Uncategorized

Ulagačke osnove (Intermezzo): 5. Razlika između investicije i špekulacije

Nakon 7 mjeseci nastavljam serijal – u stupcu desno.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

37 replies »

  1. citat iz prethodne objave: “A da ste s Warenom Buffettom investirali od 1964. (kupili njegove dionice), s uloženih 19 USD danas biste imali 212.000, ovdje (uz ažuriranje na današnje cijene).”
    Ja bih dodao slijedeće: “A da ste s Nenadom Bakićem investirali od 2000-i neke godine u njegove dionice dobili biste lijepu cifru za Hrvatske prilike !
    Znam iz vlastitog iskustva.Hvala Nenade !

  2. Nenade, kako komentirate najavljeni porez na kapitalnu dobit, odnosno komplikacije kod njegove primjene?

    Da li mislite da će on odvratiti ljude od ulaganja u tržište kapitala, tj. da će se bitno smanjiti broj aktivnih ulagača na burzi i promet, što bi za posljedicu imalo smanjenje efikasnosti tržišta i otežalo i usporilo ‘oktrivanje’ prave cijene podcijenjenih dionica?

    Pozdrav,
    Goran Tomaš

    • Mislim da će se loši propisi uskladiti (tjedno izvještavanje) i prijenos gubitaka, ali da je normalno da postoji porez na kapitalnu dobit i da on neće utjecati na burzu.

      • Ne znam ima li vremena za uskladivanje. Cini mi se da je potrebna promjena ili odogoda i samog zakona. Je li to trenutno uopce moguce i relano do kraja godine?

        • Čak i da se ove gluposti o tome da svatko mora sam sebi obračunavati i svako malo uplaćivati porez riješe i da se on nekako počne sam obračunavati i naplaćivati ostaje još par velikih problema sa njim.
          Porez se naplaćuje na transakcije sa dobitkom. Transakcije sa gubitkom si zbrajate cijele godine i onda na kraju godine se tek može predati obračun gubitaka i njega poslati uz poreznu prijavu kako bi si vratili dio uplaćenoga poreza, nakon što ste godinu i pol kreditirali državu sa tim novcem. I to samo se može oduzeti u tekućoj godini. Ali kada se podnosi godišnja prijava dohotka, sve se dohodci zbrajaju, i velikoj većini ljudi će onda kapitalna dobit upasti u stopu 25% ili 40%, a ne 12%.
          A baš da je netko tako zakonom definirao prije dvije godine, a sada će se u zadnji tren prosvijetliti i na brzinu riješiti obračun poreza na kapitalnu dobit na pametniji/pravedniji način, i to dok je na snazi tehnička vlada i nema sabora, mi ne zvući baš vjerojatno.

      • Nikako se tu ne mogu slozit da je normalno. Valjda je normalno da dobre tvrtke rastu, da je promet veci…pa tek onda porez.
        Od kada je dodatni porez dobar? Imaju na zapadu i dobre place, a mi to nemamo. Uostalom, zasto ovaj jad i bijedu sto se zaradi uzimat malim dionicarima?

      • Prakticki su tri tjedna do primjene zakona a pravilnik je navodno na doradi! Vlada je tehnicka i to pitanje do kad jer se nije konstituirao Sabor. Mozda dobijemo i novu vladu koju ce odedtiti predsjednica. Ali ne vjerujem da ce to biti do 1.1. Ovo se sve skupa odlicno poklopilo…

    • U svakom slučaju bila bi špekulacija donositi odluke na temelju očekivanja o ponašanju tržišnih aktera vezano za period prilagodbne na nove poreze i njihovu primjenu. Kad ulažeš, kao što Buffett kaže: zamisli da će zatvoriti burzu na sljedećih N (recimo 3) godina. Nisu bitni drugu kupci/prodavači, nisu bitne kratkoročne promjene cijena.

      A neefikasnost se može izraziti na razne načine. Npr., ja dok/ako sam nesiguran oko baratanja s tim poreznim komplikacijama imam plan: ništa ne prodavati, samo kupovati. Ako bi svi tržišni akteri u toj poreznoj zbrci odlučili isto tako “samo kupnja, nikakve prodaje do daljnjeg” to bi moglo biti zanimljivo. Možda bi to značilo baš suprotno, uzrokvanje mase dionice odlazak u precijenjeni teritorij?

      Za investitore neefikasnost tržišta nije nešto nužno loše. Mala likvidnost je nezgodna stvar, ali to da cijene luduju od jako podcijenjih do jako precijenjenih, ako znaš ignorirati te cjenovne ludorije i uvijek gledati samo vrijednost… može biti sasvim OK.

  3. Hvala Vam što nas u nedostatku financijskog znanja i obrazovanja ovako strpljivo i uporno učite, a mi ko dobrio đaci isto polako, sramežljivo ulažemo u ZSE. Ne znam,, ako jeste, sorry, možete li nam malo pojasniti margin kredite i gdje se i po kojim uvjetima mogu dobiti u RH. Rađe ću pokušat jedan mali margin za turiste nego veliki,dugotrajni za beton i ciglu.

