Uncategorized

Predizborna istraživanja: osakaćuju demokraciju ili joj pomažu?

Danas u Večernjem vrlo zanimljiv članak Dragana Bagića u kojem argumentira da su predizborna (i izlazna) istraživanja javnog mnijenja vrlo korisna te da u Hrvatakoj značajno napreduju u kvaliteti:

bagic agencije

Jučer pak The New Yorker objavljuje vrlo zanimljiv članak profesorice američke povijesti na Harvardu Jill Lepore (pogledajte joj profil na TNY) Politics and the New Machine — What the turn from polls to data science means for democracy.

U ovom oglednom primjerku vrhunskog svjetskog žurnalizma imamo prezentiran balansirani pogled, primjerice ovo je jedan od ključnih paragrafa:

“There are all kinds of problems with public-opinion research, as done by surveys,” Lupia admits. “But a lot of the alternatives are worse. A lot of what we’d have would be self-serving stories about what’s good for people. ‘When given a clear choice between eggs and bananas, ninety-eight per cent of the people prefer one or the other.’ Prior to the polls, I can say that, and you have no check on me. But if there’s a poll you have a check.”

That’s a good point, too, except that there isn’t much of a check on political scientists who don’t reveal their methods because they’ve sold their algorithms to startups for millions of dollars. Whether or not they’re making money, people who predict elections want to be right, and they believe, as fiercely as Lupia does, that they are engaged in a public good. I asked Doug Rivers what role the measurement of public opinion plays in a democracy. He said, “The cynical answer is ‘Once the rockets are up, who cares where they come down.’ ” (He was quoting a Tom Lehrer song.) But Rivers isn’t cynical. He believes that polling “improves the quality of representation.” I asked him to give me an example. He said, “You couldn’t have had the change in gay marriage without the polling data.” Everyone cares where the rockets come down.

Jasno, forte je autoričin prikaz povijesti istraživanja javnog mnijenja, svakako pogledajte!

Ukupno, čini se da je stav autorice prilično kritičan prema istraživanjima javnog mnijenja. Kontroverza sa sučeljavanjem republikanskih kandidata koje su zajedno radili Fox News i Facebook jasno korespondira s nekim našim situacijama.

Ovo je kontroverzna tema koja će kao takva biti sve više prepoznata i u Hrvatsakoj. To vidimo i po tome preznetaciji ovog članka u TNY. Pogledajte kako je označen tab u browseru kad ga otvorite: Are Polls Ruining Democracy? što nema veze s naslovom članka. Skoro sigurno je to bio naziv prve verije članka koji je zaostao u ‘tagu’ (ovo se rijetko viđa).

Ovo je kraj teksta:

“No one tells me what to say,” Trump had said in August. By September, on the defensive about Fiorina, he insisted—he knew—that he had the will of the people behind him. “If you look at the polls,” he said, “a lot of people like the way I talk.”

Donald Trump is a creature of the polls. He is his numbers. But he is only a sign of the times. Turning the press into pollsters has made American political culture Trumpian: frantic, volatile, shortsighted, sales-driven, and anti-democratic.

He kept his lead nearly till the end of October. “Do we love these polls?” he called out to a crowd in Iowa. “Somebody said, ‘You love polls.’ I said that’s only because I’ve been winning every single one of them. Right? Right? Every single poll.” Two days later, when he lost his lead in Iowa to Ben Carson, he’d grown doubtful: “I honestly think those polls are wrong.” By the week of the third G.O.P. debate, he’d fallen behind in a national CBS/NYT poll. “The thing with these polls, they’re all so different,” Trump said, mournfully. “It’s not very scientific.”

Zanima me vaše mišljenje. Što mislite, da li predizborna istraživanja javnog mnijenja više pomažu ili više odmažu demokraciji?

