BDP

Analitičari opet u krivu: rast BDP u 2016. će biti preko 2%

Naravno, ako ne bude globalnih šokova (što su u svoje prognoze nisu uključili ni profesionalni analitičari) – u tom slučaju stvari neće biti usporedive
Nova Vlada ima odličnu osnovu za reforme!

1. Kao što znate, jedini sam bio predvidio rast od 3% u Q3, iako je bio ‘zicer’, analitičari su ostali daleko ispod tih brojki. Službeno zabilježe je bio 2,84%, ali u stvarnosti je bio preko 3% – razlika dolazi od nedostatne metodologije DZS (o čemu više kasnije).

T Portal daje lijep pregled prognoza analitičara za 2016.: U 2016. gospodarstvo će rasti iznad 1 posto, ali to je premalo.

Svi oni su opet u krivu.

2. Inače prognoza kretanja BDP je jedna od najzahtjevnijih disciplina, to je u principu notorno teško predvidjeti. Analitičari uglavnom koriste vrlo komplicirane modele, a u njima barataju sintetičkim (složenijim) varijablama. Međutim, iaako ekonomija nije ‘disciplina od dvije varijable‘ ponekad postoje situacije kad se neke varijable izdvoje kao dominantne u priči, i takve situacije treba prepoznati. U ovom slučaju to su bili turizam, niska cijena nafte i ožilavljenje preostalih izvoznika (trendovi u izvozu). U podacima DZS se vidi i doprinos potrošnje, ali to je sekundarna (sintetička) varijabla, turizam je tu opet glavni poticaj.

Ovakvi promašaji kod nas nisu neoubičajeni. Sjetimo se samo kako cijela profesionalna investicijska zajednica (analitičari u bankama, brokerajima, fondovi, mirovinski fondovi) nisu prepoznali turističke dionice, koje su bile baš dominantna investicijska klasa zadnjih godina (nekoliko stotina posto porasta).

3. Zašto imamo praktički već 2% rasta ‘u džepu’? Zato jer je manje-više sve isto (uglavnom blago pozitivni trendovi), osim nekoliko ključnih varijabli a to su:

A. Opet očekivani rast turizma, o čemu sam više puta pisao; sve ključne varijable i dalje su slične (veća potražnja zbog nestabilnosti nekih drugih destinacija, bolja kvaliteta, ‘captive market’, dolazak na mapu velikih turoperatera, povratak ruskih turista, nevelika osjetljivost na vrijeme – vidjeli smo kako je tuirzam bio žilav u katastrofalnoj 2014., a kako mu je pogodovalo skoro pa uobičajeno prošle godine …). Očekujem rast turističkih prihoda iz inozemstva opet od barem 6-7%, na preko 8,5 milijardi eura. Podsjećam da sam ove godine jedini ispravno prognozirao rast na preko 8 milijardi, i to prije sezone (plus ‘pogodak’ o 7-8% više noćenja i porast EBITDA vodećih tvrtki 25-30%).

B. I dalje jako pozitivan utjecaj cijena nafte. O tome sam davno pisao ovdje: Spasi-nafta, gdje imate i neke orijentacione računice. Ovaj se učinak naravno gubi s protekom vremena jer svi postaju konkurentniji pa snižavaju cijene, ali je i dalje velik. Naime evo novog članka (vrlo uglednog) profesora Rugoffa koji daje neke računice. Naslov je netočan, evo iz teksta (bi je manji od očekivanog, ali značajan):

… većina makroekonomskih modela ukazuje na činjenicu da je utjecaj na globalni rast bio manji od očekivanog – iznosio je možda 0,5% od globalnog BDP-a

Naravno, ovdje je elementarno da je bilo i jako velikih gubitnika (Rusija, OPEC), tako da je na BDP (relativno velikih) uvoznika poput nas cijena nafte utjecala više od 0,5%. A utjecat će i dalje.

C. Ulazak u EU ipak već pomaže mnogim izvoznicima koji su oživalili u krizi.

D. Čini da ćemo aktivnije koristiti EU fondove.

E. I jako važno, iako formalno (Zahvala Ivici Brkljači.) Rast BDP u trećem kvartalu je bio veći od objavljenih 2,84%. Naime, kod računanja porasta BDP gleda se realni porast, dakle bez inflacije. Pri čemu se ne koristi jedan indeks (npr. potrošačkih cijena) nego niz indeksa za razna područja. Tako DZS koristi neki (svoj) indeks cijena u turizmu, kako bi nominalni porast sravnio na realni. Pa je realni rast turzima bio (ako se ne varam) svega malo više od 5%, samo volumni rast. Međutim, porast cijena nije bio zbog ‘inflacije’ nego zbog veće potražnje i zbog veće kvalitete proizvoda.

