Društvene paradigme

Misterij ‘bolnih rezova’, te lenjinistički koncepti ‘sukoba rada i kapitala’ i ‘borbe protiv krupnog kapitala’

Prenosim tri svoja tekstića s FB (uz male dorade). Uočit ćete da je stil malo lepršaviji 🙂

(24.12.)
— TIHOMIR OREŠKOVIĆ I BOLNI REZOVI

Sindikati javnih službi mogu biti mirni, neće biti ‘bolnih rezova’. Što ne znači da neće biti restruktuiranja, optimiziranja i slično.

Evo kao što vidite, PLIVA je za vrijeme g. Oreškovića imala (a ima ga i dalje) CERTIFIKAT POSLODAVAC PARTNER, to jaaaako puno znači.
Što se tiče ‘bolnih rezova’ tko god ih je spominjao da ih hoće ili neće raditi zapravo je samo čvrsto držao antiereformsku stranu. Jer ne mora ‘to’ biti ‘rezovi’, a pogotovo ne ‘bolni’. Recimo kako biste (ovdje direktne usporedbe staju, ne mislim da je itko ‘karijes’, to mi je samo figura za proces) nekome tko ima karijes savjetovali da NIKAKO ne ide zubaru jer ga ondje čekaju ‘boni rezovi’. Naravno nema rezova nego popravci, koji danas i ne bole.

Na slici je uz g. Oreškovića i moj poslovni partneri direktor tvrtke SELECTIO Aleks Zemunić (znam da zvuči glupo, ali ja više nemam ni sobu, pa čak niti stolac).

aleksandar zemunic tihomir oreskovic

Još nešto važno. Pliva je okvirima najveće globalne farmaceutske tvrtke u generičkim lijekovima procvjetala, pa tako u zadnje vrijeme dobija i odgovornost za razvoj globalnih ili regionalnih centara kompetencija u nekim područjima.

—–

Nastavno na gluparije o ‘bolnim rezovima’ su i lenjinističke fore o ‘sukobu rada i kapitala’. Još jedno prilično primitivno oružje antireformskih interesa.

(26.12.)
— Jao opet ovo o KRUPNOM kapitalu, za POLUDITI 🙂

Sindikati o budućem premijeru: “Orešković je otvoreni predstavnik krupnog kapitala”

Sindikati: NE BOJTE SE, NEĆE ON OVAMO! Pa krupni kapital nas zaobilazi u ŠIROKOM luku.

Jer mi mrzimo svaki kapital, krupni, sitni … nema tu razlike: svi ovdje gube.

Jedino u lenjinističkom mentalnom sklopu nema razumijevanja za jedno OSNOVNO, a to je da gdje ima kapitala ima i puno i dobro plaćenih radnih mjesta. Promislimo: zašto Sirijcima ne pada na pamet ostati ovdje nego idu u surove sjeverne zemlje?!

Da bar hoće malo i krupni kapital svratiti do nas … da se otvori koja tvornica, da Apple otvori razvojni centar, dođu prvoklasni investitori u turizam …
Zašto nam mladi odlaze? Jer gdje ima kapitala, rad je produktivniji, posla ima i rad vrijedi više.
Evo ovo je moja lista želja za krupni kapital koji bih da svrati i otvori radna mjesta (ili otvori za pravo ako ima sada samo urede za prodaju) molim dodajte svoje liste niže: Apple, Tesla, Facebook, Google, Glaxo, Mercedes, LEGO, Lenovo, Huawei, Airbus, Boeing …

—–

A jučer sam podsjetio na svoj prošlogodišnji tekst

(27.12.)

— Nije samo KRUPNI kapital ‘štetan’, nego i onaj kulački, SITNI. Dolje kulaci!

+ + +

Mnogi se kod nas razmeću borbom protiv “krupnog kapitala”. Ona je vrlo uspješna: nema ni stranih investicija ni zapošljavanja. Međutim, manje je poznato da borba protiv sitnog kapitala daje još bolje rezultate!

ANALIZA Poduzetnici su na izdisaju (ostatak senzacionalističkog naslova koji naravno nisam stavljao ja, neću prenijeti 🙂 )

Situacija je sada malkice bolja nego kad sam ovo pisao prije malo više od godinu dana, ali sve teze i dalje stoje — itekako!

Ne znam jeste li primjetili da već godinu dana nema bajanja o ‘listi SRAMA’ (sramiti se može Novi list koji je taj termin skovao ili popularizirao, a nešto mi govori da će uskoro i napustiti svoju socijalističku-lenjinističku uredničku politiku, tko zna možda baš zbog svog sramotnog poslovanja smile emotikon ) niti o tome da ‘svi su poslodavci grozni jer ne isplaćuju plaće’.

Oglasi

27 replies »

  1. Burza je u zelenom nakon što je poznat mandatar. Što će tek biti kada doznamo nove ministre i kada PROVEDU glavne reforme.Nadam se da ćemo u ovo vrijeme iduće godine govoriti o odličnoj godini na ZSE. Orešković će očiti biti vrlo konkretan i jasan u ciljevima.

    SDP danas ima razloge za naricanje, jer je otišao u oporbu, ali ima i dobrih vijesti za njih. Njihov donedavni potpredsjednik stranke Sabo pušten je iz zatvora nakon što je odslužio kaznu zbog korupcije vezane za kupovanje mandata. Nažalost, obratite pažnju što je Milanović odgovorio kada su ga pitali da li će podupirati reforme.

    Nadam se da će napokon krupni kapital ući barem na sporedni, možda ulaz u turistički sektor 🙂 i da su sa novom Vladom T. Oreškovića otklonjene glavne barijere razvoja, a to su administrativno-političke obzirom na teško naslijeđe komunizma i nerada koji u nekim gradovima i županijama (koje stalno nazaduju) traje od kraja II. svj. rata http://www.vecernji.hr/izbori2015/zlatko-komadina-nista-jos-ne-bih-proglasio-gotovim-1047969

  2. Marcel Holjevac:

    Ni da je Pavelićev unuk osobno došao na vlast to ne bi razjarilo antifašiste kao Tihomir Orešković.
    Jer on je sve ono što oni nisu i što ne poznaju, sve ono čega se boje, on je sam po sebi dovoljan da pored njega njihove bajke o antifašizmu i fašizmu izgledaju kao dječje blebetanje, da njihovi mali bijedni životi provedeni u grebanju za sto kuna više ili mjesto ćate izgledaju banalni, da njihovi “uspjesi” izgledaju kao ono što jesu, obično sitno parazitiranje.
    (…)
    Čovjek jednostavno igra u nekoj posve drugoj ligi, za staziće i marase on ne da je s druge planete nego iz druge dimenzije.
    (…)
    kako su svi koji izlaze iz okriva njihove malograđanske ograničenosti i ogorčenosti, njihove palanačke filozofije neuspjeha, njihove ljevičarske ignorantske škole mišljenja, njihovog balkanskog primitivizma i provincijalizma, ustaše, nacisti, sluge sotone i krupnog kapitala, poslani ovdje od masona i koga već da nam kvare antifašizam, da nam remete osrednjost, da nam otmu ono što nas najviše veseli: mogućnost kuknjave kao izgovora za pasivnost, nesposobnost, i nerad.

  3. …kako vidimo mandatar Orešković stanuje blizu Peperminta ! Jel’ i on tamo navratio za blagdane”!? Nitko nije previše komentirao i dao svoje mišljenje kada je imao 78 potpisa s kojima je dobio mandat za sastavljanje Vlade. Kako vidimo sad kada se konstituirao Sabor, a vjerovatno će biti formirana Vlada, kočnice popuštaju i pomalo svi sugeriraju i misle da će to biti dobro rješenje, pa čak i oni koji izlaze u pepermint…

  4. GLOBUSOV VODIČ ZA REFORMISTE NEZNALICE:

    16 termina kojima se svi političari razbacuju, koje malo tko zaista razumije, a o kojima ovisi budućnost Hrvatske. Sad nam je loše. Cilj reformi nije da nam bude lošije. Još nismo ni Grčka ni Argentina, danas još uvijek govorimo o neugodnim ali kratkotrajnim zahvatima poput odlaska zubaru ili, u slučaju lošijeg scenarija, operaciji crvuljka. Daleko gore bit će nam ne učinimo li ništa.