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

22 replies »

  1. Kakav MOST sa ovim ljudima:http://www.jutarnji.hr/kamen-spoticanja-u-pregovorima-strucnjaci-se-zgrazaju-nad-konroverznim-teorijama-ekonomskog-strucnjaka-mosta–sto-ako-uvjet-za-koaliranje-budu-njegovi-opasni-eksperimenti-/1454237/
    Ovi z MOSTA su počeli ucijenjivati, oni bi sa 19 mandata htjeli imati premijera. Da se razumejmo i meni je drago da netko bude korektiv dvaju opcija, međutim bojim se da MOST nije taj jer su previše heterogeni. Šteta što jedna takva opcija http://www.tportal.hr/vijesti/parlamentarni-izbori-2015/404034/Puljak-o-Mostu-Mi-dobro-znamo-sto-znaci-dogovor-sa-HDZ-om-i-SDP-om.html ne može dobiti više glasova

  2. IMHO ankete utjecu na rezultat izbora ( bar na mene pa mozda i na druge) i pitanje je kako su kvalitetno napravljene i objektivne.

    primjerice, dvoumio sam se izmedju Mosta i Pametno. ali zbog toga sto su ankete velicale Most a marginalizirale Pametno, je i moj glas isao Mostu (jer bi bio bez tezine/”bacen” na pametno)
    I na kraju su izbori pokazali bas takvu sliku

    Koliki udio ljudi je postupilo isto ili slicno? Jesu li ankete u startu onemogucile stranci Pametno da dodje do izrazaja? Ako da, onda je to lose za demokraciju u cjelini jer psiholoski ogranicava glasanje (self fulfilling prophecy)

    Ali mozda je za demokraciju u konacnici i dobro da se preveliki broj stranaka isfiltrira na ovaj nacin i prije samih izbora? jer bi inace bila prevelika šuma?
    Za puniju sliku bi ipak se trebalo obratiti nekome sa humanistickih znanosti 🙂

    (ukoliko su ankete narucene (ili rezultati, a sve se da narihtati), onda je to svakako jako lose za demokraciju)

    • po meni bi trebalo uvesti obavezno glasanje za sve punoljetne gradjane, neizlazak na glasacko mjesto kazniti recimo sa 500 kuna, onda bi dobili pravu sliku kako gradjani misle, ovako imamo glasacku masineriju uhljeba sdp hdz i njihovih najblizih koji su vezani za proracun, onda one zatucane ustase i partizane koji i nisu uhljebi ali mrze onu suprotnu stranu .

      vidjet cemo kaj ce most napravit, ali meni se svidja da su dobili takav postotak glasova, vrijeme ce pokazat dal ce nestat sa politicke scene ili ce se i ljudi vremenom pocet mijenjat pa shvatit da ne mozemo trosit vise nego kaj imamo pa da i na sljedecim izborima imamo mogucnost glasat za nesto ajmo reci normalno ili normalnije 🙂

      • ali onda treba i opcija… ne želim niti jednog kandidata, ili ne podržavam ovaj sustav… daj mi pravi izbor, ne izbor istih ljigotina koje se provlače po listama i pozicijama zadnjih 25 godina bez prave odgovornosti za situaciju u koju su nas doveli

      • Ne kažnjavati građane. Izaći na izbore je građansko pravo, a ne građanska dužnost.
        Pravo i dužnost nije isto. Takva podvala relikt jugo-socijalizma, jer i tada su bili izbori zar ne?
        Ako niste zaboravili. Ne da mi se provjeravati, ali sumnjam da nema izbora u Sjevernoj Koreji.

        • mislim da se nismo razumjeli, ljudi u rh kukaju i placu da nemaju izbora da su svi isti a nisu nikad bili na glasanju , koliko znam obavezno glasanje je u australiji, belgiji, singapuru, luksemburgu , u svedskoj i danskoj nije obavezno glasanje ali izlaznost zna biti 80.85 possto , ljudi se trude izabrat najbolje od onoga kaj im se nudi,,,,,zar mislite da bi hdz i sdp bili izjednaceni da je obavezno glasanje ? pa glasove koje pokupe dvije najvece stranke dobiju od clanstva i ljudi koje rade u glomaznom drzavnom aparatu i drzavnim firmama plus njihova obitelj i onda tu i tamo netko od obicnih ljudi glasa za njih i to vam je njihova masinerija,,,,

          kod nas je stalno neko kukanje, isto kao i sa novcima , kad pitam nekog nezaposlenog ili tko ima malu penziju dal bi zaradio 200 kuna dnevno da ide neki posao radit , dobijem odgovor joj ne mogu , umoran sam , noga me boli , nije mi dobro i tako,,,,a onda za nekoliko dana pitanje od tih istih dal cu platit kavu ? 😉

          demokraciji i radu se uci generacijama, a mi ovdje niti demokracije niti rada, od austrougarske nazalost ,,,,,

