Tržišta kapitala - turizam

Prinosi na ulaganja: turizam vs. ostalo

Ulaganje u nekretnine zadnjih 4 godine je u Hrvatskoj bilo jako isplativo: ali u produktivne, turističke nekretnine, kroz turističke dionice

Napravio sam usporedbu prinosa na ulaganja u turističke dionice vs. ostale. Koristio sam indeks CROBEXturist koji je uveden čini mi se 2013., ali izračunat sve od početka 2012.

Sljedeći grafikon prikazuje prinos CROBEXturist vs. CROBEX vs. američke dionice u te 4 godine (plus ovo sitno u 2016.):

turist vs crobex vs sp

U malo više od 4 godine, CROBEXturist je porastao oko 340%, američke dionce oko 52%, a prosjek hrvatskog tržišta pao oko 8% (sve bez uključenih dividendi!), odnosno ovo su odgovarajući godišnji prinosi tokom malo više od 4 godine:

turist vs crobex vs sp anualizirano

Prinos na američke dionice je vjerojatno nešto, ali ne puno, viši nego bi se ‘teorijski’ očekivalo (oko 6% premije na ulaganje u dionice u odnosu na bezrizičnu imovinu, državne obveznice SAD).

Sve ovo ne uključuje dividende. Mislim da je dividendni prinos Crobexa oko 2% godišnje, tako da su ulagači u prosjek hrvatskog tržišta (gledano kroz Crobex) bili na oko 0. Mislm da je slično s S&P 500. za CROBEXturist nisam siguran, ali naša najveća turistička tvrtka Valamar je najavaila da je trenutna dividenda ‘održiva’ —  to je oko 2% dividendnog prinosa.

Omiljena hrvatska investicijska klasa, fizičke nekretnine, mislim da su u međuvremenu u prosjeku izgubile barem 30%. A ulaganje u turističke dionice je zapravo ulaganje u nekretnine (s mnogo drugih pozitivnih elemenata, o čemu sam više puta pisao).

Zbilja mi je nevjerojatno kako je skoro cijela investicijska zajednica (ali i obični građani) tako praktički u potpunosti promašila ovu investicijsku klasu! Pri čemu ne možemo govoriti o ‘napuhanosti’ cijena ni nakon ovako velikog porasta, primjerice EV/EBITDA za RIVP je svega oko 8, ILRA oko 9, PLAG oko 8 … (uz sav ‘asset play’ i pozitivna očekivanja).

A koliko su neke stvari bile očite zaista možete vidjeti u ovome što sam pisao još krajem lipnja: Turizam: Ove godine oko 10%-12% veći rezultati, i moguće značajno veća dobit. Samo treba pogledati 2-3 godine unaprijed (ovo je bilo pola godine, dakle pratički očito, ali skoro nitko to nije bio vidio). Tako sam prije nekoliko godina ispravno procjenio da će Valamar vrlo brzo iskazati profitabilnost. Kao ‘uspješnicu’ druge generacije locirao Arenaturist koja je kasnila u razvoju koju godinu, ali teško je bilo i ne vidjeti koja i koliko ulaganja se radi (i jednostavno proniknuti u to da moraju generirati prihode i prihode i dobit, pogotovo s obzirom na to tko su kontrolni dioničari, što se već ove godine počelo događati zaista velikim porastom EBITDA). Mnogi naprosto gledaju u prošlost i svoju ‘filozofiju’ ulaganja u fizičke nekretnine (gledaju samo prošlost, ne i budućnost – pa gube) prenijeli na turističke dionice.