    Globus 11.12.2015.

    Bit je, znači, u reformama. O tome da će nam biti bolje kad ih jednom provedemo. Ali prvo bi nam nam, tako barem kažu, trebalo biti daleko lošije nego danas. Dvadeset godina nakon rata, u državi koja polagano pada na dno nove, obnovljene, i da, reformirane Europe, mi još čekamo nekoga tko će nas, kao prijašnji veliki vođe, povesti prema boljoj budućnosti. U međuvremenu radimo planove, izračune, simulacije scenarija koji bi se trebali dogoditi. I čekamo. Trošimo sadašnjost koju nećemo moći vratiti.

    O reformama se govori nezaustavljivo od 1995. i prvog zaustavljenog pokušaja premijera Nikice Valentića da Hrvatsku, koja je zbog rata kasnila za ostatkom postsovjetske Europe, pomakne prema središnjoj struji promjena. Društvena klima poratne Hrvatske tada nije bila sklona uvođenju novih pravila. O reformama su, iako tiše, govorile i sve vlade nakon Valentićeve. Onda kad nisu, kao u vrijeme Ivice Račana, o reformama nam je govorio MMF. Činilo se međutim da stvari same po sebi idu nabolje. Zaključili smo da ćemo se mijenjati usput. Drugi mandat Ive Sanadera dočekali smo uvjereni u ispravnost jahanja na valu globalne euforije. Kad je 2008. započela velika kriza, upravo je Sanader ustvrdio da šokovi s Wall Streeta neće dosegnuti naše malo uspješno gospodarstvo. Pregovori o ulasku u EU, uključivali su niz sustavnih promjena koje je trebalo napraviti kako bismo bili spremni za ulazak na najbogatije i najkonkurentnije globalno tržište. Nismo ih napravili, a odustali smo i od detaljno ispisanog Plana gospodarskog oporavka. Kad smo 1. srpnja 2013. proslavili ulazak u Uniju, zadovoljstvo da smo na cilju umanjilo je činjenicu da nas je, zato što se nismo mijenjali, kriza pogodila više i teže nego većinu drugih. Bili smo zadovoljni velikim početkom obračuna s korupcijom.

    Dvije neuspješne vlade kasnije, danas pokušavamo sastaviti treću i raspravljamo o reformama. Prihvaćamo da nam trebaju, ali pomalo zamućeni veselom turističkom sezonom, prvim značajnijim rastom BDP-a nakon šest godina i činjenicom da su neki drugi, poput Grčke, propali prije nas, dok mi nismo i nećemo, jer financijska kriza je za svijet gotova, mi danas očekujemo priključak na obnovljenu globalnu euforiju s vladom koju ćemo sastaviti ili ovih dana ili nakon ponovljenih izbora.

    Mostov paket reformi prihvaćen je gotovo jednoglasno, jedino što malo tko razgovara o njihovoj provedivosti. Krene li nam nabolje, kao što nam se dogodilo 1995. pa onda u razdoblju između 2000. i 2008. godine, uvjereni da su reforme iza nas bit ćemo zadovoljni do prve sljedeće krize koja će, kao i sve dosad, stići kao neki novi, nama potpuno nerazumljiv, uvozni proizvod.

    Ovo je vodič za reformiste neznalice. Niz riječi, pojmova i sintagmi koje ćemo sljedećih mjeseci rabiti možda i češće nego proteklih godina. Nešto od toga vjerojatno će i napraviti nova generacija lidera, koja, za razliku od reformi, stiže bez opširne, a suvišne najave.

    01 Strukturne reforme

    Majka svih reformi. O njima svi pričaju, malo tko zna o čemu govori. Strukturne reforme su paket promjena za države u krizi, čiji su sustavi prestali biti funkcionalni. U tranzicijskim zemljama poput Hrvatske, riječ je prije svega o prelasku iz planske ekonomije u sustav liberaliziranih tržišta na kojima država ostvaruje daleko manji utjecaj. One uključuju sve, od čvrste racionalizacije državnih troškova i subvencija, potpune liberalizacije tržišta rada, do privatizacije gotovo cijelog javnog sektora kojemu ostaju samo strateški nužne sastavnice poput obrazovanja, zdravstva i energije, s time da se i tu dopušta slobodan ulazak privatnom sektoru. U tako reformiranoj zemlji, država pruža minimum usluge potreban za održanje sustava. Što je država bogatija, minimalna usluga je kvalitetnija. U pravilu – ne vjerujte nikome tko priča o strukturnim reformama, a izostavlja detalje o njihovoj provedbi.

    U Hrvatskoj politici, ne računamo li događaje prije osamostaljivanja države, prvi je strukturne reforme najavio premijer Nikica Valentić 1994. Tada nisu provedene iako je Valentićev stabilizacijski program kojim je, zajedno s uvođenjem kune, ubijena hiperinflacija, za njih pripremio solidne temelje. Reforme je tada, navodno, zaustavio predsjednik Franjo Tuđman želeći narodu dati predah nakon četiri teške ratne godine. Kasnije vlade radile su povremene djelomične polureformske zahvate, no puni zaokret sustava prema tržišno orijentiranoj ekonomiji nije se nikad dogodio. Posljedica je vrlo spor oporavak Hrvatske od posljedica udara globalne financijske krize koja se dogodila 2008.

    Sam pojam strukturne reforme izveden je iz MMF-ove mantre o ”strukturnim prilagodbama”, paketu oštrih mjera što ih moraju primijeniti zemlje koje traže novčanu pomoć od međunarodnih financijskih institucija. Grci su to naučili. Ne i primijenili.

    Ne postoji definiran rok ni troškovnik za provođenje strukturnih reformi. Jednom kad se postave temelji liberalnog tržišnog sustava, proces prilagodbe ostaje trajan. Upravo o sposobnosti pojedine zemlje da se neprestano prilagođava stalno novim globalnim uvjetima ovisi kvaliteta života njenih građana.

    02 Rezovi

    Dio strukturnih reformi kojim se značajno smanjuje uloga države i javnog sektora. Podrazumijeva značajno smanjivanje troškova države, kao i broja zaposlenih na proračunskim plaćama. Dobra mjera koja se uglavnom ne sviđa onima čije plaće ovise o državnom proračunu.

    03 Bolni rezovi

    Nema bezbolnih rezova. Svako smanjivanje mase zaposlenih u državnom i javnom sektoru dio stanovništva će dovesti u situaciju dugotrajne nezaposlenosti, a time i do ruba egzistencije. U zemljama gdje je privatni sektor slab, teško je pronaći zamjenska radna mjesta onima u državnom sektoru. Osim zaposlenih u državnim ustanovama i državnim tvrtkama, u državama s velikim minusom u državnoj blagajni na udaru “bolnih rezova” su umirovljenici i korisnici raznih vrsta socijalne pomoći kojima se doznake smanjuju na minimum. Bolni rezovi najteža su mjera za teško ugrožene zemlje. Smisao imaju samo kao dio kratkotrajne akcije spašavanja.

    04 Stezanje remena

    Sintagma koju slušamo desetljećima, voljeli su je političari SFRJ, vole je političari danas. Odraz je prije svega loše politike. Stezanje remena drugo je ime za “bolne rezove”, samo što se patnja zaposlenika u državnom i javnom sektoru u ovom slučaju pokušava preliti i na sve ostale građane. U pravilu, stezanje remena sugerira devalvaciju nacionalne valute, zamrzavanje plaća, rast poreza I uvođenje “jednakosti u siromaštvu”. Sve reforme traže bolju organizaciju državnih financija, nijednoj ne smije biti svrha lošiji život građana. Ako jest, riječ je o promašenoj politici i garnituri koju treba što prije mijenjati. Stezanje remena nije reforma, to je priznanje neznanja i političke nemoći. Zato nema ni cijene ni trajanja, riječ je o stanju koje treba izbjeći.