Ovo je inače vrlo, vrlo složena tema, ali prvo, jasno je da cijena proizvoda utječe na BDP (zato sada izvoznicima nafte pada BDP iako volumeni rastu). Drugo, možemo lako argumentirati da turističkih proizvod 5* nije isti kao 4*, pa je cijena porasla jer se radi o drugom, vrijednijem, proizvodu, a ne ‘inflaciji’.

Ovdje ne osuđujem DZS. Radi se o vrlo zahtjevnim, sofisticiranim stvarima (manuali za izračun BDP su jako veliki, ali opet nisu ‘kuharica’ na način da je sve egzaktno propisano) a DZS ima ograničene resurse i ovo je nova situacija. Možda baš radi najbolje što može u ovim okolnostima.

No, činjenica je da je rast turizma (koji je skoro 20% BDP) ove godine bio potcijenjen, zbog cijena. Stoga bismo idueće godine mogli imali učinak ‘praćke’. AKO iduće godine barem u jednom dijelu hotelijeri ne dignu cijene, nego povećaju popunjenost, ili zbog veće potražnje promjene mix prodaje (od agencijskog više na direktno), ostavljajući iste bruto cijene, ali povećavajući svoj neto, imat ćemo ‘povratak’ onog sada neostvarenog dijela rasta.

+ + +

U svakom slučaju ne da mi se sad računati konkretno (kao kad sam računao za Q3), ali već i ovo uvjerljivo govori da ako ne bude velikih vanjskih šokova, rast će biti preko 2%, što će premašiti očekvianja kako stranih (manje informiranih), tako i još niže naših depresivnih analitičara.

Napomena: Imam turističke, a i druge domaće dionice, i ovo nije preporuka za njihovu kupnju ili prodaju.

Oglasi

Kategorije:BDP

19 replies »

  1. U kontekstu smanjenja javnog duga, negativni utjecaj na GDP svakako bi trebalo imati i smanjenje javne potrošnje, ali vjerujem da će isto dobrim dijelom biti kompenzirano infrastrukturnim investicijama ( nizinska pruga, navodnjavanje…). Očekujem daljnje povećanje osobne potrošnje potaknute valom optimizma i nedavnim promjenama te daljnji zamah izvoza potkrijepljen povećanjem jos jednim mjesečnim povećanjem industrijske proizvodnje. Uz pokretanje prijeko potrebne optimizacije u državnoj upravi vjerujem da imamo šansu uskočiti u zadnji vlak…ako se karte dobro poslože, kladim se na rast veći od 2%

  2. Ja imam jako dobar osjećaj glede 2016., u Hrvatskoj posebice! 🙂 Biti će, kako bi naš mandatar rekao, “promjena” (ne reforme, on kaže promjene!), a te promjene plus ovi postojeći trendovi/inercija, zbrojit će se u nešto više.

    • Ali Soros to niti nije rekao, niti je moguće da on to kaže, jer je on prepametan za davati takve izjave 😀 On uvijek kategorički izjavi samo one očigledne činjenice, potom kaže kako je budućnost nemoguće predvidjeti, onda kaže nešto što ipak sliči na proricanje budućnosti, ali pitijskom izjavom tako da nikad ne može biti u krivu.

      Novinari, naši pogotovo, uzmu jednu interpretaciju i onda time rade bombastične naslove. Ovi “naši analitičari” sad čak napravili jednu zanimljivu stvar koja izgleda kao da oni više vjeruju Sorosu nego li i on sam (i žele se okoristiti time, sebi pripisati njegovo proročanstvo): uzeli ono što izgleda kao najvjerojatnija interpretacija, preokrenuli (stavili mu riječi u usta koje on nije rekao), i onda to kao osporavaju. Soros je pametniji, on si je ostavio sve izlaze otvorenim 🙂

  3. Evo jedan izvadak iz jedne od današnjih izjava g. Milanovića :

    “Događat će se borbe protiv dominacije krupnog kapitala koje će se naseliti u HDZ-ovu koaliciju. Borili smo se zadnje četiri godine. Rezultati se vide”

    To je istina g. Milanoviću , vide se ” rezultati” vaše četverogodišnje borbe protiv ” krupnog kapitala “, itekako se vide !!

    • Zanimljivo , svi skaču na zadnje noge kad se ovo spomene . Ne znam je li g. Bošković isto ovako bio zabrinut oko uvođenja poreza na kapitalnu dobit , makar u članku spominje da se ni sa tim ne slaže iako mi se čini da mu to služi samo kao alibi neslaganju sa uvođenjem gore spomenutog ! 😐

      • Pa to je načelno sve točno što se tiče poreza na nekretnine. Svi porezi su loši, porez na nekretnine uključivo. I sve poreze jednog dana treba “ukinuti” (tj. minimizirati, svesti na ukupno na bar nešto manje od “crnog srednjeg vijeka” kada smo imali strašnih 10 % državi + 10 % crkvi, tj. svesti ukupnu sumu poreza u GDP-u države na ispod 20 %, uz pravedno ubiranje tog poreza, dakle da svi ljudi plaćaju jednako, dakle flat rate, i jednako na sve vrste oporezivih stvari, usklađeno za rizik, dakle nominalno veće stope na nerizičnu imovinu, manje na rizičnu imovinu, kada govorimo o porezima na kapital/imovinu).

