Nezamjećeno su kod nas prošli ovi odlični podaci Eurostata od prije 14 dana: Euro area international trade in goods surplus €24.1 bn.
Najprije ovo:
Neto trgovinksi izvoz EU 28 je u prvih 10 mjeseci bio je 39 mlrd. eura, prošle godine bio je negatnih -7,7 mlrd.
A sad pogledajte ovo. Uočite kako su glavni ‘uvoznički’ parnteri Kina, Rusija i Norveška. Druga dva su zasigurno nafta i plin, pa pogledajte kako se smanjio deficit s njima (ali to je samo pola gornje razlike):
A sad pogledajte veliki suficit u poslovanju sa SAD, kako to objasniti protivinicima TTIP-a?!
Valutno gledano, slab euro pogoduje izvozu cijele EU, pa tako i nas. Ali i veći izvoz iz naših ključnih izvoznih tržišta (Italija, Njemačka) valjda ostavlja više prostora za naše izvoznike ondje. A vjerujem da će i potrošnja u turizmu biti još veća nego prošle godine – a turizam je naš uvjerljivo najveći izvozni ‘proizvod’.
Kategorije:Uncategorized
Eclectica 
U turizmu svakako ima prostora za povećanje kapaciteta. Tamo gdje nema povećanja kapaciteta odnos ponuda – potražnja će omogućiti povećanje cijena. Još dodamo podizanje kvalitete poslovanja i perspektiva je odlična! Samo krupni globalni potresi mogu poremetiti pozitivan tok našeg turizma.
Kakve veze ima TTIP s trenutnim suficitom EU prema USA? Koliko je meni poznato TTIP jos nije usvojen. Mislim da je suficit posljedica pada vrijednosti EUR-a cime smo automatski jeftiniji…
Ima jer anti-TTIPovci (koji uglavnom nisu ni proučili što je ili bi bilo u njemu, zorno poazano kad su Holy i Račić bili u N1) ‘argumentiraju’ da je njegov svrha kako bi SAD mogli ‘još lakše’ izvoziti u EU — a istina je da EU značajno više izvozi u SAD nego obratno 🙂
mislim da vecini anti tipp osoba ne smeta sam intenzitet trgovine (kao ni meni) nego im smeta davanje jos vise snage korporatizmu naustrb demokracije i obicnih gradjana
jer doslovno ako suverena vlast drzave treba donjeti neki zakon mora prvo pitati blagoslov i ili platiti kaznu svakoj korporaciji kojoj bi to moglo zasmetati
takodjer postojeca regulacija se treba olabaviti (a postrozavanje neovisno o cinjenicama je onemoguceno kroz 1)
razmisljajte o ovome u kontekstu industrije duhana. koliko je bilo tesko ograniciti industriju koja doslovno ubija ljude na godisnjoj osnovi do sada a koliko bi to bilo izedivo nakon donosenja TIPP paketa
cinjenica je da pusenje ubija
cinjenica je da duhanska industrija zaradjuje na tome ogromne novce
cinjenica je da zakoni koji ogranicuju marketing(ne na tv. obavezna naljepnica o stetnosti), prodaju ili konzumaciju (na poslu javnim mjestima itd) stete profitu te industrije
nakon Tippa svaki taj zakon bi za donosenje trebalo doticnoj industriji kompenzirati sa propustenom dobiti i ili dodatnom kaznom. jel bi to hrvatska ikad mogla platiti?
a kakvi ce biti sljedeci problemi to nemozemo znati. sto ce se dugorocno pokazati zdravim ili nezdravim i sto ce se na korist svih trebati ogranicavati. i hoce li si nasa drzava moci priustiti penale za zastitu svojih gradjana temeljenom na kasnijem znanju
zato IMHO si nesmijemo na ovaj nacin unapred vezati ruke i unaprijed odreci prava na zastitu. pa makar nas to kostalo kojih par postotaka u robnoj razmjeni
takodjer pregovori su tajni a to je rijetko na korist onih od kojih se cinjenice moraju sakrivati
da je sve dobro. onda bi uz svaki clanak bila objavljena i studija ili dokument koji pokazuje koliko je to dobro za sve
ludi mali … većina toga što navodite je davno raspravljena.
Primjerice ovo o tajnosti pregovora, pa naravno da neće milijunui ljudi pregovarati istovremeno. Imali ste u N1 sraz Račić-Holy, kad je Račić pitao ‘Pa jeste li makar pogledali NAFTA koji je na snazi i javan već 20 godina, a za ovo se zna da će biti skoro isto’, njen odgvoor ne ‘ne’ , ali zato ona sve ‘zna’ kako i zašto … pogledajte taj nastup na N1
Vi kažete kako duhanska industrija zarađuje ogromne novce te kako pušenje ubija , a suverenim državama ovaj sporazum veže ruke ! Probajte malo istražiti koliko državi ide od prodane kutije cigareta . U konačnici Tipp uopće ne će donijeti nikakve prijepore između duh. industrije i država , a ovisnost države moraju rješavati na sasvim druge načine .
Suficit nije samo ove godine, to je tako već dugo, i to je tu iz tri razloga: 1. Europljana još uvijek ima dosta više nego Amerikanaca, 2. Europljani ipak neke stvari još uvijek znaju proizvoditi (pa se od njih još uvijek ima što kupiti), 3. Amerikanci su bogati pa si iz Kine, Europe i drugih država mogu kupiti što god požele.