    05 Fiskalna konsolidacija

    Hermetičan naziv za uvođenje reda u ritam pražnjenja državne blagajne. Tehnički, to je uravnoteženje prihodne i rashodne strane proračuna. Cilj je smanjiti troškove države, zaustaviti neopravdano rasipanje novca poreznih obveznika i smanjiti potrebu za zaduživanjem. Nijedna kuna poreznih obveznike ne smije biti potrošena uludo. Utopija? Najčešće da, ali to je cilj kojemu teži svako dobro ustrojeno ministarstvo financija. U rječniku dnevne politike “fiskalna konsolidacija” često je zamjensko ime za “bolne rezove” ili “stezanje remena”. Upotrebljena na taj način jedan je od signala loše vođene politike. Rok za provedbu: odmah.

    06 Proračunski deficit

    Manjak koji nastaje kad država troši više nego što uprihođuje. Proračunski deficit može biti opravdan kada je namjenski, u svrhu razvoja ili podizanja kvalitete neke od vitalnih usluga države, kada nije prevelik (pravilo EU je da deficit ne prelazi tri posto BDP-a) i kada postoji jasna predodžba o tome kako će se dug vratiti. Deficit koji je u službi samoodržanja prevelikog mehanizma države nije opravdan i najčešće je prvi signal da garnitura na vlasti vodi pogrešnu financijsku politiku. Smanjivanje deficita može biti brzo, jednokratno (u tom slučaju često povezano s “bolnim rezovima”) ili postupno, iz godine u godinu.

    07 Kriteriji iz Maastrichta

    Utvrđen 7. veljače 1992. na premijerskom sastanku članica Europske zajednice u nizozemskom gradu Maastrichtu, to je set pravila kojim se utvrđuje ritam ekonomskog ujedinjavanja zemalja Europske unije (upravo na tom sastanku EZ je promijenila ime u EU i donesena odluka o uvođenju zajedničke europske valute). Zemlje koje ulaze u eurozonu, a po sporazumu to moraju u određenom roku koji se razlikuje zavisno o njihovoj spremnosti učiniti sve osim Ujedinjenog Kraljevstva I Danske, moraju prije toga ispuniti pet kriterija – inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto dvogodišnjeg prosjeka tri zemlje s najnižom inflacijskom stopom u EU, proračunski deficit ne smije biti viši od 3 posto BDP-a, javni dug ne smije prijeći granicu od 60 posto BDP-a, dugoročne kamatne stope smiju biti najviše dva posto više od stopa u tri zemlje s najnižom inflacijom tijekom protekle godine (to samo zvuči komplicirano, pročitajte još jednom) i nacionalna valuta mora biti uključena u europski mehanizam tečajeva (ERM – Exchange Rate Mechanism) dvije godine prije preuzimanja eura. Zemlje čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a ulaze u igru ako mogu pokazati da im se dug iz godine u godinu stabilno smanjuje. Za razliku od nekih zemalja koje su ulazile u eurozonu s jakim vlastitim valutama, Hrvatskoj, koja danas ne zadovoljava tri od pet maastrichtskih kriterija – ima prevelik deficit, javni dug i kamate, ulazak u ERM ne bi trebao biti problem zbog dugotrajne vezanosti kune uz euro. U ovom slučaju, nacionalna neprihvaćenost kune naša je velika prednost. Samo u ovom slučaju.

    08 Fleksibilizacija tržišta rada

    Ukidanje većine zaštitnih mehanizama koji radnike brane od loših poslodavaca ili vezanje (svih) plaća za rast BDP-a ili životnih troškova koje neki od preživjelih današnjih kolektivnih ugovora stavljaju na teret poslodavaca. Iako na prvu zvuči okrutno, jednostavno i ne preskupo otpuštanje radnika olakšava njihovu ponovnu upošljivost i u pravilu oživljava tržište rada u nekoj zemlji.

    Prisilno održavanje zaposlenosti jedan je od najčešćih uzroka propasti kompanija, a onda i rasta opće nezaposlenosti. Crvena krpa sindikatima čiji članovi gube automatiziranu zaštitu, ali veliki bonus za kvalitetne radnike i nezaposlene. Na tržište rada uvodi se konkurencija koja daje prednost boljima i obrazovanijima. Smrt lijenima, ali i pomoć onima koji doista ne mogu. Hrvatsko radno zakonodavstvo posljednjom je promjenom Zakona o radu omekšano i postalo prijateljskije poduzetnicima. Značajan uteg fleksibilizaciji radne snage je vezanost Hrvata uz nekretnine u vlasništvu, što ih u uvjetima zastoja na tržištu nekretnina čini slabo pokretnima u potrazi za poslovnim prilikama. Trajan proces.

    09 Smanjenje javne potrošnje

    Država je servis koji građanima treba pružiti zajamčeni minimum socijalne sigurnosti uz maksimalno razvijenu infrastrukturu koja će poticati svaku privatnu poslovnu inicijativu građana. Javna potrošnja mora biti usmjerena prema razvoju (s posebnim naglaskom na obrazovanje) i prema zaštiti najugroženijih slojeva stanovništva. Kad se državni (javni) novac rasipa, raste pritisak na porezne obveznike, smanjuje se privatna potrošnja, investitori odlaze, a zajednica siromaši. U razdobljima kad se javna potrošnja smanjuje, veliki javni projekti ostaju na počeku, dok prednost dobivaju javno-privatna partnerstva i koncesije. Države s bogatim proračunima mogu se odlučiti za velike javne investicije koje su u interesu poboljšanja kvalitete života građana. Kad to rade države čiji proračuni nisu u suficitu, dugoročna prezaduženost može postati problem (hrvatske autoceste).

    10 Smanjivanje javnog duga

    Javni ili državni dug je neotplaćeni iznos pozajmica kojima je država financirala prethodne manjkove u proračunu. U pravilu, dug se može početi smanjivati samo kreiranjem viškova u proračunu. Financiranje putem javnog duga znači prodaju vrijednosnih papira na domaćem ili inozemnom tržištu kapitala uz obvezu otplaćivanja kamata kroz određeni broj godina, a na kraju i otplatu glavnice. Javni dug države koji posjeduju domaći vjerovnici, najčešće su to banke i mirovinski fondovi, jest unutarnji javni dug čija otplata predstavlja preraspodjelu kupovne moći od poreznih obveznika onima koji su u prošlosti bili kreditori državi.

    Kad se država zadužuje u inozemstvu, govorimo o inozemnom javnom dugu. Pri njegovu otplaćivanju novac izlazi iz zemlje, raste trgovinski deficit, a procjena mogućnosti države da servisira inozemne vjerovnike dovodi do rasta ili pada kreditnog rejtinga zemlje. Veličina javnog duga iskazuje se udjelom javnog duga i kamata u društvenom proizvodu. Statistika u posljednje vrijeme u pravilu registrira porast javnog duga u odnosu na društveni proizvod, Hrvatska tu ne bi bila loša iznimka da nema dužničkih repova iz prošlosti, ali i da je recentna politika uspjela pronaći ravnotežu između opravdanog zaduživanja i generiranja ekonomskog rasta. Nažalost nije. Na širokom planu, upravo je javni dug jedna od najrizičnijih komponenti ravnoteže globalne ekonomije.

    11 Opća i središnja država

    Pojmovi iz MMF-ove klasifikacije, česte kategorije kad se govori o dugovima. Pojam “središnja država” obuhvaća državni proračun i sve izvanproračunske fondove (zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Zavod za zapošljavanje, fondovi doplatka za djecu, regionalnog razvoja, zapošljavanja i Hrvatske vode). “Opća država” obuhvaća državni proračun, proračune lokalnih jedinica i sve izvanproračunske fondove. Kada govorimo o “dugu središnje države”, u taj dug nisu uključena dugovanja lokalnih jedinica uprave – županija, općina i gradova.

    12 Inozemni dug zemlje

    Ukupna inozemna zaduženost svih. Osim javnog duga, uključuje i sve dugove kompanija, banaka i građana koji su vezani uz bilo koju stranu valutu. Rizična kategorija u slučaju promjene tečaja kune, odnosno valuta uz koje su vezani dugovi. Kad govorimo o reformama, govorimo o javnom dugu kojim upravlja politika. Dugovi kompanija, banaka i građana ne ovise o izravno financijskoj politici države i njima ne upravljaju političari, ali ocjena kreditne sposobnosti države (kreditni rejting) reflektira se na dostupnost i cijenu svih vrsta pozajmica unutar države, što uključuje i kredite biznisima i građanima.