Recimo (kao što već godinama pišem, ne ‘od jučer’) za Arenauturist mi je bilo skroz očito kako će se ovo početi događati. Što je ujedno krasna ilustracija kako parametri u hijerhiji broj noćenja –> prihod –> dobit eskaliraju. Kod pametno vođenih tvrtki dobit može rasti puno više od prihoda, o tome govorimo kad kažemo ‘mali marginalni trošak’ (odnosno ‘velika marginalna dobit’):

arnt

Za ilustraciju, moja su tri glavna ulaganja u turističke dionice složena ‘po fazama’:
– RIVP koji je postao neosporni blue chip Zagrebačke burze (4 puta za redom ‘dionica godine’) koji je već vrlo profitabilan, dionica likvidna i s lijepom dividendom; ali i s ogromnim potencijalom u ‘asset play’ o kojem sam pričao više puta (naše turisitčke tvrtke su posebne po tome što su uglavnom vlasnici nekretnina na kojima posluju, što je ogromna prilika – recimo izdvajanje dijela nekretnina u posebne tvrtke i prodaja nekretninskim fondovima)
– ARNT koji je počeo iskazivati lijepu dobit, ali se rezultati tek trebaju pokazati, a mnogo je još imovine koja se tek može znatno bolje upogoniti (kamp Kažela je veličine Zatona koji je zapravo ogromna većina imovine / prihoda Turisthotela, koji na burzi vrijedi više od cijelog Arenaturista). Ovdje mi se čini toliko pozitivnih elemenata da mi ih je teško sve iskazati, ali jasno neki od njih su i pomalo apstraktni (meni su vrlo uvjerljivi, ali ta apstraktnost onima koji ‘baš neće’ prepoznati da su promašili turistički sektor je uvijek dobar izgovor), primjerice razvoj Muzila i Brijunske rivijere što po mom sudu neće biti konkurencija Arenaturistu nego baš dapače!
– LPLH koji je tek počeo poslovati na malom plusu, ali ima (za svoju veličinu) ogromnu prvoklasnu imovinu s razvojnim planovima (što tek treba staviti i u kontekst razvoja cijele destinacije, Mali Lošinj se jako brzo razvija).

Što se tiče turizma, ove godine očekujem sjajnu sezonu, podizanje cijena nekoliko postotaka, i 2-3% veći broj noćenja. Kako je turizam djelatnost malog marginalnog troška, očekujem i opet znatno bolje rezultate određenih turističkih tvrtki. Zato mi je portfelj snažno većinski usmjeren u turističke dionice. A koliko je naš turizam žilav pokazuje i sezona 2014. kad je bilo katastrofalno vrijeme – mislim da smo tada imali čak i malo povećanje broja gostiju (prošla sezona nije bila posebno dobra, nego nešto malo bolje vrijeme od prosjeka). Ako ne bude značajnih ‘potresa’ kao i prošle godine očekujem oko 7-8% veće prihode od (izvoza) turizma i 15-20% veći EBITDA nekih turističkih tvrtki (kojima dolazi na naplatu investiranje).

 

A o čemu govorimo kad govorimo o ‘asset play’ na Jadranu (i koncepta Jadrana kao ‘Floride Europe’ – molim nemojte mene kriviti ako Vam se to ne sviđa), za one koji bolje razumiju fizičke nekretnine od ‘apstraktnih’ pogledajte ovaj projekt Olive Bay na Hvaru i posebno uočite prodanost (a koliko vidim gradnja još nije ni počela). Stvar je u tome da hrvatski Jadran ima ‘captive market’ (deseci milijuna ljudi koji mogu doći autom), sve veća kvaliteta i kritična masa za dolazak na mapu velikih turoperatera, neizgrađenost (sjeverni Mediteran je uglavnom izgrađen ili je zabranjena gradnja), vrlo velika i atraktivna obala i uz sve je to moguće imati sinergične učinke (više poduhvata rezidencijalnog tipa znači veći motiv da se izgrade bolnice, znači veća atraktivnost za ‘second home’ itd. – pogledajte samo koliki pozitivni utjecaj radi European Coastal Airlines koji je uveo letove s Jadrana za Anconu i Pescaru).

