali’ nakon što je to rekao. Zato sam napisao ‘supernova’ (koja eksplodira i postane valjda crveni patuljak ili tako nekako). Pojasnit ću gore.

      • Vec neko vrijeme nisam u Hrvatskoj, pa mozda ne razumijem dovoljno dobro, ali mislim da medju zaigranim kvazianarholjevicarima sa FFZGa ima jako malo vlasnika nekretnina koji su se radi tog komentara okrenuli protiv Pikketyja – irelevantno anyways – vidim da je tekst editiran i sad je jasnije koji je inicijalni komentar trebao biti. A njemu, ako ista, kudos sto se za razliku od kolege Krugmana bar malo pripremio o zemlji u koju dolazi…

        • Nisu njega gurali trash-anarhisti nego jako dobro stojeća srednja i visoka klasa, političari i medijski ljudi — pogledajte tko mu sve došao histerično klanjati u HNK (!).

  3. Ne kuzim se u tu ekonomiju, al zasto kuna slabi ovih dana u odnosu na euro? Da li to ima veze s BDP-om ili je tecaj prica za sebe?

    • Trebat će puno eura za konvertirati CHF pa kunica polako slabi. Danas ili sutra je trebao intervenirati HNB. Ne bi smjelo biti neke drame, iako će zbog veće potražnje eura kuna biti neko vrijeme nešto slabija.
      Burza kao burza. možda živne nakon kvartalnih rezultata, možda nikad. Luda kuća u Hrvata 🙂

    • Kuna slabi radi velikog populista i borca protiv banaka Lalovca i njegovog gazde odnedavno velikog domoljuba Zorana koji će za par glasova zadužiti naše prapraunuke.bojim se da je tečaj kune još najmanji problem vezan uz franak i da će posljedice na investicije i gospodarstvo biti puno gore radi ova dva klauna i velikog broja idiota koji ih podržavaju

  4. Te predizborne teme o uvoznom izvozu nikako ne shvaćam. Znači li to da smo prije računali samo ‘naš’ izvoz? Ako je tako jesmo li onda računali samo npr. uvoz iz Slovenije koji je tamo proizveden? Gdje smo onda računali dodanu vrijednost na ‘strani’ dio izvoza odnosno ‘strani’ dio izvoza? Uglavnom .. hrpa gluposti. Normalno je da će se računati u naš izvoz i banane ukoliko smo ih mi prodali. Još najbolje da mi tajlandsku masažu koju je obavio državljanin Tajlanda na Braču zaračunavaju pod tajlandski izvoz.

    • Trendovi su jasni, a ovo su podaci koji su korišteni:

      “Serija tromjesečnih podataka u stalnim cijenama iskazana je u cijenama prethodne godine, dijeljenjem tekućih vrijednosti indeksima cijena iskazanih na prosjeku prethodne godine. Iz serije podataka u cijenama prethodne godine obračunavaju se bazični ulančani indeksi vezanjem za referentnu godinu (2010. = 100). Realne stope rasta izvode se iz serije bazičnih ulančanih indeksa.”

  5. Odlicna analiza. Ne treba zanemariti ni 500 mil €, koje je, kako je Lalovac izjavio, BAT nedavno uplatio za TDR. To se ako se ne varam racuna u FDI.

  6. Danas na naslovnici, Slobodne Dalm., bombastičan naslov kako u proljeće 2016. dolazi MMF te da Hrvatima uopće nije važno tko će formirati novu vladu jer je MMF neizbježan. E sad pod pretpostavkom da nas u narednih 6 mj očekuje MMF pitam se da li će se to reflektirati i kako na vrijednost dionica i na različite oblike štednje ( stambena, eu,kn,Usa)? Da bi plaće i mirovine pošle 20-30% ispod to mi je jasno, kao i smanjenje uhljebničke mašinerije ali ovo sa štednjom i dionicama to ne znam.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s