DDJH

Državni holding, primjer ĐĐ

Kao što znate, dioničar sam (drugi najveći, uz državu) Đuro Đaković holdinga. U zadnje vrijeme su iz ĐĐ zaredale jako pozitivne vijesti:

– 11.12. Povratak u mostogradnju na izuzetno zahtjevnom poslu
– 21.12. Najava popunjenosti kapaciteta za iduću godinu u sva četiri poslovna područja
– 7.1. najava poslova za Kongsberg
– 7.1. ugovori za JANAF od 160 mil. kn

Prije toga imamo potvrde ugovorenih vrlo atraktivih (sofisticiranih) poslova u drugim područjima:
Kogeneracijske elektrane, 35 mil. eura
Sofisititirani vagoni cisterne

Prije malo više od godinu dana ĐĐ je proveo dokapitalizaciju i pri tome je objavio i ovaj poslovni plan, što je zaista neuobičajeno za društva u državnom vlasništvu: Đuro Đaković Holding – Strategija i restrukturiranje, te financijski plan 2015-2019, zanimljiv dokument od preko 130 stranica.

Na stranici 133 nalazimo financijski plan, iz kojega je ovo izvadak:

ddjh plan

Ako bi se ovo ostvarilo, bio bi to valjda jedan od najvećih (najveći?) come-backova u hrvatskom biznisu.

– Za početak plan za 2015. se ostvaruje, što se tiče restrukturiranja, prihoda i računa dobiti i gubitka (po planu očekujemo još desetak mil. kn gubitka u Q4, za ukupnih oko 50 mil. kn, što je i najavljeno u gore citiranom članku
– Prihodi i financijska izvedba bi u 2016. mogli biti nešto slabiji time što dokapitalizacija nije ostvarena u planiranom iznosu, međutim sudeći po najavima ugovorenosti prihodi bi i mogli značajno porasti
– Osobno bih bio zadovoljan i s recimo 3/4 zacrtanih prihoda, i 50% dobiti (50 mil. kn).

Odična indikacija ovoga bi bilo ako ĐĐ usvoji najbolje prakse drugih društava, recimo kao što radi Končar ili Ericsson i najavi i koliko je ugovoreno poslova. Nakon ovako izvanrednog poslovnog plana (daleko iznad viđenog za bilo koju tvrtku u kojoj država ima kontrolni paket), mislim da bi to bio vrlo logičan korak.

Što se tiče dokapitalizacije, tu smo se (opet) suočili s nevjerojatnim cinizmom naših mirovinskih fondova koji su svi osim jednog propustili ovu investicijsku priliku (po 20 kn!!) prije malo više od godinu dana, iako su vrlo voljno ulagali zaista značajne iznose u INGR, DLKV, INGR, NEXE, zatim potpuno promašene ogromne alokacije u dionice dobrih tvrtki ali po jako pogrešnih (prevelikim) cijenama, te trenutno kreditiraju državu (imaju državnih obveznica) za preko 50 milijardi kuna.

U vezi ovoga sad imamo zanimljivu stvar, a to je da uprava po statutu ima pravo izdati još 2,5 mil novih dionica i mislim da bi to bila odlična stvar, naravno ako su očekivanja o poslovanju u skladu s gornjim najavama ni približno po cijeni od 20 kn. Ovo što dalje navodim nije nikakva procjena, ali ako bi bilo s postojećih 7,5 izdano još novih 2,5 milijuna, to bi bilo oko 10 mil. kn dionica. Ako bi društvo u 2016. (po svojim planovima) ili recimo u 2017. (ako su planovi samo odgođeni) moglo ostvariti 100 mil. dobiti, to bi značilo oko 10 kn dobiti po dionici.

E sad što vam želim reći ovim primjerom. Ovaj (mogući, ali čini mi se izgledan) turnaround bio bi napravljan uskpros državi, usprkos tome što je nekoliko visokih državnih dužnosnika provodilo ili pokušavalo provoditi svoju volju neformalnim putevima ili neformalnim interesima koji su bili na neki način formalizirani, što su opstruirali ĐĐ. Kao što sam i naglasio, konfrontacija države, ili nekih interesa u njoj, s tvrtkom je bila zaista paradoksalna, čak i dotle da su predstavnici privatnih investitora i radnika (uz pomoć predstavnika lokalne politike) u nadzornom odboru smijenili od države tvrdo imenovanog predsjednika uprave (demonstrativna odluka na Vladi bez potrebe).

