Uncategorized

Hrvatskoj jako malo treba da bi ostvarila još brži rast (lagano je ostvariti 3% ove godine)

Gospodarski pad i depresija su nam bili normalni. Rast preko 2% mora postati ‘new normal’. Ne bi uopće trebalo biti teško ostvariti 3% ove godine:

Danas EU kaže da je rast u 2015. bio 1,8% a da će u 2016. biti 2,1%. Skoro svi profesionalni analitičari još prije mjesec dana nisu mogli ni sanjati da je rast u 2015. bio preko 2%. Iako je to nekima od nas bio jasno odavno, sjećate se kako sam (prvi, javno) to u biti rekao prognozom za Q3 (ovo je još iz rujna) i ponavljao da će rast u 2015. biti oko 2% (precizniji od mene je bio mladi ekonomist Ivica Brkljača). I sad kažem da će rast biti veći od 1,8%. Čak lako moguće i malo veći od 2%.

bdp rast

Većina naših analitičara naprosto ne razumije komplicirane modele koje koriste, naime nisu vidjeli kad neke varijable počnu toliko dominirati da se ‘sve’ svodi na njih.

Iste varijable su dominantne i dalje, tako da u odsustvu većih vanjskih šokova, imamo već praktički osiguran rast od 2% u 2016. da ne radimo ništa. Sam turizam će ove godine opet donijeti preko 1% rasta, a DZS će ove godine vjerojatno to uspjeti uloviti (za 2015. jedan veliki dio nije).

Prošla Vlada je zapravo jako odgodila rast blokiranjem reformi, tako da ako se dalje ne budu povlačile kočnice, lako će biti ostvariti rast od 3% već u ovoj godini.

Pogledajte samo jednu činjenicu. Izvoz turizma je ove godine bio oko 8,1 milijardi eura (kao što sam ispravno procjenio da će biti još krajem lipnja). Recimo da je 4,5 mlrd. čita rentna komponenta – znate ono, u turizmu novce često morate teško zaraditi velikim investicijama i s puno rada, a mi ipak još velikim dijelom skupljamo vrhnje sa ‘sunca i mora’: zabodi zastavicu i imaš kamp (s EBITDA 60%) ili monetiziraj obnovljene resurse iz socicijalizma na najboljim lokacijama. Kako je naš BDP oko 45 mlrd. eura, to znači da nam je oko 10% BDP baš kao ‘poklonjeno’. No, zamislite koliko bi Austrija, Češka ili Slovenija rasle da im svake godine netko pokloni 10% BDP?! To ujedno pokazuje koliko je štetno i jako bilo povlačenje kočnica zadnjih godina. Uz dobre reforme (uklj. EU fondove) rast od 4-5% u srednjem roku ne bi trebao biti nemoguć.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

16 replies »

  1. A kakav je utjecaj Europskog nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara na turizam u Hrvatskoj? Gledam neke podatke iz 2012. i broj noćenja u odnosu na 2011. porastao je niti 4%. Obzirom da nam turizam čini 20% BDPa, turizam bi mogao donijeti rast manji od 1% (0,7-0,8%).

    • Upravo tako! Neka i ove godine ne poraste ‘niti’ 4%. Uz porast cijena od 4-5% to će biti ‘niti’ 9%, dakle preko 700 mil. eura što sve ide u BDP, što će onda doprinjeti rastu ‘niti’ 1,3% ili tako nekako. A što ćeš kad nije 13%! Hvala na upozorenju!! 🙂

  2. Nenade ! Čitam imovinske kartice naših novih dužnosnika, kad ono neki imaju i dionice. Naravno svi HT-a. Znači drže nisko valuacijske dionice s vrlo malom perspektivom. Pa se ja pitam kako će netko gospodarit našom imovinom kad ne zna ni sa svom. Ulaganja im se svode na dizanje visokih kredita i kupnju stana. Pametnom dosta! Molim post ili komentar o ovome.

    • Prvi razlog za drzanje HTa: Nada umire posljednja

      Drugi razlog za drzanje HTa: Ocito su sa kumulativno isplacenim dividendama i dalje u plusu u odnosu na average purchase price, koji je pretpostavljam 265KN (duznosnik je preko familije i frendova kupio hrpetinu paketa 😉 )
      Treci razlog za drzanje HTa: Mozda su usli po 139KN pa se nadaju dividendi od 5-6KN po dionici, ipak je to vise/bolje nego orociti u banci uz jedva 2% 😉

  3. Nenade, kod turizma ima još jedna velika stvar korisna za nas, pola smještajnih kapaciteta su obiteljski apartmani, ubiteljska ulaganja i zaposlene su bake! Bake izvoznici! Novac se velikim djelom reinvestira u unaprijeđenje apartmana, i koliko ostane financira studiranje unuka. 25.000 studenata na Splitskom sveučilištu je nešto jako veliko i značajno, a nećemo se ni okrenuti bit će ih duplo od čega jedan dio iz EU i svijeta.

    Privatni sektor je je prošao svoje sito i rešeto. Proizvodnja nam se automatizirala i produktivnost je na svjetskoj razini. Posto smo produktivnost stalno podizali u proizvodnji i kod privatnika, nismo se bavili bijelim ovratnicima čiji je broj rastao. Kod strojeva su se davno dogodili gumbi, lopate zamjenili buldožeri, kose u polju zamjenili kombajni, ali je sav taj “višak” ljudi koji se stvorio otišao u administraciju u kojoj se nije dogodilo ništa od gumba i tipkovnica, tj. tipkovnice su se kupile, ali se radi starim procedurama.