Osim ovih dionica imam i manje udjele u PRFC i ‘alfabetom’ nastalim od razdiobe SNHO (beta, delta, gama, snha, lulg, pcts). (Nadam se da nisam nešto zaboravio.)

p.s. Inače hrvatsko tržište smatram vrlo neefikasnim (što vjerujem ova stvar s turističkim tvrtkama zorno pokazuje), a to znači da se procesiranjem informacija može postići bolje od prosjeka, tako da CROBEX ne bi trebao biti ono što se može ostvariti ‘jer to je prosjek, a ne može se bolje od prosjeka’. Primjer koji uvijek volim koristiti je fond Allianz Equity koji godinama ostvaruje prinos u prosjeku nešto manji od 10%.

Oglasi

35 replies »

  1. Fini kratki sažetak. Impresivan rast turista navodi me na pomisao da takvih slicnih sektorskih prilika (sa esktremno povoljnim risk/reward omjerom) vjerojatno ima i u nekim drugim “emerging markets” koje se tipicno ignorira kad ih se gleda na makro razini. No, jedno hipotetsko pitanje – koju multiplu (EV/EBITDA) biste smatrali odgovarajucom da se pojavi neki ponuditelj za preuzimanje neke od navedenih tvrtki (ili opcenito sektora ako vam je tako lakse)?

  2. Trebamo li se mi bojati terorističkih napada?
    Koliko taj rizik trebamo uzeti u obzir?
    Bi li (ili koliko bi) jedan takav napad doveo do katastrofe u turizmu kod nas?

  3. Svi moramo biti oprezni kad su u pitanju terorizam i teroristički napadi. Globalizacija nas svih čini dostupnima a naše članstvo u NATO-u pogotovo.Mislim da nema zemlje u EU koja može sa sigurnošću reći da nema rizika od terorizma. Znamo kako su nam neke falange ISIL-a i u susjedstvu, na sat vremena cestom od našeg glavnog grada. Jedan od naših glavnih aduta u turizmu uz sunce, prirodu i prekrasno more je i sigurnost naše zemlje, tako da i najmanji glas o mogućem terorizmu bi se značajno negativno odrazio na broj dolazaka. ISIL-ovim nedavnim ulaskom u Libiju njihovi apetiti prebaciju se i na zapadni Mediteran čime direktno ugrožavaju i kruzerski turizam. Turizam je vrlo osjetljiva grana i kako brzo uzleti tako još i brže može negativno reagirati na zbivanja u blizini ili u samoj zemlji. Svima nam to visi nad glavnom direktno ili indirektno. Za primjer, dijete mi ide na maturalnu ekskurziju u Španolsku, i već su tijekom planiranja iste morali mijenjati rutu i kruzer zbog toga jer je brod nakon Barcelone odlazio u Maroko te nam agencija nije mogla garantirati sigurnost. (Ionako smo svi u panici?!) Zbog straha od terorizma odustalo se od putovanja avionom tako da nam se rizik od terorizma polako uvukao i u školu.
    Mislim da nitko nije pošteđen rizika i lagani strah je prisutan i kod nas.

  4. Strah od terorizma je uvijek realan, a ista stvar je i sa strahom od svih mogućih virusa, epidemija, pandemija…

    Ali ako se stvar promatra dugoročno, ipak se može primjetiti kako su navedene i njima slične opasnosti u svjetskim okvirima, gotovo redovno prevladavane, te nisu dugotrajnije utjecale na turistički sektor pogođene države.
    Istina, negdje je taj negativni utjecaj na turističku posjećenost bio nešto dugotrajniji, čisto zbog objektivnih okolnosti na terenu. Npr. u slučajevima gdje se radi o državama sa jako nestabilnim državnim uređenjima i slabim mehanizmima središnje vlasti…

    U Egipat, Maroko, Tursku i sl. destinacije putuje se i nakon ekstremističkih napada na turiste, koji se tamo skoro u periodičnim ciklusima javljaju.
    O funkcioniranju Izraela kao države u gotovo stalnom ratnom stanju ne treba posebno elaborirati, a nama su još bliži primjeri relativno brze normalizacije turizma nakon napada u Madridu, Londonu, pa čak i u recentnom Parizu.