      • Ili bi dobili puno disilussioned glasača i protestne kandidate, što je trenutna situacija u Brazilu, gdje su pojavnosti poput američkog “Deez Nuts” navodno redovita pojava — upravo radi obaveze glasanja.

        Možda je slaba izlaznost sama po sebi signal nečega, možda čak važniji od skupljanja glasova očito nezainteresiranih građana. Recimo prvi bih ja (da živim u HR) na ovim proteklim izborima opalio jedan prosvjedni glas, ako bih uopće izašao na izbore. Radije napuniti sabor pravim klaunima.

        A samo nam fali da država ima još nešto što može uzeti ljudima. 500kn, makaršta, posebice ako više od jednog člana obitelji ne glasa.

  3. Nisam bas skroz zadovoljan s Mostom…ne sviđa mi se najava zabrane kredita u stranoj valuti,i da tiskaju kunu,ako ja zelim dić ću kredit u kojoj ja zelim valuti…već smo stoput s tom devalvacijom na ovom blogu pricali i stalno se vraća ta tema…

    • Meni je to odvratno. Ali kod Mosta je možda tek 10 % stvari odvratno, 20 % loše, 20 % dobro, i jedno 50 % toga vrlo dobro do odlično. Kod ostalih stranaka je 90 % odvratno do loše tako da tu ipak postoji bitna razlika.

      Što se tiče monetarne politike, na koju ipak nadam se nitko iz politike pa tako niti Most neće moći utjecati, i što se tiče suboptimalnih načina poreznog rasterećenja (smanjenje PDV-a na hranu?), postoji dobar hedge: turističke dionice, izvozne firme, poljoprivredno-prehrambene firme. Obizirom da bismo te stvari možda htjeli držati i inače, tim bolje.

      • Ma apsolutno bolji je od 99 posto ostalih stranaka,ali nakon prvotnog oduševljenja što su uopće uspjeli barem načeti temu promjena,sad malo čitam njihov plan i program pa tako ima svakako nekih stvari koje su dosta diskutabilne,mislim da je to utjecaj Lovrinovića na njih…

    • Mislim da to treba razumjeti na način, da Most sugerira/traži/predlaže da ne bude više ovakvih kredita, za koje oni koji su ih uzeli, s prilično argumenata tvrde da su im ponuđeni uz nedovoljno informacija, a oni koji su ih dali, da bi konverzija kredita ugrozila stabilnost financijskog sustava, a da centralna monetarna institucija ni luk jela ni luk mirisala, no comment. Iz kuta Gaussa, uvijek će biti pojedinih građana koji će nakon što prime i prouče sve pouke i informacije, prihvatiti valutni rizik, makar i bez da im je ponuđeno osiguranje od valutnog rizika, osiguranje koje opet banke ponuditelji drže za temeljni faktor sigurnosti kad se radi o vlastitoj financijskoj budućnosti. Na kraju, jesmo u EU i vjerovatno će za financijski ambiciozne biti različitih financijskih instrumenata koji prekoračuju granice hrvatske države.

  4. Lovrinović je slaba točka tj. NAJSLABIJA KARIKA čvrstog Mosta kao i njihovo ekonomsko znanje. Nije ga za ništa Vuk Vuković nazvao redikulom!! Ja bi zabranio da profesori budu ministri. Bez radnog iskustva u struci i nekoj visokoj funkcije ne bi se moglo obavljati posao ministra financija ili gospodarstva. Grčić i Jurčić su vjerojatno dobri ljudi, ali nisu niš napravili jer ne znaju, a najgori su oni koji ne znaju, a misle da znaju!