Ako/kad si Europljani budu mogli priuštiti vrhunske američke proizvode, a svakako kad se populacijski omjeri preokrenu, i naravno ako Europa izgubi kompetitivnost u još nekim industrijama, suficit će nestati. Što se tiče TTIP-a on je zamišljen kao neutralan po tom pitanju. On je tu da i jedni i drugi više uvoze/izvoze a ne da se mijenjaju sami omjeri. Ti omjeri će se mijenjati prirodnim putem, tržišnim zakonitostima.
Pardon, točka 1 utječe suprotno 😀 Ali to samo znači da su Amerikanci još bogatiji nego se čini na prvi pogled. Njih tako malo kupi toliko puno kvalitetnih EU proizvoda. A to što će ih biti sve više i više, sve bogatijih i bogatijih, za Europu dobru, TTIP izgleda kao prilika: prilika za povećati izvoz u USA, pa ako se time Europljani malo obogate pa budu mogli i više uvoziti iz USA, svima još bolje.
Ukupna razina trgovinske razmjene je nešto što bismo svi mogli željeti čim više povećati jer to može biti samo dobro za sve nas, dugoročno. Tu se jedino možda FED malo ne slaže kad gleda kratkoročne stvari, oni valjda ne žele da se povećava “osjetljivost gospodarstva na vanjsku potražnju/cijene” (oni bi najrađe da je i uvoz i izvoz blizu nule?), ali valjda je od svakog kratkoročnog perioda važnije ono dugoročno, a dugoročno svi profitiramo od dinamičnijeg gospodarstva i unutar većeg tržišta.
http://www.tportal.hr/vijesti/komentari/410772/Zasto-smatram-da-treba-uvesti-porez-na-nekretnine.html#
http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sto-investirati-u-2016-ocekuje-se-rast-americkog-dolara-i-dionica-a-pad-svicarskog-franka-i-zlata/866062.aspx
Svijet se mijenja, a nase novine i dalje u optimistickom investicijskom duhu najavljuju smak svijeta: http://www.jutarnji.hr/globalni-burzovni-slom—panicna-rasprodaja-krenula-iz–kine–ovo-je-stampedo–kupci-su-nestali—a-takvo-nesto-jos-nitko-nije-dozivio-/1491416/
Kad pojeftini benzin (čija uporaba zagađuje zrak itd.) onda je to kao dobro, a kad pojeftine dionice koje će biti kisik svima nama kad ostarimo i odemo u mirovinu onda je to “slom”. Jako zanimljivi stavovi. Kad će neka naša novina ovakav događaj popratiti s naslovom poput “Dionice na postblagdanskom sniženju – je li sad pravo vrijeme za kupovinu?” 🙂
http://money.cnn.com/2016/01/01/investing/new-years-resolution-investing/
Pa popravili su se americki indexi… na kraju dana nije ni tako strasno zavrsilo…
Istina, makar za sliku mislim da je Business Insider pobijedio.
G. Ratko Bošković malo previše paničari , a pitanje je koliko će ovaj članak stajati visoko u rubrici ” biznis” !? Prošli , sličan o krahu stoji već dva , tri mjeseca dosta visoko !
http://www.telegram.hr/politika-kriminal/cijenjeni-poduzetnik-nenad-bakic-za-telegram-komentira-najave-prvih-poteza-vlade/
Prve najave poteza izgledaju vrlo obecavajuce. Samo se nadam da nece popustiti pritiscima sindikata koji se tako gorljivo bore za radnike. Da se ispravim samo za radnike u drzavnim sluzbama, a radnici u privatnima nisu radnici.
Za malo balansirani view, ### izbrisano ###
http://www.investmentu.com/article/detail/46265/china-black-friday-what-a-stock-market-bubble-looks-like#.Vot_N093Bqg
clanak je iz 6mj ove godine, aktualan i danas obzirom na jucerasnja zbivanja. Interesantno za procitati radi korelacije credit balance-a (debta) investitora i izvedbe indeksa te sell off-a.
Može mišljenje o trenutnim zbivanjima i ocekivanih utjecaja na ZSE?
Zanima me vaše mišljenje ili mišljenje sudionika foruma o trenutnoj cijeni nafte (WTI, Brent), plina i ETF-ova USO ili UNG. Mislim da je trenutna cijena poprilično niska i da je dno tu ili vrlo vrlo blizu. Daljnji pad bi mogao potencirati skori izlazak Iranske nafte i plina na tržište (makar je to vjerojatno već davno ukalkulirano u pad) i eventualna “prisilna” rasprodaja nafte koju su špekulanti uskladištili u tankerima još na cijenama 40-50$ po barelu i čekaju povoljni trenutak za prodaju. Sve relevantne naftne tvrtke smanjuju broj zaposlenih i usporavaju, odgađaju ili praktično zaustavljaju daljnja istraživanja i ulaganja u nove projekte, polja, bušotine. Šta se tiče Saudijeske arabije ne znam do kada može podnositi ovu cijenu (makar je ona i odgovorna za pad budući da odbija ograničiti crpljenje nafte), dobro da sad ne ulazim u priču zašto joj je to cilj i što želi postići. Zanima me i koliki je oversupply nafte na tržištu posebno u korelaciji sa sve većim tenzijama na bliskom istoku… U kratko vaše mišljenje o mogućem ulaganju u tu klasu posebno kad pogledamo kretanje cijena nafte i plina ( u stvari USO, UNG) u zadnjih 5-6 godina koje su bile relativno stabilne.
Kad bi netko znao odgovor na ovo pitanje, lako bi se obogatio. To je špekulativno tržište i za sve praktične svrhe efikasno, dakle kocka.