    13 Postupak prekomjernog deficita

    Dijelom osigurač, a dijelom pedagoška mjera Bruxellesa da disciplinira države koje se ne pridržavaju u Maastrichtu dogovorenih regula. Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od 21. siječnja 2014. zbog visokog proračunskog deficita, kao i zbog prebrzog ritma zaduživanja države. Rok za vraćanje u normalu je prosinac 2016. godine, kontrolne točke su polugodišnje i Hrvatska je dosad zadovoljila taj vremenski kriterij ritma povratka. Uz Hrvatsku u proceduri prekomjernog deficita je još 11 članica EU.

    14 Reforma javne uprave

    Podrazumijeva profesionalizaciju zaposlenih u tijelima državne uprave i minimalizaciju stranačkog utjecaja na redovno funkcioniranje državnih servisa. U reformiranoj državi, ministarstvima i državnim i javnim ustanovama i kompanijama upravlja se u skladu s načelima dobrog poduzetništva, dok je politika zadužena za određivanje prioriteta. Reforma javne uprave dijelom je vezana i uz teritorijalnu reformu. Kad je u travnju danas već bivša saborska zastupnica Martina Dalić predložila temeljitu reformu koja je uključivala punu profesionalizaciji tijela javne uprave, stranke koje su sjedile Saboru odbile su o tome raspravljati. Bez konsenzusa o profesionalizaciji (i depolitizaciji) državnih tijela zapravo je nemoguće govoriti o ozbiljnoj reformi sustava javne uprave.

    15 Teritorijalna reforma

    Treba li državi od 4,5 milijuna stanovnika teritorijalni ustroj od u 576 jedinica lokalne samouprave – 20 županija, 127 gradova, 428 općina, s Gradom Zagrebom kao dodatkom koji kao kao glavni grad Republike Hrvatske ima poseban status grada i županije? Ne treba. Zašto se to ne promijeni? Zato što ima previše uvezanih interesa. To je jedini odgovor, ne treba tražiti dalje. Uz teritorijalni ustroj vezan je i raspored biračkih jedinica. Stranke “kupuju” glasove dijeljenjem radnih mjesta u jedinicama lokalne uprave. Na sličan način, obećanjima i udomljavanjem kadra, održavaju se i šefovi lokalnih uprava. Neki su se pokazali odličnima i njihove su zajednice danas među najnaprednijima u državi. Problem je u prevelikom broju onih koji to nisu i u nikakvom utjecaju onih koji su dobri na one druge kojima bi se, da je politički ustroj drukčiji, moglo pomoći.

    16 Monetarna reforma

    Veliki povratak neovisnosti kune o euru, ali i potencijalno opasan radikalan zahvat u neovisnost Hrvatske narodne banke o stranačkim politikama. Načelno zdrav potez rekunizacije hrvatske jedna je od najopasnijih mogućih političkih akcija. Prvo, samim ulaskom u Europsku uniju prihvatili smo i obavezu uvođenja eura u Hrvatsku, to što danas ne znamo kada će se to dogoditi ne ukida našu obavezu. Drugo, ekspanzivna monetarna politika, ili proizvodnja veće količina kune u optjecaju bez realnog ekonomskog zaleđa, što danas predlažu pobornici reforme monetarne politike, mogla bi teoretski pomoći poduzetnicima da lakše i jeftinije dođu do novca za financiranje biznisa, ali mogla bi i dovesti do pada vrijednosti kune što bi i današnje dužnike u euru dovelo u situaciju u kojoj su se našli dužnici u švicarskom franku. Politika, naravno, može sve, pa i ukinuti valutnu klauzulu I zamrznuti tečaj današnjih dužnika, pitanje je, međutim, gdje smo se u tom trenutku našli na putu prema slobodnoj tržišnoj ekonomiji. U svakom slučaju, u Hrvatskoj danas postoje dvije snažne i snažno suprotstavljene struje ekonomskih stručnjaka koje, osim što se ne slažu, potpuno negiraju stručnost svojih protivnika. Između ostaloga, čini se da je i to jedan od razloga dugotrajnosti hrvatske ekonomske depresije.

    Nekoliko pitanja za kraj:

    Koliko bi vremena trebalo da se nužne reforme provedu?

    Uz oštar početak, od šest mjeseci do godinu dana. Sve dulje može se smatrati neuspjehom.

    Koje bi bile pozitivne posljedice reformi?

    Kraj života na dug, početak života od vlastite zarade. Povratak optimizma, novi val investicija, rast zaposlenosti i zemlja iz koje ne želimo otići.

    Koje bi bile negativne posljedice reformi?

    Još nije prekasno da ih ne bude. Val otkaza u javnom sektoru može se ublažiti preraspodjelom rada i radnog vremena.

    Koliko bi stajalo državu da se te velike i nužne reforme provedu?

    Izbjegnu li se masovna otpuštanja, a zbog povećane učinkovitosti sustava, manje od današnje cijene disfunkcionalne države.

    Koliko bi nam i koliko dugo moralo biti gore da bi nam napokon bilo bolje?

    Sad nam je loše. Cilj reformi nije da nam bude lošije. Još nismo ni Grčka ni Argentina, danas još uvijek govorimo o neugodnim ali kratkotrajnim zahvatima poput odlaska zubaru ili, u slučaju lošijeg scenarija, operaciji crvuljka. Daleko gore bit će nam ne učinimo li ništa.

    http://www.jutarnji.hr/globusov-vodic-za-reformiste-neznalice–16-termina-kojima-se-razbacuju-svi-politicari-/1483143/

  5. U HRVATSKOM CARSTVU MEDIOKRITETA I UHLJEBA

    PILOTI PLAĆENI 26.000 KN NI ZA ŠTO, ČINOVNICI RADE SAMO UTORKOM, BOJNA ZA GLANCANJE LIMUZINA… Je li Orešković spreman za ove probleme?

    Globusova novinarka Dora Koretić, specijalistica za lov na svakovrsne opačine i apsurde u državnoj administraciji, u proteklih pet godina istraživanja otkrila je toliko slučajeva malignog ponašanja činovničkog aparata da bi se mogao složiti bogati dosje od tisuću stranica.

    Globus Autor: Dora Koretić
    Objavljeno: 07.01.2016

    Skupi Vladini piloti koji ne lete, činovnici koji rade samo utorkom, državna vila duhova, bojna za glancanje ministarskih limuzina… Globusova novinarka Dora Koretić, specijalistica za lov na svakovrsne opačine i apsurde u državnoj administraciji, u proteklih pet godina istraživanja otkrila je toliko slučajeva malignog ponašanja činovničkog aparata da bi se mogao složiti bogati dosje od tisuću stranica. Ovdje donosimo samo nekoliko desetaka najtežih primjera, s kojima će se, od prvoga dana u Banskim dvorima, morati suočiti novi predsjednik Vlade. Je li spreman za taj šok?

    01 Za 760 umjetnika, bivših ministara, diplomata – a onda po nasljednom pravu i njihovih udovica i udovaca – država svake godine isplaćuje 7,3 milijuna kuna jer su ih u nekom trenutku proglasili zaslužnim osobama. Listu je 2013. godine objavio Globus, a Vlada Zorana Milanovića odmah je najavila da će je reducirati. Ne treba posebno napominjati da se od toga odustalo. Hoće li nova Vlada biti hrabrija?

    02 38 radnika svakog dana u suterenu zagrebačke Kockice na Prisavlju marljivo popravlja, pere i glanca 89 dužnosničkih automobila. Oni su zaposlenici Centralnog servisa Ureda za opće poslove Vlade i Sabora – jednostavno rečeno Vladina autoservisa, koji je 2001. godine osnovao tadašnji premijer Ivica Račan. Kroz povijest se očito dopao i drugim premijerima jer nitko nije u pitanje doveo trošak hladnog pogona od dva milijuna kuna godišnje. Treba li državna autopraonica i novome mandataru?