Ovo će, sudeći po gornjim najavama samog predsjenika uprave biti priča sa sretnim završetkom. Međutim, zamislite kako je ova priča mogla biti uspješna da nije bilo tvrdog utjecaja političke moći (recimo da se on barem 50% mogao ublažiti stavljanjem u ‘ljusku’ holdinga). Da nije bilo provođenja zlovolje raznih političara. Zamislite da je netko u državi razmatrao i poslovne planove ĐĐ, proučavao ju s aspekta poslovnog uspjeha. A sad se sjetite što su političari napravili od Petrokemije, koja je mogla biti hrvatska industrijska zvijezda. Eto zato je ideja holdinga za početak dobra ideja.

Gledamo li šire, to pokazuje kako je Hrvatskoj u stvari malo potrebno za uspjeh, samo da prestanemo uništavati (uključivo oportunitetni trošak). Najopćenitije, ako nam je izvozni prihod od turizma preko 8 milijardi eura, neka je samo 4,5 milijardi ‘poklonjena’, rentna komponenta, to znači da imamo 10% ‘poklonjenog’ BDP svake godine (koje još države to imaju?). Zaista bismo trebali biti sposobniji rasti više od samo 2% (odnosno nije nam se smjelo dogoditi da padamo 6 godina).

Oglasi

Kategorije:DDJH

38 replies »

  1. malo skretanje sa teme ali jako mi je bitno. Da li pri sklapanju PSN treba usvojiti plan placanja obveza i striktno ga se drzati tijekom procesa. hvala unaprijed

    • Naravno, koji bi inace bio smisao PSN ako bi duznik imao figu u džepu? Ako kroz PSN duznik sa vjerovnikom (npr. bankom), dogovori da ce postojece dugove vratiti putem novog mezzanine kredita na rok od 10 godina i sa bullet otplatom glavnice i kamate, onda se od duznika ocekuje da ce za 10 godina od danas vratiti i glavnicu i kamatu, inace banka krece ili u ovrhu (prioritetno), ili radi D/E swap i ulazi u vlasnicku strukturu tvrtke-duznika.

  2. Ne znam koliko je izgledno da zaživi teza da država smanji dug zamjenom obveznica za dionice tvrtki u kojima ima udjela. Tu bi mirovinci mogli ući u Đuru što smatram puno boljom opcijom od države kao vlasnika.

    • Na razini teorije sve je moguce, medjutim cisto sumnjam da bi strani investitori pristali na takav asset swap. Svaka cast nasem Djuri, ali trenutna vrijednost drzavnog udjela u Djuri je minorna u odnosu na visinu duga sredisnje drzave, a i Djuro kao firma nema eksterni kreditni rejting. Svaki vjerovnik voli da mu se dug podmiri “solarno” ili eventualno prvoklasnim duznickim vrijednosnim papirima, kao sto su npr USA T-billsi. Da su nasi mirovinci htjelj uci u Djuru, mogli su po 20kn. Kod iduceg dokapa ce se ponasati racionalno, pa ce reci da im je preskupo uci u Djuru po 50kn, tj da im je to “neinvestabilno”, je li tako Nenade? 😉

  3. @ arrpegio mislim da ne treba izuzeti mogucnost ulaska fondova u Djuru pa cak i po vecoj cijeni od prosle dokapitalizacije jer trenutno Djuro bolje stoji po pitanju dobivenih i mogucih poslova. Iz iskustva turistickih dionica imamo primjere kasnijeg ukljucivanja fondova po puno vecim cijenama (primjerice RIVP). Tako da buduca dokapitalizacija ima puno bolje sanse nego prethodna koju je velikim dijelom i Nenad kao privatni ulagac prepoznao i podrzao svojom investicijom. Izracun od moguce dobiti od 100 mil kn za ukupno izdanih 7,5+2,5 mil kn i zaradu od 10 kn/dionici dovoljno govori o mogucem potencijalu dionice