    Mislim da je gosp. Bakić naglasio da se u slučaju ulaganja u hrvatski turistički sektor u stvari radi o jednom obliku ulaganja u nekretnine, ali ne bilo kakve…
    Riječ o nekretninama na najatraktivnijim lokacijama koje Hrvatsko tržište može ponuditi.
    Inače, samo ulaganje u real state bussines-u je dugoročno ulaganje, pa se tematika može promatrati i s tog aspekta.
    Oscilacije su uvijek moguće, ali postoje i neke malo trajnije vrijednosti od ciljanja špekulativne dobiti.

  5. http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/315670/Default.aspx
    Neka me ispravi netko ako griješim, ali mislim da računica drži vodu:
    30 000 noćenja, recimo da po noćenju možemo računati na cca 60 EUR troška (pansion i vanpansion u objektu, ipak su to gosti visoke platežne moći), to daje 1,8 mil. EUR, odnosno 13,5 mil.. kn, što je 1% ukupnih godišnjih prihoda Valamar grupe !!! A gdje su još lova koju će ti isti gosti ostaviti u gradu, transportni troškovi (pretpostavljam da će večina doći avionima), itd, itd …
    Kapa do poda Valamaru ….. tako se radi posao, i to još u periodu kada bi im svi objekti ionako bili zatvoreni ….

  6. Evo što se tiče terorizma GTS index nas smješta jaaako nisko, najniže od svih turističkih destinacija (izuzev daleko istočnih i sl.)
    https://en.wikipedia.org/wiki/Global_Terrorism_Index#Global_Terrorism_Index_Report_2015
    Ovdje malo šire možete pročitati.
    http://economicsandpeace.org/wp-content/uploads/2015/11/Global-Terrorism-Index-2015.pdf

    Također čitam na netu da se govori da je pao 40% booking za tursku a nadalje prema ovom indexu vidim da je index terorizma dosta veći u Grčkoj i Španjolskoj nego kod(koji su neka viabilna konkurencije).

  7. Gospodine Bakić, vidim da su cijene nekretnina na moru dosta pale, nekada se nije mogao naći apartman blizu mora u Istri ispod 80 000 eur. Sad gledam ima apartmana od 35-40 kvadrata po 35-40 000 eur dakle 1000 eur m2 cca. Meni je jako interesantan otok Krk zbog blizine ali tamo cijene nikako da padnu… jesu pale nešto ali ono što se malo povoljnije prodaje odmah biva razgrabljeno tako da nema te kritične mase povoljnih apartmana koji bi zapravo još više ubrzala pad, izazvala neku vrst blage panike koja je vidljiva u nekim drugim destinacijama. Pitanje je za Vas, mislite li hoće li cijene nekretnina još padati unatoč tomu što imamo rast ekonomije u nekim segmentima, unatoč tomu što se EU oporavila i sve je više ljudi srednjeg staleža s lovom koji mogu bez problema iskeširati te neke svote tipa 45 000- 60 000 Eur… Uglavnom u iskušenju sam i bojim se da mi ne prođe voz. Što mislite?

    • Turističke dionice vs. vlastiti apartman.

      Na stranu kriva teza da postoji puno ljudi koji si objektivno mogu priuštiti apartman. U svakom slučaju puno ih je manje od ponude apartmana.Imate podatke i analize, koje kažu da ustvari vrlo malo građana, na štednji drži vrlo visoke iznose. Što povećava rizik destabilizacije bankarskog sustava.