    03 Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar ovisan je o administraciji: u poglavarstvu je zaposlio 56 tajnica i 127 savjetnika, a gradske poslove ne može voditi bez djelatnika koji se “brinu o pečatima” i “prate propise o blagdanima”. Kako će nova Vlada debirokratizirati Hrvatsku?

    Bračke općine kao grčki gradovi države

    04 Dobro da stanovnicima Brača ne treba i putovnica kako bi s jednog kraja otoka došli do drugog. Podijeljen je u osam općina, s osam načelnika, osam prostornih planova i osam planova zaštite i spašavanja, a jedino u vezi s čime su se složili u posljednjih nekoliko desetljeća jest da im turistički slogan za 2013. bude “Otok kulture i avanture”. Koji je plan novog mandatara za rezanje općina i reformu javne uprave?

    Poljoprivreda pala, a činovnika u sektoru 51% više nego 2005.

    05 Dobro došli u hrvatsku poljoprivredu, sektor koji je u deset godina namnožio birokrata za nevjerojatnih 51,2 posto, a istovremeno poljoprivrednu proizvodnju smanjio za 22, broj goveda za 6,7, svinja za 7,8, a ovaca za više od 22 posto. Umjesto hrane i životinja, u poljoprivredi imamo krovno ministarstvo, četiri instituta, četiri fakulteta, šest agencija i centara te gradskih i županijskih ureda – točno onoliko koliko je i gradova te županija. Premijeru, što ćete od svega toga ukinuti?

    06 Punih desetak godina u Ministarstvu graditeljstva radio je državni službenik s čak sedam pravomoćnih presuda, među kojima je nakupio i dvije bezuvjetne kazne, za što je pak bio propisan instant otkaz iz državne službe. Pored njega, inspekcija Ministarstva uprave pronašla je još 91 službenika i namještenika s pravomoćnim presudama kojim su i dalje normalno radili u državnoj službi, iako je zakonom propisano drukčije. Hoće li nova Vlada prestati štititi birokrate kao ličke medvjede?

    07 I ovo postoji u našoj državnoj službi: sudska zapisničarka u Splitu koja deset godina odbija sve poslove i zadatke jer sebe smatra prekvalificiranom, a onda još šalje i prijave protiv nadređenih te zatrpava Ustavni sud zahtjevima za ustavnošću zakona i pravilnika. Eh da, jesmo li spomenuli da je jedno vrijeme bila i sindikalna povjerenica? Gospodine Oreškoviću, koliko će to još dugo tako?

    08 Evo što je Globus u višemjesečnom istraživanju otkrio o teroru raznih inspekcija: da suprug voditelj kafića supruzi zaposlenici nije dao platnu listu zbog čega je kažnjen s 20 tisuća kuna. Da je drugi ugostitelj platio 1800 kuna kazne jer je umjesto dokumenta “Knjiga žalbi” u kafiću imao stariju verziju “Knjiga žalbe”. Treći je platio nekoliko tisuća kuna kazne jer je radnika, na njegovo traženje, pustio na godišnji odmor a da to nije pisano najavio 15 dana ranije. Je li 2016. godina u kojoj će država olakšati rad malim i srednjim poduzetnicima?

    09 U veljači prošle godine novinari Globusa otkrili su još jednu zapanjujuću činjenicu. Jeste li znali da je veća šansa da dobijete moždani udar nego da vam etičko povjerenstvo za državnu službu uvaži žalbu protiv drskog činovnika? To proizlazi iz statistike: u 2014. bilo je 477 takvih prijava od kojih je utemeljenima proglašeno njih 11,11 posto. Moždani udar dobiva 16 posto stanovništva. Kad će službenici biti na usluzi građanima?

    10 Upoznajte birokratski raj na zemlji – glavno tajništvo Ministarstva znanosti u kojemu radi 76 djelatnika i u kojemu čak i tajnik ima vlastitog tajnika. Više od polovice zaposlenih ima samo srednju stručnu spremu, a fakultetsku diplomu steklo je samo njih 30 posto. Možda je ovo najbolje mjesto na kojemu bi se mogla dokazati vlada stručnjaka?

    12 Plaća li Kanada svojim birokratima naknadu da ne odu iz državne službe? Jer Hrvatska plaća – odnosno donedavno je plaćala (u međuvremenu je odredba iz kolektivnog ugovora privremeno suspendirana). I to milijardu kuna godišnje. Odredba se službeno zove “dodatak za vjernost poslodavcu” i podrazumijeva da službenici dobivaju naknadu u iznosu od četiri, osam ili 10 posto, ovisno o godinama staža. Povišica ne vrijedi samo za službenike nego i za namještenike, pa tako Hrvatska vjernost plaća i domarima i čistačicama. Zasad je privremeno suspendirana, ali hoće li nova Vlada pronaći pravedniji način za nagrađivanje dobrih zaposlenika?

    13 Nekoliko radnih mjesta u Hrvatskoj u najužem je izboru za najbolje poslove u zemlji. Do 2011. godine među njima su bila i ona na Institutu za migracije kad je otkriveno kako zaposlenici tamo na posao dolaze – samo utorkom. Istovremeno, plaće su im iznosile oko 10 tisuća kuna, a produktivnost bila među najnižima u zemlji. Kad će Vlada prestati financirati one bez rezultata i ambicija?

    14 Predstavljamo vam najbesmisleniji ured na svijetu: Odsjek za koordinaciju zaštite potrošača i financijsku pismenost u Ministarstvu financija. Kad ga je Globus otkrio, imao je tri zaposlenika i zadaću preuzimanja predstavki građana u vezi s potrošačkim kreditiranjem. Nisu imali previše posla: mjesečno su primali maksimalno desetak upita, a nisu nam bili u stanju dostaviti niti 20 najčešćih pitanja građana. Najzanimljivije je od svega što djelatnici uopće ne odgovaraju na upite nego ih prosljeđuju u Hrvatsku narodnu banku kako bi ih tamo obradili. Gospodine Oreškoviću, može li se taj novac pametnije potrošiti?

    15 Hrvatska javnost tek je negdje 2011. doznala kako se živi i radi u Hrvatskoj narodnoj banci. Prvo smo otkrili kako HNB svojim djelatnicima, s prosječnim plaćama od 9358 kuna neto, subvencionira stambene kredite s oko tri posto kamate. Onda je isplivalo kako im banka financira još i teretanu i plivanje, plaća naknadu za topli obrok, ali istovremeno daje i ručak u bankarskom restoranu po subvencioniranim cijenama. Na teret banke u HNB-u moglo se ići i na tečajeve stranih jezika, a plaćali su se i poslijediplomski studiji. Zatim je Globus otkrio i to da HNB-ov restoran zapošljava 11 ugostiteljskih djelatnika, ali to im nije bilo dovoljno pa banka povrh svega svake godine angažira i vanjske radnike, među kojima i kuhare s poznavanjem egzotičnih kulinarskih običaja. Gospodine Oreškoviću, kada će banka napokon postati – samo banka?

    Pet i pol milijuna kuna da bi službenici naučili Word i Excel

    16 Ovako izgleda reforma javne uprave na hrvatski način: EU nam dodijeli novac da se “reformiramo”, a mi osnujemo “Centar za stručno osposobljavanje službenika” u kojem činovnike učimo koristiti Word i raditi Excel tablice. Centar godišnje iz proračuna dobije 5,5 milijuna kuna, a država jedan od najneefikasnijih službeničkih sustava. Kako će nova Vlada obrazovati sposobniji službenički kadar?

    17 Još malo vijesti iz HNB-a Globus je donio u ožujku 2014. kad je otkriveno kako su guverner Vujčić i viceguverneri sebi povećali plaće za 34 posto. Treba im priznati da su to lijepo izveli: na plaću su jednostavno pripisali naknadu za rad u Savjetu HNB-a koji je bio ukinut, pa je rukovodstvo banke trebalo ostati i bez tog dodatka. Guverneru Vujčiću plaća je jednim potezom narasla na 34.158 kuna bruto i prerasla premijerska primanja. Hoće li nova Vlada tolerirati rastrošnost u državnim institucijama?

