BDP

Definitivan kraj tlapnji o ‘neliberalizmu’ u Hrvatskoj, koja je šampion državne potrošnje

Senzacionalni podaci Eurostata

Talambasanje anti-reformskih snaga se uglavnom zasniva na borbi protiv ‘neoliberalnog’, gdje je navodno ‘napaćeni hrvatski narod’ žrtva okrutnog otkidanja onoga što mu pripada, a od strane ‘neoliberalne zvijeri’.

Malo se u našoj javnosti barata činjenicama. Srećom postoji nešto što se zove Eurostat, koji je danas objavio baš dobre i opsežne podatke o državnoj potrošnji: General government expenditure in the EU in 2014 — Government expenditure on social protection accounted for almost one fifth of GDP.

Jedna od najbezveznijih prevara naših anti-reformista, koja začudo kroz naše medije prolazi (bez ismijavanja) kao kroz maslac, je da se državna potrošnja RH treba uspoređivati s ‘naprednim’ kapitalističkim zemljama (po njima: socijalističkim, iako su po tržišnom pristupu jedno pola stoljeća ispred nas, tj skandinavskimma). Nažalost svih nas, mogućnost državne potrošnje je u jasnoj svezi s njenim bogatstvom. Zato Švedska na javne usluge može potrošiti veći % BDP nego Somalija, iako su obje na ‘S’ i ljudi kao jedinke su u obje jednako važni s čisto ljudskog aspekta (‘Zašto bi Šveđanin imao bolje zdravstvo nego Somalijac?’).

Evo nekih vrlo zanimljivih podataka. Odnose se na 2014., ali sve je vrlo slično u 2015.

Najprije državna potrošnja u odnosu na BDP per capita (EU 28 = 100, ostali relativno). Luxemburg je radi jasnoće prikaza izostavljen iz svih sljedećih prikaza. (A Portugal sam ‘prekrstio’ u Portugalsku — kad je već tako, sad mi se ne da sve mijenjati, nadam se da će vam biti simpatično!)

drz potrosnja kao % od BDP

Jasno se vidi kako bogatije države troše više, pa sam umetnuo trend.

Kao što vidimo, Hrvatska je jedan od europskih šampiona. Otkud dolazi tako visoki postotak za Hrvatsku (koja si to, objektivno gledajući, ne može priuštiti)? Najviše od dvije stavke. Prvi su ekonomski poslovi. To su valjda razne subvencije, ceste, ‘petrokemije’ i slično. Ovdje nema jasne ovinosti o veličini BDP, pa nisam umetnuo trend. Iako, ako bismo maknuli Austriju i Belgiju (možda iz nekog posebnog razloga imaju ovako velike udjele) bilo bi jasno da bogatije države troše manje na ‘podupiranje’. Ali je jasno da je Hrvatska jedna od većih intervencionista:

ekonomski poslovi kao % bdp

Druga veća stavka u kojoj Hrvatska značajno prebacuje su javne usluge (to je bez zdravstva i školstva, rekao bih ponajprije državna administracija – pri čemu je ovdje kao i prije opća, tj. konsolidirana država):

javne usluge vs bdp

Radi jasnoće, pogledajmo bez Cipra koji je očita iznimka, kako bismo lagano uvidjeli koliko prebacujemo:

javne usluge vs bdp bez cipra

Socijalna zaštita je najveći dio državne potrošnje (u prosjeku oko 40% proračuna u EU, odnosno oko 20% BDP), a u njoj je Hrvatska u odnosu na vlastito bogatstvo ‘samo’ oko prosjeka (što, priznat ćete, nije tako loše — daleko od toga da smo i u ovome ‘neoliberalni’ u odnosu na inače socijalno jako osjetljivu EU):

socijalna zastita vs bdp

Ako pogledate izvorne podatke, vidjet ćete da su najveće stavke socijalna zaštita, zdravstvo, edukacija, opća potrošnja i ekonomski poslovi. I u zdravstvu relativno prebacujemo, ali to je posebna priča, ne znam što zaključiti oko toga. Međutim, u edukaciji smo negdje oko prosjeka, tu također nema jasnih razlika između bogatih i siromašni. Ali ukupno, jasno je da bismo mogli potrošiti više na socijalnu zaštitu (ako se složimo da na zdravstvo želimo potrošiti relativno više) da država nije toliko proždrljiva i toliko zadire u gospodarstvo — dakle da ne ponaša upravo suprotno od ‘neliberalnog modela’! Potpuno suprotno od onoga što nas već duže uvjeravaju antireformske snage!