    • Ja sam primarno na umu imao Debt-to-equity swap o kojem govore Tim Oreskovic i moj ex-EFZG kolega Zdravko Maric – eventualni dokap izdavanjem novih redovnih dionica Đure je po meni sasvim druga prica, pogotovo vis a vis ove najnovije vijesti o Patriji.
      Naravno da kao clan 2. stupa podrzavam zesci ulazak mirovinaca u Đuru ali i druge do sada “neinvestabilne” RH tvrtke/dionice 😉

  4. PRESS RELEASE
    28.1.2016
    Patria

    Patria AMV vehicle selected by the United Arab Emirates

    The General Headquarters of the United Arab Emirates’ Armed Forces has ordered Patria AMV 8×8 armoured wheeled vehicles. All details of the contract are classified.

    “This is a magnificent extension for the ongoing, successful co-operation between the UAE Armed Forces and Patria. UAE Armed Forces have been very satisfied with their existing AMV vehicles as they meet all the customer’s needs and are suitable for the needed, challenging circumstances. These vehicles will be produced by our Polish partner in a very tight time schedule. The agreement done now is very significant for Patria, and we are excited about this and looking forward to providing the vehicles”, says Mika Kari, President of Patria Land business unit.

    Patria AMV offers effective protection, increased mobility, modularity and combat proven performance. The vehicle’s structural solutions enable high payload capacity, high level of protection and integration of heavy weapon systems. Patria AMV has received excellent feedback from customers for its performance in combat and crisis management operations in Afghanistan and Chad. Patria has contracts for over 1,400 Patria AMV vehicles.

    Further information:
    Mika Kari, President of Patria Land Business Unit, phone +358 40 869 2105, mika.kari@patria.fi

    Patria is a trusted provider of defence, security and aviation life-cycle support services and technology solutions. Patria has operations and projects in countries such as Finland, Sweden, Norway, Estonia, Poland, United Arab Emirates, USA and South Africa. Versatile duties employ today some 2,900 skilled professionals.
    http://www.patria.fi

  5. Patrija nema dovoljno kapaciteta da u par godina proizvede par stotina vozila za Emirate. Zato će vjerojatno dio “kolača” prepustiti Poljacima, a dio i Đuri Đakoviću. Mogli su dio dobiti i Slovenci, da nisu ugasili proizvodnju u Velenju.

    • Mislim da je ovo odlična vijest. Naime, napokon znamo da je Patria dobila, sjetimo se svih peripetija. Ovo smo pak već više puta objavljivali:

      http://www.tacticalreport.com/view_news/UAE:_IDEX_Patria_and_8x8_tender/4457

      “The possibility of the UAE awarding a tender for 600 8×8 wheeled armored combat vehicles during IDEX-2015 (22-26/2/15) in Abu Dhabi remains too high. The following 410-word report sheds more light on the subject and tells what about the chances of Patria of Finland to be awarded the contract. – See more at: http://www.tacticalreport.com/view_news/UAE:_IDEX_Patria_and_8x8_tender/4457#sthash.D8EDUgLn.dpuf

      Nemoguće je da 600 naprave (samo) Poljaci ako se ovima žuri. Pogotovo jer već dijelom imaju pune kapacitete: http://www.defenceiq.com/armoured-vehicles/articles/poland-orders-200-patria-amv-8×8-armoured-vehicles/

      U ovoj vijesti nema količina, i moguće je da se ovakvi ugovori sklapaju suksecivno, u kontigentima. Đuro pak – prmea izjavi potpredsjednika Patrie prije 2-3 godine u VL – može lako svoj trenutni kapacitet od 1 kom tjedno dignuti na 2 tjedno. Stoga očekujem da će ovdje biti nešto i za ĐĐ.

      Uglavnom činjenica da je Patria dobila je sjajna vijest, i naročito dobra i zbog Kuvajta.