    18 Dok je u Hrvatskoj bujala bespravna gradnja, institucija zadužena za kontrolu takvih poslova, Građevinska inspekcija, nije radila vikendom, stranke je primala šest sati godišnje, primali su dvostruko manje prijava od onog što je bilo propisano normom, a za uklanjanje bespravnih objekata građanima su u 2011. godini uspjeli naplatiti 411 kuna. Kad će nelegalni graditelji biti u lošijoj poziciji od onih koji grade legalno?

    19 U srpnju 2014. Globus je donio prvu listu uhljeba – popis članova političkih stranaka koji su po političkim vezama u mandatu posljednje vlade dospjeli na važna mjesta u upravama, nadzornim odborima, vijećima i komisijama. Pronašli smo ih 150, od čega 84 iz SDP-a, 45 HNS-ovaca, četiri iz IDS-a i samo dva člana umirovljeničkog koalicijskog partnera. Igrom slučaja, rasporedili su se po državnim tvrtkama u omjerima u kakvim su sjedili i u Saboru. Kako će ova Vlada stati na kraj političkom uhljebljivanju?

    20 U veljači 2015. donijeli smo novi tekst o uhljebima, ovaj put županijskim. Ima ih točno 200, zaposleni su u županijama, a stranačka im je iskaznica bila potrebna za dobivanje čak i posla vozača. Evo i konkretnog primjera: u HDZ- ovoj Virovitičko-podravskoj županiji među 41 zaposlenim otkrili smo njih osam sa stranačkom iskaznicom, dakle najmanje deset posto. Župan Tolušić otvoreno je tada za Globus rekao da vjeruje kako ih je zaposleno i daleko više. Kada hrvatski građani mogu početi vjerovati da se do posla dolazi pameću, ambicijom i trudom?

    HGK od novca poduzetnika plaćao čak 600-tinjak činovnika

    21 Davno prije nego što će bivši šef HGK Nadan Vidošević biti uhićen pa zatim optužen da je Hrvatsku gospodarsku komoru oštetio za 40 milijuna kuna, Globus će donijeti prve dokaze o tome kako je jedno državno tijelo godinama živjelo na plećima gospodarstvenika. Vidošević je u komori imao tri kuhara, devet konobara, osam vozača, četiri recepcionera, 14 savjetnika (čak šest više od tadašnjeg predsjednika). U sedam predstavništva diljem svijeta uspostavio je vlastitu diplomaciju, a u sjedištu na zagrebačkom Rooseveltovu trgu zapošljavao je čak i fotokopirače i telefoniste. Istovremeno, Komora se financirala – i još se financira – od novca preostalih poduzetnika, na čiji je račun tada živjelo 600-tinjak zaposlenika. Nedugo zatim otkriveno je kako je HGK vlasnik 24 stana od kojih dobar dio stoji neiskorišten, a vrijedne umjetnine koje su se gomilale u podrumu glavne HGK zgrade već su dio legende… Državnim institucijama trebalo je 25 godina da napokon pokucaju na vrata ove ustanove i zapitaju: A odakle vam novac? Bi li se to ipak moglo činiti i prije nego što na sumnjive poslove upozore novinari?

    22 Na čelu 20 županija nalazi se 20 županijskih careva – ljudi s plaćama do 18 tisuća kuna neto, službenim vozačima, kreditnim karticama bez ograničenja te vojskom od 1900 birokrata koji se svi uglas žale kako nemaju dovoljno ovlasti. Hoće li nova Vlada ukinuti županije i državu podijeliti na racionalniji broj jedinica?

    23 Svi smo se zajedno poveselili kad je ministar Arsen Bauk najavio racionalizaciju: smanjenje ureda državne uprave s njih 20 na pet te uštede od približno pet milijuna kuna godišnje. Začudo, uredi su ipak preživjeli, a s njima i njihovih 40 predstojnika, 2768 zaposlenih i godišnji trošak od 292 milijuna kuna, od čega čak 235 milijuna odlazi na plaće. I tako i dalje imamo i županije i urede državne uprave. Poslovi im se preklapaju, jedni ne znaju što rade drugi, a sve nas to košta kao svetog Petra kajgana. Što će od ovoga nova Vlada napokon ukinuti?

    24 Od ovog Globusova otkrića čak je i Vlada ostala šokirana: 85 posto državnih službenika u 2014. godini dobilo je ocjenu primjeren ili izvanredan, a samo njih osam navodno je radilo loše. Da sustav ne valja, to već odavno znamo. Ali, koja će ga Vlada promijeniti?

    Sjedenje za 26.000 kuna plaće

    25 Najbolje plaćeni hrvatski piloti uopće ne lete. Globus je otkrio da oni zapravo sjede u Agenciji za civilno zrakoplovstvo gdje primaju prosječne plaće od 26 tisuća kuna neto, dok ostali činovnici tamo u prosjeku zarađuju 11.900 kuna mjesečne neto plaće. Povrh svega, u 2013. godini odlučili su kupiti i novi avion za 64 milijuna kuna, a novinari su na kraju izračunali i to da agencija plaća jedan od najskupljih najmova u zemlji, 17,59 eura po četvornom metru. Tamo gdje u državnom sustavu očito ima viška novca, ne bi li ga država mogla bolje iskoristiti od nabavke zrakoplova i plaćanja luksuznih ureda?

    26 Josip Jambrač donedavno je bio najambiciozniji HNS-ovac: uz stalni posao imao je još devet funkcija, među ostalim kao član nekoliko nadzornih odbora, predsjednik revizijskog odbora, član odbora županije… Jutarnji je izračunao kako mu je plaća jedno vrijeme dosezala 34.600 kuna bruto. Gospodine Oreškoviću, koliko to funkcija jedan političar može obnašati?

    27 Ima još jedna bolja agencija od one za zrakoplovstvo. Zove se Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftne derivate, ima osam zaposlenih i mjesečni trošak od 13.948 kuna neto po jednom radniku. Istovremeno, agencija je u 2012. godini na računu imala 3,2 milijarde kuna viška, na banci držala oročene depozite od 17 milijuna kuna, 23 milijuna eura te dva milijuna dolara. Sve to prikupila je od nameta koje joj plaćaju tvrtke iz energetskog sektora, iste one koje su te godine zabilježile pad zarade i manji broj korisnika. U međuvremenu, bivši ministar Slavko Linić oduzeo im je višak prihoda. No, kad će Vlada iznose nameta koje plaća gospodarstvo uskladiti sa stvarnim potrebama države?

    28 Treba li Razvojna agencija splitsko-dalmatinske županije Dalmaciji ili HDZ- u? Čini se ovome drugome, posebno nakon što je Globus još 2013. objavio kako su trećina zaposlenika članovi te stranke te kako ne rade s investitorima niti primaju poduzetnike. Uza sve to, da bi servisirali vlastite troškove, morali su novac posuditi od župana. Gospodine Oreškoviću, hoćete li ukidati agencije koje su same sebi svrha?

    29 Prema podacima koje je Globus objavio 2014., 70 dužnosnika u 20 ministarstava imalo je pravo na službenu kreditnu karticu, a u dvije godine na njima su potrošili 2,7 milijuna kuna za troškove hotela, taksija, restorana… Svaki od njih, dakle, mjesečno je u prosjeku peglao 1607 kuna, odnosno 80 posto prosječne mirovine. Među najrastrošnijima u pet i pol mjeseci rada iskazao se zamjenik ministar prometa Roko Antičević koji je mjesečno trošio 4700 kuna. Kad će novi mandatar ukinuti službene kartice za dužnosnike?

    Bizarna zanimanja ukinuta tek kad je zaprijetio bankrot

    30 Evo zašto je državnoj tvrtki HŽ Cargo prijetio stečaj. Jer su zapošljavali djelatnike na radnim mjestima poput “voditelj produkta žitarice”. Ili “referent za raspravu sa stranim željezničkim upravama”. A tu je i “referent za raspravu sa stranim željezničkim upravama i kontrolu međunarodnih obračuna”. Ta i brojna druga radna mjesta napokon su u ovoj državnoj tvrtki bila ukinuta 2014. godine, ali tek nakon što je tvrtka zamalo bankrotirala, namnoživši 2100 radnika, od čega 283 samo u Direkciji. Među njima je bio i jedan koji je radio na radnom mjestu “glavni referent za realizaciju kolodvorskih blagajni”. Hoće li nova Vlada napokon restrukturirati državne tvrtke?