    Petrov i Prgomet su inteligentni ljudi i vjerujem da će se konzultirati sa PRAVIM STRUČNJACIMA i shvatiti da bi devalvacija imala puno više štete nego koristi. Super je što žele ukinuti sve parafiskalne namete i smanjiti poreze, smanjiti državu te digitalizirati i informatizirati sve što se može. To je ključ uspjeha uz reformu pravosuđa. TO JE KONKURENTNOST koju imaju neke zemlje i najbogatije su na svijetu usprkos jakoj valuti. Mislim naravno na ŠVICARSKU.

    Danas Vuk Vuković u Jutarnjem ponovno u sridu. Sve reforme je podržao osim monetarne i te devalvacije i ukidanje valutne klauzule što je btw protuustavno.
    I naravno da u svakoj stranci ima onih koji ne znaju i koji mogu donijeti više štete nego koristi. Treba ih prepoznati i maknuti, a ne kao sa Karamarkom gdje su ljudi poput Kosorice i Prgometa izletili. Na dugi rok je to pogubno, a upravo se to sad pokazalo katastrofalno za HDZ.

  5. Ako dobro shvaćam, ideja Mosta jest pretvoriti sve kredite u kunske, a potom valutu devalvirati i deeurizirati. Ideja dosta kontroverzna, ali je ne bih odbacio u startu, prije nego se prouče svi efekti i argumenti. Čini mi se da je zamisao najprije kreditne obaveze učiniti stabilnima i predvidivima, pa onda zahvaćati u tečajnu i monetarnu politiku. U kontekstu kredita građanima, nesumnjivo bi bila nanesena šteta bankama, ali mi se, onako intuitivno, čini da bi bila manja od štete koju im potencijalno može nanijeti nasilno Lalovčevo rješenje. Em je obuhvatio sve kredite, umjesto samo stambene i to za prvu i jedinu nekretninu, em bi uzeo svu zaradu bankama u idućih nekoliko godina. I time znatno skratio državni proračun za porez na dobit koji banke plaćaju. A proračunski manjak bi se financirao kako ono? Dugom i dodatnim deficitom? A potezati argument Ustavnog suda u pravnoj banana državi i šeksualiziranom pravosuđu, apsolutno je deplasiran.

    Unutarnja i valutna devalvacija u kontekstu pomoći realnom sektoru , po meni je alat za lijenčine i upitne djelotvornosti. A koncept dizanja konkurentnosti proizvodnje za domaće tržište i stimulacije izvoznika tečajom i jeftinom radnom snagom neprihvatljiv. Nadnice su u netu ionako niske, pogotovo u realnom sektoru. Problem je rigidno oporezivanje rada i puno nezarađenih nadnica na zaštićenim i izmišljenim radnim mjestima.

    Što se tiče stimulacije izvoznika, samo jedan primjer. Prije 5-6 godina Podravka je htjela dobiti Hbor-ov kredit, da bi u Srbiji kupila konkurentsku firmu, te time vratila i zadržala dominantnu poziciju na siromašnom srpskom tržištu. Naravno, da im Hbor nije dao kredit, ali kužite ideju? Kreditirati se iz proračuna uz subvencioniranu kamatu da bi zadržao udio na tržištu na kojem već posluješ… Koja lijena i nesposobna Uprava. I tata bi sine, rekao bi bivši komentator ovdje. 🙂 A i nedavno su kukali kako su izgubili profitabilnost na češkom tržištu, jer su Česi devalvirali svoju valutu. A što je radila i radi Uprava da bi kompenzirala i anulirala nepovoljnu okolnost? Pojačala prodaju i aktivnosti, unaprijedila procese i kvalitetu kojom bi opravdala višu cijenu, napala nova tržišta…? Takve pomoći i poguranci ne pogoduju nikome. Niti dobrima da postanu još bolji, niti lošima da se poprave.

    Za sve ove probleme uvijek su bolje reforme, više tržišta, a manje poreza, političke i monetarne arbitraže u ekonomiji.