  4. I kako ce se tretirati stjecanje alfabetagamadelta paketa ako ono bude iza 01.01.2016? Koji je datum stjecanja i po kojoj cijeni?

    • Jučer je upisana podjela u sudski registar, a danas sam nazvao SN Holding i rekli su da trenutno rade sa SKDD-om i da će se društva uvrstiti čim dobiju oznake, i da očekuje da će sve skupa (uključujući uvrštenje) biti gotovo do kraja mjeseca.

  5. Iz brošure Porezne uprave:

    Otuđenjem financijske imovine ne smatra se:
    a) prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,
    b) zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja, pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima, te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statustnih promjena, pri čemu nema novčanog tijeka, a pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
    c) podjela dionica istog izdavatelja, pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka,
    d) zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine
    ,
    e) otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

    Mislim da podjela spada pod slučajem opisanim pod točkom c.

      • Djeca nisu naše vlasništvo pa to nije investicija, to je poklon, potrošnja. Ali na kraju krajeva, novci su tu da se troše! 😀 A kad trošimo treba gledati koliko nam sreće donosi po dolaru, slično kao kod investicije kakav je povrat na kapital. Pokloni općenito više usrećuju nego kad kupujemo sebi. To je i razlog zašto neki od najboljih i najpametnijih bogataša većinu svog kapitala poklone u dobrotvorne svrhe. Nema drugog načina kako to bogatstvo mogu iskorisiti za generirati si veću količinu zadovoljstva, sreće, ispunjenosti.

        Djeca sigurno čovjeku donose sreće više nego bilo kakva nekretnina ili slična glupost stoga na djeci naravno da ne treba štedjeti. Treba im omogućiti sve ono što je za njih dobro.

        Recimo Christiano Ronaldo, dao silne milijune za stan na Manhattanu, stotine tisuće dolara za skupe satove itd., a surogat majci da mu rodi dijete možda nije dao puno više od 100.000 dolara. Gledajući koliko sreće po dolaru je dobio za svoj novac, mislim da nema dvojbe što mu je bilo najbolje korištenje svog pošteno zarađenog novca https://www.youtube.com/watch?v=5NJH9pZp7pc

        • Investicije nemaju nikakve veze s vlasnistvom, nego s odgovornoscu. Djeca su odgovornost koju smo preuzeli kad smo ih donijeli na svijet (njih nije nitko nista pitao), a ulaganje u njihovu sposobnost da kad odrastu budu samostalni nije nikakav poklon niti potrosnja, nego cista investicija, s vrlo jasnim (iako dugorocnim) ROI-jem.

        • Dobro, ako tako želiš definirati, onda da, ulažeš “u njihovo ime i za njihov račun”, gledaš iz pozicije njihovog CFO/COO 😀

          Ja kad kažem investicija, sam mislio na “vlastitu/vlasničku investiciju”, kada ja investiram vlastiti kapital za vlastiti račun. Ako samo izvršavam posao za drugog, obični sam upravitelj, samo menadžer a ne investitor. Ali naravno, menadžer ima veliku odgovornost i “investira”. Roditelj treba biti dobar menadžer, skroman, bez ekstravagantnih menadžerskih ugovora i opcijskih dionica (da od djece očekuje puno toga nazad, djeca su ta koja će odlučiti kako te nagraditi :D)

  6. Štedim u stambene štedionice, invest.obvezn.fond, mirovinski, životno, oročenja u banci, nešto kešovine. Investiram u dionice i nešto sam u nasljeđenu nekretninu koja je u najmu. Nisam još nikad u plemenite metale a mislio o srebru.

  7. Postovani,

    Imam offtopic pitanje, pa se unaprijed ispričavam.
    Zanima me ako mi netko može odgovoriti imam li pravo na dividendu Adris (izvanredna 40kn) ukoliko nisam do 1.10.2015. tj. do naznačenog roka poslao svoje podatke u Adris???
    Podatke i upit sam poslao naknadno e mailom (kako je i traženo), ali nemam odgovor. Mislim da firma mora rezervirati novac za dividendu, zar ne?

    Hvala

    • Imate li pravo ovisi samo o tome da li ste na potreban datum za stjecanje prava na dividendu bili upisani kao vlasnici dionice. To su vaši novci ukoliko ste imali pravo na njih. Jedino što su oni još kod njih ukoliko nisu imali broj računa na koji bi vam isplatili.

        • Ja sam im slao podatke naknadno i dobio sam novce. Obavezno morate poslati broj računa. Inače, ni meni nisu ništa odgovorili na mail ali sam nakon nekoliko dana vidio uplatu na računu. Ako nema uplate ni odgovora na mail, pišite im ponovo, ako ni to ne pomogne, zovite. Novci su vaši i oni vas čekaju.