    31 Zahvaljujući blagodatima bogatih kolektivnih ugovora, državni službenici, izračunao je Globus za 2010. godinu, godišnje pored redovne plaće na ime prekovremenih, naknada, dodataka i sličnog prime još četiri i pol prosječne mirovine. Kako će nova Vlada izmijeniti stare kolektivne ugovore i pravednije nagrađivati svoje činovnike?

    32 Gospodine Oreškoviću, što ćete napraviti da Hrvatski zavod za zapošljavanje konačno počne zapošljavati? Dosad se, naime, bavio najmom oranica, za 500 kuna godišnje, i to neuspješno. Livada im je, naime, pripala ovrhom, ali nikako je nisu uspjeli staviti u svrhu.

    33 Znate li što se vrijedno nalazi u Lukovu Šugarju? Bivša vila Jakova Blaževića, državna imovina u koju do dolaska Globusovih novinara nogom od 1989. godine nije kročio nijedan posjetitelj. Sve to vrijeme kuću je održavala državna domaćica Milka Tomljenović, koju je država plaćala da skrbi o napuštenoj nekretnini. Kada će nova Vlada napraviti strategiju upravljanja državnim nekretninama i sve što joj ne treba napokon prodati?

    Komore sišu 360 milijuna godišnje

    34 Jedino gore od agencijskog je komorski sustav. Globus ih je pobrojao 27, a razne komore u ovom trenutku naplaćuju namete od 178.338 radnika te još 290 tisuća pravnih subjekata. U jednoj godini komore od korisnika naplate 360 milijuna kuna, od čega 160 milijuna predstavlja višak prihoda – dakle ono što su naplatile, ali nisu imale na što potrošiti. Laički rečeno – to bi značilo da bi komore doprinose mogle smanjiti za 44 posto. Hoće li ih nova Vlada na to natjerati?

    35 Jadna ti je hrvatska kultura kad u ovom trenutku imamo najmanje deset muzeja bez stalnog postava (recimo, Muzej arhitekture), neki su već deset godina u postupku osnivanja, ali nikako da otvore vrata (Hrvatski športski muzej), a većina ih iz državnih i gradskih blagajni u 21. stoljeću ostvaruje više od 90 posto prihoda. Pokazala je to velika Globusova inspekcija muzeja 2012. godine. Iako je ubrzo nakon nje Vlada donijela prijedlog zakona kojim je predvidjela da muzeji počnu dio prihoda ostvarivati na tržištu, kulturnjaci su se odmah postavili na stražnje noge, a prijedlog je izmijenjen. Komercijalizacija muzeja, međutim, sasvim je dobro zaživjela u gotovo svim razvijenim europskim zemljama, pa novog mandatara pitamo – a kad će i kod nas?

    36 Najbolja radnička prava dijele se u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Globus je otkrio kako je trošak jednog zaposlenika u tom sustavu 2011. godine iznosio 43.300 kuna po osobi mjesečno te kako su oni zaštićeni najboljim kolektivnim ugovorom u zemlji. On podrazumijeva da zaposlenicima plaće rastu usporedo s rastom troškova života, da na njihove plaće otpada 67 posto rashoda, imaju pet sindikata, a da im je osnovica plaće od 2005. do 2010. godine narasla za 40 posto. Osim toga, ugovor im omogućuje da rade za više poslodavaca, firma im plaća treći stup, a naknadu za dežurstvo dobivaju i ako nisu došli na posao. Imate li hrabrosti, gospodine Oreškoviću, ograničiti izdašne beneficije u zakržljalom državnom sustavu?

    37 Dosadašnji ministar MUP-a Ranko Ostojić proslavio se jednom od najrastrošnijih javnih nabava: 2013. godine naručio je 131 terenac, za to je platio 31 milijun kuna više nego što je bilo potrebno. Jednostavno, prihvatio je skuplju umjesto jeftinije ponude, navodno jer ova druga nije udovoljavala tehničkim specifikacijama. Kako će novo vodstvo države stati na kraj hohštaplerstvu sa skupim automobilima na državni trošak?

    38 Prije nego što je dospjela u ruke francuskog koncesionara, bivša državna tvrtka Zračna luka Pleso predstavljala je posljednje ostatke socijalizma u Hrvata. Tamošnji zaposlenici dobivali su svake godine regres od 2400 kuna, naknadu za rođenje djeteta od 3500, plaća NKV radnika iznosila je 5900 kuna neto, ali su radnici svejedno bili nezadovoljni i prijetili štrajkovima. Tražili su povećanje dodataka, osnovice plaće i obećanje uprave tvrtke da neće angažirati vanjske tvrtke bez suglasnosti radničkog vijeća. I danas ima takvih državnih poduzeća koja nikad nisu osjetila teret krize, a njihovi službenici lijepo žive kao bubrezi u loju. Gospodine Oreškoviću, kada će državni sektor podnijeti teret financijske krize?

    Šefica Halmed-a sama sebi digla plaću na 35.500 kuna bruto

    39 Globus je 2012. godine otkrio kako je najplaćenija ravnateljica neke agencije Viola Macolić Šarinić. Ona je šefica HALMED-a – Agencije za lijekove i medicinske proizvode, a u vrijeme Globusova pisanja imala je bruto plaću od 35,5 tisuća kuna. Vijest je potaknula Vladu da istraži primanja agencijskih djelatnika i najavi “uravnilovku” u državnim agencijama. Hoće li nova Vlada one najneefikasnije konačno zatvoriti?

    40 HDZ-ov gradonačelnik Perušića Ante Župan nedavno je napravio najgoru moguću reklamu za grad kojim upravlja: naručio je luksuzno vozilo za 320 tisuća kuna s grijanim sjedalima i 290 konja, a sve pod izlikom da mu je za stari automobil istekao leasing. Nakon što je Jutarnji list objavio taj primjer rastrošnosti, gradonačelnik se povukao i odustao od automobila. Kad će država vlastitim primjerom stati na kraj lokalnim rasipnicima?

    41 Čuli ste za sintagmu “aktivno traženje posla”? I novinari Globusa čuli su o njoj nekakve glasine pa su se 2011. godine prijavili na Zavod za zapošljavanje da istraže kako to izgleda kad se u Hrvatskoj traži posao. U tom trenutku, na HZZ-u je radilo 1266 djelatnika koji su godišnje za plaće trošili 118 milijuna kuna, ali novinarki Globusa nisu uspjeli pomoći. Prvo ju je jedna službenica na šalteru odgovarala da se uopće prijavi na burzu rada, a onda ju je osobna savjetnica dvaput obavijestila da već tri godine nema ponude poslova za društveno-humanističke struke. Cijela ta tirada trajala je dva mjeseca, a nakon objavljene reportaže uslijedila je i isprika HZZ-a zbog neefikasnosti sustava. Kako će novi državni vrh unaprijediti sustav zapošljavanja Hrvatske?

  6. MARATONCI TRČE POČASNI KRUG

    UHLJEBI SE VOZE 24 SATA, SUKOB OKO BIZNISA S POKOJNICIMA

    Menadžerske povlastice, a dnevno radi samo dva sata

    Da ne lažem, imam vozilo na raspolaganju 24 sata na dan. No, to mi je dopušteno posebnom odlukom – kaže Goran Mikan iz Ukopa

    Menadžerske povlastice, a dnevno radi samo dva sata

    Službeni automobil Ukopa neovlašteno vozi 24 sata na dan, i vikendom, a na poslu je samo dva sata dnevno. Gorivo plaća službenom karticom, a istodobno mu na račun sjeda i 165 kuna mjesečne naknade za prijevoz, iako svaki dan na posao dolazi i s njega odlazi službenim vozilom. Optužbe su to na račun Gorana Mikana, zamjenika direktora osječke gradske tvrtke Ukop, ujedno i člana Glavnog odbora SDP-a te potpredsjednika osječkog SDP-a, u kojem je desna ruka čelnici Biljani Borzan. Iznesene su u anonimnom pismu poslanom, među ostalim, i Državnom odvjetništvu. Mikanova je plaća, navodi se, oko 10.000 kuna na mjesec.