    • To nije u ingerenciji Sabora. Sabor i Vlada neka rade svoj posao (porezi itd.) a HNB treba pustiti na miru da radi svoj posao. Srećom taj loši dio programa im je neizvediv pa za izvesti ostaje samo ono što valja 🙂 Ako će država raditi svoj posao tko kaže da HNB neće malo pustiti kuni da ide prema dolje, bez da im je to itko sugerirao. Ako to napravi to nije zato što bi neka politika tako htjela nego zato što su okolnosti za to sazrele. Nitko niti u HNB-u ne kaže da to apsolutno nije opcija, to samo nije opcija u ovim okolnostima i nije opcija raditi to naglo, ali čim se građani malo razduže (a to čine), i poduzeća relativno razduže, obzirom na rastući im prihod/dobit raznim efektima, koji će doći i direktno fiskalnim putem (manji porezi raznih vrsta, veća potrošnja građana raznim razlozima…), i čim postane sigurno da višak kuna neće završiti u državnim rukama, HNB će bez problema pustiti kunu da malo nekim prirodnim svojim putem klizi, kao i smanjiti obaveznu pričuvu itd., pa će izvoznici imati sve više vlastitih kuna, i banke sve više kuna na raspolaganju i koje će sve jeftinije nuditi poduzećima koja dobro posluju jer država više neće htjeti, i uz sveopću internu disciplinu (urazumljivanjem državne potrošnje i nominalno, time realno i više) kako će domaći troškovi svih vrsta biti sve manji to će biti u sumi sasvim dobro: veći kunski prihodi, uz još puno veća promjena kunske dobiti, uz tek malo slabiju kunu… Nije problem u jačanju/slabljenju/stabilnosti tečaja samo po sebi, bitno je u kojim se okolnostima to događa i uvjeren sam da HNB bez da im itko iz vana soli pamet sasvim dobro zna procijeniti kakve su kada okolnosti i kako fino uštmati parametre svojih instrumenata, naravno naglasak na fino uštmati, ništa tu ne treba naglo, pompozno ili previše samouvjereno, to treba pažljivo mjeriti, kako koji korak na što utječe i tako prilagođavati idući itd.

  6. NAJVAŽNIJA EKONOMSKA REFORMA JE LUSTRACIJA

    Lustracija u Hrvatskoj: Nužan proces za uspješan ekonomski razvoj zemlje

    ….Da ne zapadnemo u zamku paranoje, ozbiljan rad Anti-Development Interest Groups u znanstvenom časopisu Polish Sociological Review (CEEOL) poljskog sociologa Andrzeja Zybertowicza potvrđuje izravnu vezu nefleksibilnosti poljskog ekonomskog sustava i interesnih grupacija koje koče razvoj zemlje. Najznačajniju takvu interesnu grupaciju čine članovi koji su (ne)izravno međusobno povezani i čiji mehanizmi, resursi i metode proizlaze iz komunističke obavještajne službe. U Hrvatskoj takav znanstveni rad još ne postoji, no može se pronaći slična poveznica ako se uzmu u obzir veličina represivnog aparata, utjecaj na vlast istih ljudi iz tog aparata i velik iznos financijskih sredstava koji imaju na raspolaganju i čiji se danas veliki dio krije u imovinama. Iz ekonomske perspektive očigledno je kako se radi o opstanku klijentističkog sustava s korporativnim elementima….

    http://blog.vecernji.hr/izvan-granica/lustracija-u-hrvatskoj-nuzan-proces-za-uspjesan-ekonomski-razvoj-zemlje-6420

  7. Vuk Vuković govori vrlo bitne stvari, ali… pitanje ekonomije katkad nije do kraja jasno.
    Sve razlike u ekonomskom pristupu između npr. monetarista, keynesijanaca, postoje u svijetu u kojem država kao administracija, državna uprava funkcionira, više manje dobro, najmanje za vrlo dobar, često za odličan.
    Mi smo u pred-ekonomskom razodoblju, ocjena rada državne uprave je ispod 1, negativna. Predstoji nam rad na promjeni državne uprave, koja bi trebala postići rad na razini vrlo dobar.
    Oko toga se svi slažemo.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s