  8. Dionice ,Stambena stednja-devizno orocenje-crni fond kod kuce kesovina u 4 valute za najmanje 6 mjeseci zivota istog standarda u slucaju gubitka posla i Izvanredni fond u vrijdnosti 4 kucna stroja da ne remeti moja mjesecna ulaganja ako recimo treba kupiti ves masinu tv perilicu ili nesto drugo to drzim kod kuce kao i crni fond. Naravno ovo funkcionira ako imate rjeseno potpuno stambeno pitanje,dobar auto. Naravno ako se koristi crni fond ili izvanredni oni se prvi moraju napuniti a onda se ponovo krece u ulaganj uz diverzifikacuju barem ja tako radim.

  9. Vrlo slično i kod mene, kao i kod V.Ivice,Ta mi shema portfelja nekako najviše ulijeva sigurnost, ako je uopće može biti kad je novac u pitanju. Dionice kojima za sada raspolažem su iz ZSE, nemam iskustva sa stranim, iako bih voljela imati neke blue chip poput Coca-Cole, Catepillar, Apple, farmakoindustrije itd
    Jedno offtopic pitanje. Da li je netko od vas uključen u neki oblik mrežnog marketinga? Imate li kakvog iskustva s time. Koje je vaše mišljenje o tome? Pokušavam pronaći još neki dodatni izvor zarade koji bi pojačao “upumpavanje” novca za investiranje na burzu,

    • Ne znam baš toočno na što misliš pod pojmom mrežnog marketinga, ali što god bilo, ne zvuči mi dobro 😀 Tanka je granica između “tih stvari” i ponzi sheme, pa čak i kad su bazirane ipak na pravom i relativno zdravom biznisu kao one razno razne kozmetike, ili Herbalife i sl. To je sve na rubu etike i možda čak i na rubu zakona ili bar samo na rubu rubu razuma, gdje je ipak suština svega u “piramidi” (makar slučajno nekako legalnoj, skrivenoj u rupama zakona) gdje će oni na vrhu lukavi prevaranti prevariti naivne mase koje su zapravo uglavnom sami i kupci i prodavači i imaju kome prodavati/”reklamirati” samo zato što “mreža” još raste, naivci se još love u nju.

      Nadam se da misliš na te Herbalife/Oriflame, koji su mi samo čudni i sumnjivi, a ne nešto još gore. Naime, nekad davno, u doba mog djetinjstva, postojale su diljem interneta neke još puno gore stvari, neke puno prozirnije prave ponzi sheme skrivene pod tim “multilevel-mrežno-marketinškim” imenima, na kojima su mnogi (uglavnom naivni i pohlepni klinci) izgubili silne novce kojima nikad nitko nije ušao u trag. Nadam se da te gluposti opet nisu došle u modu.

      I pravi, normalni, klasični marketing (znam ponešto o tome) je jedna dosta ružna stvar upitne poslovne etike, prije svega tu mislim na onaj koji ide kroz elektroničke medije (reklame na internetu, unutar mobilnih aplikacija itd.), tako da onda sve to što je i dalje od klasike, ide u neke sumnjive “mrežne-multilevel” smjerove, meni je jako smrdljivo.

      Ljudi nisu svjesni koliko je jedan obična, “bezazlena”, za poznati brend, reklama koju vam servira Google ili neka druga marketinška kompanija zapravo prljava stvar. Ljudi nisu svjesni koliko neproporcionalno puno pravom sadržaj kojega zapravo želite konzumirati internetskog prometa, koliko puno energije iz baterije vašeg mobilnog uređaja, često u backgroundu (na određivanje lokacije, prometa vezanog za razmjenu tih lokacijskih i drugih tracking elemenata) na koliko veliku štetu performansi/UX svakodnenvog surfanja/aplikacije, odlazi na učitavanje reklame te na tracking, slanje suludo velike količine (često sasvim nepotrebnih) vaših podatka na mrežu u svrhu serviranja reklama i svrhu evaluiranja performansi tih reklama (npr. netko kao McDonlads želi znati koliki je postotak i kakvih korisnika koji su vidjeli određenu njihovu reklamu kroz neki određeni kanal u određenom periodu zaista i posjetilo neki od njihovih restorana – za to im služi vaše bezazleno korištenje razno-raznih aplikacija koje između ostalog slučajno prikazuju i reklamu). Možda je i glavni problem u tome što ti koji serviraju reklame to rade na način koji nije odmjeren, umjeren, i rade to s pristupom prema žalbama korisnika na način “baš nas briga što vam to i to smeta, nije nam UX u fokusu, reklame su glavne, sve podređujemo tome”.

      Tako da sve ono što je dalje od toga “uobičajenog” a koje je danas pri vrhuncu dekadencije, sigurno da je prešlo vrhunac kako god okreneš, pa se ja ne bih puno petljao u te “čudne stvari’ … Ali to je samo moje skromno mišljenje o tim “marketinškim forama” ovako čisto generalno… Možda nekakav konkretni online posao ili offline kao Herbalife ili Oriflame gdje su ipak stvari koliko toliko transparentne i može biti OK.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s