    Obilazi kafiće

    On nema menadžerski ugovor po kojemu bi mu bilo omogućeno korištenje službenog vozila i u privatne svrhe, dakle evidentno ga vozi nezakonito, čime svjesno i s nakanom nanosi štetu poduzeću i Gradu Osijeku, stoji u pismu.

    Oštećena je, tvrdi se, i država, a sve je dokazivo, piše u prijavi, na snimkama sigurnosnih kamera, gdje se vidi da je na poslu oko dva sata na dan. Što radi tijekom ostalog radnog vremena i gdje je, zna cijeli grad Osijek, obilazi ugostiteljske objekte, tvrdi autor.

    Zna to, piše nadalje, i njegov stranački kolega i direktor Ukopa Saša Ljubojević koji, pak, ima menadžerski ugovor, ali nije mu dopušteno da se u službenoj toyoti avensis vozi 24 sata na dan. Prozvani SDP-ovac, pak, ističe da automobil vozi po zakonu, a optužbe za nerad naziva glupostima.

    Posebna odluka iz 2013.

    – Da ne lažem, imam auto na raspolaganju 24 sata na dan. No, to mi je dopušteno posebnom odlukom, ne bih to činio da nije tako – započinje Mikan. Političke su smicalice, nastavlja, u pozadini cijele priče.

    – Izrotirali smo neke upravitelje groblja. Prijavljuju me oni koji su radili ružne stvari pa su se uplašili – govori on.

    U obranu svog zamjenika stao je i direktor Ljubojević.

    – Odrekao sam se službenog vozila u njegovu korist jer je upravo on zadužen za koordinaciju s gradskom upravom i drugim javnim poduzećima. Sve je po zakonu, a koristim ga i ja za službena putovanja – kaže, pak, direktor. Sve je, nastavlja, regulirano posebnom izjavom te odlukom iz srpnja 2013., kada su obojica došla na čelne pozicije Ukopa.

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/menadzerske-povlastice-a-dnevno-radi-samo-dva-sata-1051238

  7. Pogledao u studio 4 , obraćanje javnosti i novinarima g. Oreškovića . Predstavljanje kratko i jasno , pozdrav i odlazak budućeg mandatara . Novinari u Sheratonu ostali u šoku , kao i voditelji studia 4 . Novinar Željko Matić kao gost u studiu uspoređuje mandatarov nastup ( bez novinarskih pitanja ) sa Mao Ce Tung-ovom kulturnom revolucijom !!!!!!???? Šok i nevjerica :):):):)

  8. Ključno je da su na vlasti ljudi koji žele razvijati tržišnu tj. kapitalističku ekonomiju. Do sada smo imali baš jadno obrazovane, ali strašno lajave socijaliste koji su se privatno bogatili, neplaćali račune, posuđivali od prijatelja za luksuzne stanove i koji još uvijek koriste apanaže na račun poreznih obveznika (Josipović, Čačić, Mesić).
    Promjena smjera je odlična, ali politička opasnost sa tobože ljevice za razvoj Hrvatske je velika.
    Nadam se da će u iduća 2-3 mandata biti tržišno usmjerena Vlada, jer će ekonomija donijeti više novaca svima osim uhljebima i političkim reketašima poput Pupovca. Poslije je manje bitno.
    Mislim da ima prostora za jako puno ušteda u državnom proračunu po stavkama koje su potpuno
    idiotske. Isto tako očito je da se jako puno krade na ovim poticajima za poljoprivredu, a tek trošak javnih službenika koji baš ništa ne rade (izuzimam tisuće čestitih i vrijednih)…Ovo je jedan primjer gdje ljudi baš kradu na poljop. poticajima (vrti se 3 mlrd kn godišnje) i nakon toga sin koji je radio u državnoj agenciji za poticaje kao uhljeb postaje dožupan jedne velike ozbiljne županije,https://www.youtube.com/watch?v=7VHpks6X7vo gdje nema posla niti 15 minuta dnevno, pa putuju bez veze (u Pirot) i tamo se glupiraju kako će uvesti zrakoplovnu liniju Rijeka- Pirot i još hrpa baljezganja…https://www.youtube.com/watch?v=KyrhxmMOiVc Gledajte, sve je to ok, ali ako je na račun proračuna onda je to opskurno i NEMA VIŠE. Bravo za Oreškovića radi Huića.

      • nazalost velika vecina nasih politicara, desnih, lijevih raznoraznih boja i uvjerenja se nije niti dana bavila biznisom ,a oni koji i jesu nisu ostavili neki trag ili su im firme propale, zaposljavala ljude i zaradili sami sebi placu, oni zive u nekom drugom svijetu, dok se to ne promijeni necemo ici naprijed kako bi trebali nego malo naprijed malo nazad pa dok ne bankrotiramo ako se neke stvari ne promijene.

      • Ne brini, da je Mesić ostao u HDZ-u tih 5 slova njegova imena Velebit ne bi spomenuo u svojoj rečenici. Šapnuo mi DR. Emmett Brown 😉

      • Ne, ali ovi strše kao ….. u punču. Ljevičari su složit ćete se protiv tržišta i uvijek za veće poreze, regulaciju. Tako da ne vidim problem u tome da navedem one koji su prednjačili u trash marksizmu. Mesić je kupio 2 stana u cashu za 1,8 milijuna kuna itd…http://www.jutarnji.hr/stjepan-mesic-posudio-novac-od-prijatelja-i-kupio-2-stana/894253/ On je jako simpatičan, ali je preskup.
        Svi trebaju biti jednaki pred zakonom po Vama ? Tko je bolje surađivao od Sanadera i Mesića dok su bili na vlasti. Bolje nego Putin i Medvedev, zaboravili ste? Kosor je navodno pod sumnjivim okolnostima dobila stan http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/momir-drobac-kako-je-premijerka-zaposjela-moj-stan-930 a Šuker izjavio da nije ni pročitao ugovor o INI kojeg je potpisao…Čini mi se da se danas takve stvari ne bi prošle kao tada (a to je bilo nedavno).

  9. Jučerašnja presica dala je najaviti malo drugačiji vjetar u CRO politici. Mislim da je Karamarko napokon shvatio,ako i do sada nije, da Tim Orešković neće biti poslušna lutka na koncu. Mladi Marić imponira.

  10. Mene baš i ne imponira previše je nedorečen i boji se jasno reć što će napraviti. I on i Huic bi trebali bar za početak prestati djeliti ljude n” poduzetnike i građane ” to je prva stvar u kojoj svi griješe, kako bi to nekad Antun rekao

  11. Možete zamisliti: političar poduzetnik orijentiran na izvozna tržišta ili član Vlade 75% vlastitog novca uložio na tržište kapitala u Hrvatskoj. Da li su ovo vijesti iz bliske budućnosti?

  12. 6%???Kakve veze javni sektor ima s povećanjem Bdp-a. Za to je zaslužan privatni sektor!!!! …I sad im to malo rasta što su pokazali treba uzeti da se uhljebima da veća plaća..
    Ti sindikati su toliko destruktivni da je to nevjerovatno…Koliko oni štete nanose ovom društvu..Katastrofa..

    • Po meni bi zasigurno trebalo ulagati u naš zdravstveni i obrazovni sektor ali potpuno reformiran, i to bi na duže vrijeme bio potencijal rasta, a smanjivati i ukidati sve profesionalne političare, ako vole svoje selo i svoj grad načelnik, donačelnik i pročelnik mogu i volontirati i tada bi bili pravi domoljubi.

  13. Ja ne znam dal li sam ja lud, ili ovi u vladi stvarno nisu normalni. Smanjenje sredstava učenicima , djecijih doplataka, itd umjesto, agencija , ureda Mesića, agencija, mirovina boraca Nob-a , … Znam da za neke stvari treba mjenjati zakonski okvir ali ovo je mazohizam koji se već vidi danas u novinama. Ljevi novinari su sad na svom, imaju municije za pucanje i nek pucaju kad vlada ide svojim srednjim putem koji ih vodi u sukob i sa sindikatima i s poduzetnicima , niti jedni niti drugi nisu zadovoljni. Nije mi jasno da na primjeru Josipovića nisu naučili ništa.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s