      • Ja se isto nadam da ce Kuwait krenuti istim putem….
        A sad bi mi sjelo ko kec na desetku…jos jedan dokap po 20 kn…a onda u medjuvremenu objava poslova…da sve rasprodam i kupim Đuru 🙂

        • Mislim da dokapitalizacija po 20 kn više neće biti moguća. Ja bih prvi kao dioničar tužio.

        • Uprava ima po Statutu pravo izdati još 2,5 mil. dionica privatnom ponudom. Kad bi slučajno – a uvjeren sam da neće – uprava te dionice izdala u ovim okolnostima po smiješnoj cijeni, jasno da bi to bila osnova za tužbu postojećih dioničara. S obzirom na popunjenost knjige naruđžbi i ove prilike u BOV-ovima i stanicama, razumno je za očekivati da će ĐĐ trebati još kapitala i da uprava mora razmatrati mogućnost te emisije. Ali je isto tako jasno da je svima u interesu da se upiše što više kapitala, dakle što veća cijena po dionici. Osobno bih u ovom trenutku bio zadovoljan s cijenom od 60 kn, ali sve ovisi o razvoju ugovaranja poslova.

        • Slazem se sa g.Bakićem, ne mozes nikako sada ici u dokapitalizaciju po ovoj cijeni. Sjetimo se prve dokapitalizacije i tko je sudjelovao u njoj. I sad nakon temeljite analize, kad je sve nacrtano i na pladnju da se ide po istoj cijeni. Ne i ne. Opet zasluga, hajdemo tako reci, jednog covjeka, koji se bori u ovoj drzavi, pomaze svojim savjetima i zeli joj, a time i svima nama pa tako i sebi na neki nacin dobro. Cisto iz te perspektive ne moze biti ta cijena, uz naravno navedene razloge koje je g.Bakić napomenuo u svom postu.

        • Kuzim ja to sve. Ali trenutno je gubitak 50 milijuna kuna. Za stanice pise u priopcenju da nije bilo nikakvog razgovora o tome ili tako nesto, niti je potpisan ugovor. BOV natjecaj nije dobiven. Dakle, sve je u zraku. Mozda sam u krivu, ali 30 bi mi bilo ok. 60 moze bit tek kad dobiju barem posao sa stanicama. 🙂
          Ja znam da ako bude 30 i nize, da se necu ni bunit, ni tuzit 🙂

        • Ja NE PROGNOZIRAM da li će biti izdavanja novih dionica ili ne, nego samo iščitavam jasne podatke koji su dani. Uprava je vrlo jasno rekla koliki joj kapital treba i znamo koliki je prikupila krajme 2014.
          Izdala je jedan od najbolje napravljenih planova na Zagrebačkoj burzi: http://zse.hr/default.aspx?id=54267

          U njemu prognozira dobit u 2016. i 2017. od preko 100 mil. kn. Ako se ravnamo prema tom planu, s moguće novoizdanih 2,5 mil. dionica, to bi bilo 10 mil. dionica i dobit po dionici preko 10 kn. Zašto bi u tom sluačaju 60 kn po dionici bili skupo?!

        • Neznam baš za ovo s tužbom..Ok da ih tužimo ako bi dokapitalizacija išla po cijeni ispod trenutne cijeni po burzi,ali da ih tužimo zato što dokapitalizacija ne ide po 50-60kn??Koja bi tu osnova za tužbu bila ako je trenutna cijena na burzi 32kn..

        • @maki

          Kakve veze ima trenutna cijena na burzi ako bi se izdavala količina koja nije slična prosječnom dnevnom, tjednom pa niti mjesečnom prometu na burzi u zadnje vrijeme?

          Neka netko pokuša procijeniti koliko bi se imao tržišni imapkt na cijenu ukoliko bi se htjelo na burzi sada steći tu količinu… pa ako se treba baš hvatati za nekakvu cijenu koja ima veze s burzom onda bi to bila ta procijenjena cijena.