      Recimo, 50000€ umjesto u kupnju vlastitog apartmana, uložiti u turističke dionice. I opet zanemarivši očekivanja porasta vrijednosti dionica (realnija nego ikad), fokusiramo se samo na dividendu. Valamar (čije sam Udruge malih dioničara šef, što poštenja radi ovdje moram reći) trenutno isplaćuje dividendu u visini 2,5% trenutne tržišne cijene na Burzi. Na tu lovu da dodate još toliko (a održavanje, troškovi i potrošeno vrijeme na apartman košta puno više od toga), četveročlana obitelj može 10-15 dana kraljevski ljetovati bilo gdje na Jadranu. A ne da muž stalno nešto šrafi i popravlja, a žena odmor provede uz šporet. 🙂

      • Nisam ni govorio o našim građanima nego o stranim (iako iznenadili bi ste se koliko novaca ljudi imaju, ne znam gdje živite ali ja živim na moru i ljudi imaju, ne pričam o Žumberku ili Slavoniji gdje je opće siromaštvo). Aovo drugo sve stoji, slažem se osim u jednom a to je da turističke dionice i nemaju više toliki potencijal rasta a apartmani na moru (zapadni Jadran) potencijal pada. Vidim stagnaciju nakon pada i sve veću potražnju jer se ponuđeno brzo proda.

        • Ja pak mislim da turističke dionice imaju daleko veći potencijal rasta, a to ćete vidjeti tako da ih pogledate kao da su nekretnine, pa usporedite za jedne i druge EV/EBITDA ili EBITDA prinos, davao sam takve kalkulacije.

        • Ne planiram ostati još dugo u inozemstvu, lova je dobra ali brate klima je užasna. Budući nema posla u Hrvatskoj moram si ga sam izmisliti pa sam mislio možda iznajmljivati apartman ljeti i još fušariti sa strane. Znam da se Vi ježite od rentijerstva ali bojim se ovaj teško stečeni novac uložiti u nešto što bi propalo a naša je zemlja takva da te često ostavi na cjedilu ili ako ne već na cjedilu maksimalno ti oteža pokretanje posla. Imam dosta ideja ali turizam nam je ziher šta je je i tu se vidim. Ili vrtiti novac na burzi ali to radim godinama već prilično uspješno ali to me ne ispunjava, htio bih raditi, privređivati, koja će žena za muža odabrati nekog tko ne radi 🙂 Iskreno da Vam velim nisam pametan više, znam samo da ovdje ne želim ostaviti mladost u inozemstvu.

  8. Vrlo korisni komentari. Hvala Vam svima. Pomažu nama laicima da strpljivim promišljanjem i samoedukacijom pokušamo ulaganjem u turističke dionice doći do” Iznosa” i uspijemo ga sačuvati za što kvalitetniji drugi dio života.
    No, problem s novcima je dvoznačan. Teško je bez njega, a nije lako (na jedan drugi način) ni kad uspiješ nešto uštediti pa ga sačuvati od žderačice inflacije. Mi ljudi ko ljudi, uvijek nam se čini kako je drugom lakše. Tako ponekad razmišljam da bi mi bilo lakše da imam 3-4 milje kn, jer bi “lakše” odlučila investirati više u dionice, cca 400-500 tis kn,pa bi i zarada bila bolja, ovako kad imaš ukupne ušteđevine jedva 350 tis kn, a 50 godina života i iskustvo 2007.g. iza sebe, bojiš se da i to ne izgubiš pa ekvilibriraš između 10-20% uloženog što je ustvari isti % ko kad imaš 3 milje No više te boli ako izgubiš tih 20% na 350 tiskn nego ako izgubiš a ostane ti još 2,5 milje kn. Možda nisam u pravu ali to je samo moje promišljanje.
    U svakom slučaju, poštovani gosp. Bakić, bilo bi vrhunski kad bi ste nama koji smo preživjeli srednji sloj sa nekom manjom ušteđevinom omogućili da povremeno pohađamo edukaciju ili tečaj (znam, znam reći će te da čitamo Vaš blog, što i činimo, ali može i više ) te savladamo strah od gubitka ulaganjem u ZSE. Događa mi se da stidljivo ulažem teško ušteđeni novac godinu dvije a istovremeno se ne mogu odlučiti sebi isplatiti, kako Vi kažete “dividendu iz kućne radinosti”, jer ne znam da li ću time dugoročno izgubiti. Želim reći, prvotni socijalistički strah od ulaganja u dionice smo nekako uspjeli minimalizirati ali sada ne znam što dalje. Koliko dugo držati kada povlačiti i koliko povući 10%-20% …… puno pitanja i dilema, a strah uvijek lebdi da se ne prokocka “Iznos” koji nam drži leđa za koliko toliko kvalitetnu mirovinu..