Ako još malo detaljnije pogledate podatke vidjet ćete da u jednoj stavki u socijalnoj zaštiti značjano podbacujemo. A to je zaštita nezaposlenih! Svega 0,4% BDP, za razliku od 1,5% u EU, iako imamo drugu najveću stopu nezaposlenosti (nakon Grčke). Uočite sada da je radnik s najmanje prava onaj bez posla, a njihova prava nitko ne šiti ‘neka se isele, a i te brojke o iseljavanju ćemo frizirati’. A zaposlenost se može povećati jedino ako gospodarstvo živne, to može jedino ako se smanji utjecaj države, koji dolazi kroz aktivni intervencionizam i kroz veliko oporezivanje. Ali od toga dobro prolaze i neke antireforske snage, koje se onda brane drekom o ‘neoliberalnom’.

p.s. Evo da se uvjerite za zdravstvo i edukaciju:

zdravstvo kao % bdp

edukacija kao % bdp

Oglasi

9 replies »

  1. Čitam prilog na lokalnom portalu i moram se nadovezati na državnu potrošnju i strategiju razvoja infrastrukture. Ovdje se konkretno radi o podzemnom tunelu Gaženica – otok Ugljan gdje lokalne vlasti traže novac od ministarstva za izradu projektne dokumentacije. Govori se o cijeni ukupnog posla od 184 milijuna eura, a da bi se investicija vratila kroz 7 godina aktivacijom 18 turističkih zona. I ne bi se čovjek za tim toliko osvrnuo da 17 km južnije na potezu Turanj – Pašman država nije potršila novac za dva projekta izrade mosta onaj iz 1974.godine i onaj od g.Jura Radića iz 2001.godine, a jedna građevinska kompanija je dala ponudu za izradu mosta od 5 milijuna eura.
    Molio bih o ovoj državnoj potrošnji stručne komentare (otoci Ugljan i Pašman spojeni su mostom
    od 1974.godine, pa je taj srušen i napravljen novi 2014.)

    • Možemo reći budući nam turizam drži cca 18% Bdp-a da smo u 3% suficitu gledano sa koruptivne strane, dakle imamo još par posto prostora pojačati korupciju i svejedno bi bili na nuli pa čak i u plusu… dakle skoro pa i nemamo korupcije ako zanemarimo da je imamo 😛

    • Strucni komentari ne odgovaraju na ovaj upit. Jer struka je jedno, a ovo sto se ovdje radi, uz pomoc javnih firmi, je drugo. Doduse generacija mocnika iz 90tih odumire a i prosjek cijena iz EUa je sad blizi pa ce se cijene tokom vremena otvaranejm trzista pre
      ma EU stabilizirati.
      Prvo iskusenje je Most Peljesac ( koji je politicki most) koji je u postupku natjecaja za gradnju , 1 .faza ( 21.06-17.10) pa cem ovidjeti koje ce cijene biti ponudene za izvedu i koliko se one razlikuju od svote predvidene budzetom projekta od strane investitora. Analize rizika pokazuju da bi konacna , stvarna izvedene cijena objekta trebala biti 150-200% od predvidene 428 mill.EUR).

  2. uh, kako ste mi uljepšali dan … ova fotka nabolje pokazuje svo licemjerje ljevičarsko-socijalističkih trabanata i njihovih priljepaka …. još sam da izvade i-phone za se malo pofejsat …

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s