          Ali u ovim stvarima više treba gledati na vrijednost nego cijenu (tj. u slučaju spora neku kombinaciju, ono što je tužitelju povoljnije pa onda graditi argumentaciju oko toga), što bi mogao procijeniti neki vještak iz te domene u slučaju sudskog spora, možda najbolje da neka od domaćih analitičara napravi neki ozbiljni “research”, da svoju preporuku itd., a to bi zapravo i sama uprava trebala naručiti pa kombinirati vanjske “stručne analize” s vlastitim “inside podacima” za postaviti cijenu na neku koja je između onoga što je fer ciljana cijena i što se očekuje da tržište može prihvatiti, dakle optimirati cijenu kapitala društva, valjda je poanta dokapitalizacije povećati kapital po najpovoljnijoj cijeni za Društvo (što vjeorjatno na kraju krajeva i nije isključivo izdavanjem dionica, nego se vjerojatno mora odvijati u dva do tri koraka koji uključuju i izdavanje obveznica itd).

        • Ma može cijena u dokapu ići i po 100 kn, ali što vrijedi ako se nitko neće javiti po toj cijeni.

          P.S.
          Imam dionice DDJH.

        • mclynx

          Ne slažem se…pa ne sudi sud na temelju Vaših ili mojih pretpostavki već na temelju činjenica i dokaza.
          Kako nije bitna tržišna cijena-pa to je najvažnija cjena.A to što Đuro ima potencijal da skoči 300 ili 500 % to je drugi padež. Pa nije sud kockarnica pa da špekulira o eventualnim Đurinim budućim poslovima.
          Pa ne možemo doći na sud i kazati “Đuro bi mogao dobiti posao u Kuvajtu pa zato cijena mora biti 50-60 kn ”
          Mi bi mogli kao dokaze ponuditi ono što je dogovoreno ili što je 99% izgledno, a ne ono što mi mislimo da će biti dogovoreno.
          Ili navesti da se plan restrukturiranja ispunjava.
          Ako bi temeljem toga cijena trebala biti 50-60kn onda ok.Onda bi se ja prvi pridružio Nenadu u tužbi.

        • Pa baš ja govorim o dokazima, postupku vještačenja, raznim inputima koji se tu uzimaju. Trenutna tržišna cijena je smo jedan od inputa (ponekad, u našem slučaju, još čak od onih manje jakih). Sama tržišna cijena na tržištu kapitala inače nije dokaz ničega, ona je samo simptom bipolarnog poremećaja Mr. Marketa.

          Sud definitivno ne bi trebao svoje odluke temeljiti na isključivo na iskazima jednog svjedoka s bipolarnim poremećajem. Treba u obzir uzet i druge svjedoke i druge dokaze.

    • Iz moje perspektive, s obzirom da sam UAE bio otpisao, je ovo odlična vijest, a moguće da će Đuro i direktno imati koristi od ovoga, ako ne samo i kroz Kuvajt. Makar sam bio pod dojmom da je tvornica u Poljskoj već dosta zauzeta. Na kraju, možda je ovakav ishod bio u dogovoru s Đurom.

    • Treba se bacit u istrazivanje koliki je poljacima kapacitet…oni jos uvijek mogu svoju narudzbu odgoditi zbog ovog posla. Ali ako i nakon toga nisu u stanju brzo proizvesti vozila, onda Đuro ima velike sanse.

    • Ako sam dobro shvatio, Patria u Finskoj ima neke kapacitete za proizvodnju – tvornicu, ali ne znamo kolike. Zatim i tvornica u Poljskoj.
      Poljska je naručila za svoju vojsku 200 vozila. Iz gore navedenog, za UAE bi bilo oko 600.
      Koliki je kapacitet Poljske tvornice, a koliki je tvornice u Finskoj? Da li bi Poljaci dopustili da prvo naprave za UAE jer se ovima žuri i to je veliki posao?

      Mi znamo koliki je naš kapacitet, 1-2 vozila tjedno. Dakle, 100 godišnje.

      mogući dogovor za dijelove za vatrenu stanicu
      Kuwait je donio odluku o budzetu od 10 mlrd dolara – možda brzo slijedi odluka

  6. Bit će posla za svih kako stvari stoje. Ako se i Kuwait odluči za Patriu (a čini se veoma izvjesno) bit će jako veselo 🙂 Samo treba vidjet kako zadovoljiti sve i ispoštovati rokove.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s