  9. Današnji Glas Istre ima članak gdje Valamar ulaže 90 milj.hrk-a u Lanternu da ga pretvori u 4 zvjezdice te očekuju da prihodi skoče sa 85 na 105 milj. hrk-a.

    • Sandra,slazem se s vama da bi nam svima dobro dosao tecaj,seminar,neka vrsta edukacije…Hvala Nenadu na ovom blogu,svima nam je otvorio oci…

  10. Sandra Vaše razmišljanje je isključivo ako gledate špekulantski jer na dulji rok nije tako teško investirati, a pogtovo ako posjećujete blog i nešto znanja i iskustva uzmete od raznih Nenadovih članaka, a i članova koji više puta imaju dobre komentare. Evo ja sam primjerice dobio vrlo veliku otpremninu u jednoj velikoj multinacionalki i bez problema uložio 90%, a da nisam imao opciju nove pozicije.. I naravno nisam se prevario… Tako da 20% od vaših 350 tis kn ušteđevine je prekonzervativno i ako imate posao i novac za živit mošete dosta više investirati (barem 50%), a i tada Vam zarada u apsolutnom iznosu puno ljepše izgleda

  11. Davore, lijepo je da ste dobili veliku otpremninu u multinacionalki, vjerujem da ste bili i dobro pozicionirani što znači da ste imali i određena profesionalna znanja o investiranju a samim tim i veće hrabrosti. Shvatio sam iz Sandrinog teksta da je po tom pitanju laik, stara je 50 tak godina, zaposlena je ali nije ekonomske struke, štedi iz obiteljskog mjesečnog buđeta i još joj je svjež određeni (ako ga je imala) gubitak od 2007. g. Možda je i zato u dionice uložila konzervativni %. No i ja bi joj savjetovao da ga podigne barem za 30%, ako već nije imala hrabrosti poštovati omjere,koliko života toliko % u dionice. Ipak, na dobrom je putu da nešto i nauči čim čita ovaj blog. No, živimo u zemlji u kojoj vrlo malo pravila i logike igra,u kojoj novac ide nekim čudnim putevima i završi često u krivim rukama, a mirovinci lutaju ko guske u magli.Ne zaboravimo da uvijek zadrhtimo kad netko kihne u Hong KOngu, Londonu ili NY.

  12. Hvala svima na savjetima. Mislim da ću ipak sada kad mi istekne jedna stambena izvršiti mali dokup turista i tako u portfelju povećati % u dionicama. gosp. Bakiću i dalje otvoren prijedlog za pokretanjem “Investicijske akademije “koja bi nam omogućila da steknemo potrebna znanja i budemo odvažniji u investiranju. Bilo bi loše da učimo iz vlastitih grešaka iako one najviše bole i najbolje se pamte.

    • Ja isto glasam za “Investicijsku akademiju” koja bi bila rasadnik educiranih investitora! Svaka pohvala g Bakicu na dosadasnjem educiranju..

  13. g. Bakić, postoji li fond koji ulaže (većinski) u naše najbolje turističke tvrtke? Ili možda prati index Crobexturist?

    Hvala.

  14. Iako bi po meni sigurnije i sa većom diverzifikacijom bilo uložiti po 10% u 6-7 većih turističkih tvrtki i po 5% u 6-7 manjih.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s