    Trebalo bi našu nejaku, tek proklijalu IT industriju zaposliti, pored izvoza, na sredjivanju naše administracije, višak ljudi u škole i nazad na tržište rada, na nove j.d.o.o., obrte, startupe.

    Administracija je naš zlatni rudnik sljedećih godina, a obrazovanje je najunosnija dionica i za državu i za pojedinca. Nikad kao sad.

    Zato, ako treba i sporiji rast, ali da je na zdravim nogama:
    1. IT-izaciji bijelih ovratnika,
    2. Obrazovanje, ali ne reforma radi reforme s puno napisanih lijepih rečenica, nego reforma ovako: Sve što škole mogu učiniti je ono što može učiniti učitelj u razredu. Zato dajmo učitelju punu autonomiju i punu odgovornost. Poručiti učiteljima: oda sad ste aristoteli. I to potkrijepiti ulaganjem u obrazovanje prije svega u plaće učitelja.

    EU fondovi – pošto nitko ne zna, ne može procjeniti da li će neki poduzetnik prigrliti svoju ideju kao majka svoje djete, onda je najbolje što više sredstava iz tih fondova ulagati u modernu željeznicu i luke.

    U male poduzetnike, pogotovo IT industriju, najbolje ulaganje će biti da država bude vlasnik sljedećih ulaganja u optičku širokopojasnu mrežu od fondova EU i dade tu mrežu besplatno operaterima. Jer 200 kn ili 300 kn, ne znam sad točno, za flat pristup internetu je ogromna prepreka razvoja IT industrije kod nas. Sve preko 50 kn je ogromno puno.

    To bi bilo i za operatere najbolje jer bolje je da se odmah stvari dobro poslože nego kasnije. Danas su binarne jedinice i nule isto što je nekad bila nafta. Svi podaci iz svih izvora se digitaliziraju i slijevaju u pasivni dio mreže koji kad se jednom postavi ne traži dugovječno ulaganja. Aktivni dio neka su vlasnici operateri jer su tu brze promjene, iako se i tu sad preko oblaka i najma te dinamike može dobro poslovati. Operateri se dobro trebaju pronaći što će sad raditi, sa što manje lutanja, koje će usluge razvijati, koje aplikacije pokretati.
    Sve s ciljem da svi imamo pristup širokopojasnom internetu lokacijski i cjenovno.

  4. Imao sam ipak veća očekivanja od ministra gospodarstava. Sa ovim stavom da ne treba privatizirati Končar, Podravku, Borovo tj. nestrateška poduzeća bojim se da ništa od nekog značajnijeg rezultata u tom resoru. Gdje su tek IPO-i HEP, HAC-a, INE itd. ako ovako razmišlja! Danas je gost u NU2 ali bojim se da smo opet dobili ministra ali Grčić i Jurčić, a očekivali smo Budimira koji na žalost nije dobio šansu.

    http://www.seebiz.eu/panenic-protiv-sam-prodaje-drzavnih-poduzeca/ar-129438/

  5. Deprecijacija kune u odnosu na euro se vec dogada zadnjih 7 godina i to otprilike tim tempom kako je navedeno. Iako ima osnove za upravo suprotno.
    Nije Hrvatska skupa za proizvodnju i nisu hrvatski proizvodi u prosjeku 7 posto skuplji od strane konkurencije samo zbog tecaja. Manje porezno opterecenje a ne rusenje tecaja kune!

  6. http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/dubrovnik/clanak/id/301841/golf-na-sru-prva-dozvola-digla-buru

    To je prvi korak prema ishodovanju silnih dozvola koje su potrebne prije realiziranja cjelokupnog projekta, prva od 230 dozvola koje još moraju imati – kaže Mato Franković (HDZ), predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika. <<
    Ma prava sitnica, samo 230 dozvola im treba … nadam se da će negdje do 2050 uspjeti ishodovati sve te silne dozvole …. prestrašno, možda da zaposlimo još par sto tisuća raznih službenika da se ubrzaju greenfield investicije ??? onda barem ne bi imali nezaposlenih, sve zaposlit u javni i držćavni sektor …. živjela rvacka …

  7. http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1933591/financial-times-proglasio-ivanec-najboljim-malim-gradom-u-europi-za-privlacenje-stranih-ulaganja/

    Evo kako se i u RH moze stvoriti medjunarodno kompetitivno investicijsko okruzenje i realizirati investicije, s porastom izvoza od preko 40%. Tako je to kad je u glavama osvijestenost o pravoj stvarnosti, a ne zivljenje u jalovoj proslosti. Bravo Ivanec! Ljepse je i korisnije kad se proaktivno i osmisljeno mijenja, nego kad se mijenja jer se ne mijenja.

  8. G. Bakić , kakvo je vaše mišljenje o prvim smjernicama novog proračuna , procjeni rasta Bdp-a 2016 god. od otprilike 2% ( dosta , po mom mišljenju konzervativno , pa ako nas iznenadi veći rast , super:) ) , temeljitoj reformi i digitalizaciji državne uprave …. ?

  9. Ipak 2015. rast Bdpa 1,9%….Na zalost iznesene smjernice ne ukazuju na bilo kakve promjene, ako neki od trenutno povoljnih faktora promijeni smjer kretanja ne pise nam se lijepo, no ocito dovoljno da “talasamo”…. Nisam glasao ni za ovu ni za staru vladu, a sad samo potvrduju moja predvidjanja. Sila je snazna u njima, samo ne ona jedajska…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s