        Međutim, prije nego “ukinemo” poreze, budući da ne možemo ukinuti socijalne izdakle preko noći (npr. ne možemo umirovljenicima reći: od 1. sljedećeg mjesca nema isplata mirovina iz proračuna, ukida se to kao pojam, po tom i tom zakonu), potrebno je radoblje prilagodbe. U radoblju prilagodbe prvo idemo na to izjednačavanje poreza, a onda sinkroznirano spuštanje svih njih.

        Ako postji porez na kapitalnu dobit, porez na dividende itd., onda naravno da mora postojatati, obizrom na rizik po većoj poreznoj stopi i porez na kamatu, ukupno po većoj stopi (iznosom, odnosno načinom napalte – je li godišnji porez “na bilacnu” ili po prodajnoj transkaciji) porez na nekretninu, i ostale tipove imovine.

        Tek kada budemo imali porez na nekrentine, kamate i sve ostalo, i tu u iznosu koji je stvarno usklađen za “rizičnost” tih klasa (efektivno dakle tako da “rentijeri” plate više u odnosu na tu imovnu, “poduzentici” i “investitori” manje), onda tek možemo govoriti o smanjenu svih tih poreza, usklađeno, na razine da je ukupni trošak države (koji je jednak poreznim prihodima države) čim prije bar nešto ispod 20 %, uz onda vječno/asimptotsko smanjivanje k idealnoj nuli.

  4. Ne moze se komentirati na novi interpezzo post pa pisem ovdje.
    Nenade, mozete nam reci vase ocekivanje na koji nacin se odrazava povecanje kreditnog ratinga drzave na prinos drzavnih obaveznica? Znaci li to da bi prinosi koji su sad oko 5-6% na 10g bili manji? Na koji nacin bi se to odrazilo na obveznicke fondove koji vecinom ulazu u drzavne obveznice i donose prinos danas oko 3% godisnje vise manje.. ? Hvala

    • Kao prvo, to je još dalek put … tko zna. Trneutno nam CDS spread i dalje raste!
      Dalje, ovo što govorite je kako to ekonomisti kažu ‘ceteris paribus’, ako sve ostalo ostane isto. Što ako općenito kamate na međunarodnom tržištu porastu, a čini se da nemaju više kamo padati 🙂
      Dalje, cijene obveznica na domaćem tržištu mislim da su ipak prvenstveno određene interesom mirovinskih fondova, koji do sada nisu marili za rejting, pa zašto bi ubuduće 🙂

  5. Prije svega pozdrav svima, ovo mi je prvi post na blogu, do sada sam samo čitao pa bih prvo želio zahvaliti g.Bakiću na njegovom velikom trudu/radu ovdje ali i svugdje gdje stigne da educira ljude s ovih prostora o tome kako Zapadni Svijet (kapitlizam i ostale njegove civilizacijske tekovine) funkcionira, a tome u prilog tu stavljam ovaj fenomenalni analitički web alat koji nažalost puno govori o dosadašnjim promašenim politikama naših dosadašnjih političkih elita – http://globe.cid.harvard.edu/?mode=gridSphere&id=null

  6. Kakav će nam ˇ”rast.”biti dogodine kad nam ovo dođe na naplatu.
    ……

    Ministar financija Ivan Šuker završio je turneju po SAD-u, gdje je prodao hrvatske državne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, ili oko 7,3 milijarde kuna. Te se obveznice izdaju s rokom dospijeća od 10 godina i kamatnom stopom od 6,75 posto. Šuker je u New Yorku ustvrdio da je interes za hrvatskim obveznicama bio velik te da su ulagači ponudili čak tri milijarde dolara.

    Izbor tržišta iznenađenje
    Novac od novoga zaduženja namijenjen je pokrivanju manjka u državnoj blagajni. Taj je minus planiran u iznosu od oko 9,3 milijardi kuna, od čega se oko 7,2 milijarde planira prikupiti novom emisijom obveznica. Stoga novo zaduživanje države nije iznenađenje.

    Ono što je dio analitičara donekle iznenadilo bio je izbor tržišta za koje su izdane obveznice, a to je ovoga puta SAD……

    http://www.jutarnji.hr/svaljek–suker-se-preskupo-zaduzio/325372/

    http://www.jutarnji.hr/clanovi-vlade-na-kreditima–ivan-suker-nas-zaduzuje–a-on-bez-kredita/761748/

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s