Uncategorized

Hrvati puno pozitivniji nego neki mediji i neke interesne skupine to nameću: dosta im je krize

Podaci Eurobarometra to potvrđuju, a protifitirati će one političke stranke koje to prepoznaju; dileri mizantropije i nihilizma gube tlo pod nogama

Krajem prošle godine sam objavio tekst u JL (naslov je urednički) MANIFEST NENADA BAKIĆA Hrvati, dosta je krize! Imamo rast BDP-a, uopće nam nije tako loše. Još samo da nemamo taj depresivni mentalitet!

Tada još nije bio objavljen zadnji redovni Eurobarometar, na koji sam ovih dana naletio.

Evo nekih jako zanimljivih rezultata iz njega.

1. Kao prvo, Hrvati su jako optimistični oko budućnosti EU, među najoptimističnijima u EU:

(klik za veće)

optimistic

Dapače, čak su malo i preoptimistični jer nekako prejako misle da je njihov glas važan 🙂

my voice counts

2. Vratit ćemo se još kasnije ne ovo. Pogledajmo u međuvremenu iduće. Hrvati misle da je vrhunac krize prijeđen, i to u velikom broju, i to su među najpozitivnijima u EU u tome (kriza se za Hrvate, objektivno, a i prema rezultatima Eurobaromtra ogleda najviše u tržištu rada). Mizantropi, umrite! Ostali: obećajte ljudima bolji život!

reached its peak

Evo i detaljnije:

reached its peak 2

Hrvati misle da je stanje gospodarstva jako loše, ali se već od proljeća 2015. do jeseni 2015. jako povećao broj onih koji misle da je dobro. Gospodarski rast se osjeća …

state of economy 2

3. Sad dolazimo do nečeg jako zanimljivog! Hrvati najviše u EU misle da je jedan od dva najveća problema velik državni dug!

dug

Jasno, ovo je velika pohvala za Lipu (i poticaj za njen kvalitetan rad!) i druge koji zdravorazumski upozoravaju, i velika pljuska svim trash-kejnezijancima (manipulatora kvazi-kejnezijanskim forama). Naime, hrvatski NAROD u postotku najvećem u EU, prepoznaje državni dug kao jedan od najvećih problema. Ispred njega su (razumljivo) samo nezaposlenost i gospodarska situacija. Hrvatski NAROD to vidi kao daleko veći problem od kriminala, terorizma, mirovina, poreza, okoliša … pa čak i troškova života.

A evo zašto je potrebno pohvaliti LIPU. Naime, državni dug je i dvije godine ranije bio jako velik, uz vrlo negativan trend, ali je tada samo 18% Hrvata smatralo da je to jedan od 2 najveća problema (čak 25% je smatralo da je kriminal), što je bilo samo 4% više od prosjeka EU. Sada je 26, spram 10 u EU.

javni dug 2013

Što sam mislio pod ‘trash-kejnezijancima’. Slično kao trash-marksisti koji su ‘marksisti’ po tome što trtljaju u terminima parola iz Komunističkog manifesta koje su čuli iz treće ruke (neki od njih se čak predstavljaju kao ‘socijaldemokrati’). Naime, neki naši zagovarači državne potrošnje svoje interese maskiraju pod navodni ‘Keynesov’ pristup iako to s njim nema veze. U najjednostavnijem obliku te doktrine bi se radilo o tome da država ima suficit pri rastu, a troši (deficit) kad se želi potaknuti rast. NE radi se o tome da se troši UVIJEK i bez smisla i tako gomila javni i vanjski dug! Nažalost, naši mediji još nisu počeli ismijavati trash-kejnezijance, nego im da ju prostor kao da govore nešto ozbiljno?

4. Vratimo se na početak.

Većina Hrvata bi euro:

euro

a EU u cjelini ima puno pozitivniji image za Hrvate nego što je europski projek:

total feeling

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

9 replies »

  1. Kad građani razumiju da je dug ozbiljan problem, iz toga proizlazi i ocjena politike vlade, i ove i one prošle. Vlada mora pokazati da je u stanju zauzdati dug, ovladati dugom, početi ga smanjivati, imati plan kako upravljati, kako ga se dugoročno osloboditi, kako se razdužiti…:Ali u tome Vlada mora imati i jasan stav kako riješiti akutno pitanje zaduženosti građana, ovrhe, iseljavanje, praznu zemlju.

  2. Zanimljivo, Njemci kao bitniji faktor stabilnosti Europske unije (kao zajednice), su među manje optimističnijim narodom kad ih se pita o budućnosti unije, ali s druge strane su za to da svi koriste euro. Moje tumačenje je da, generalno gledajući Njemci žele da EU opstane, ali je uslijed trenutne migrantske situacije malo pokoleban njihov stav o tome. Pohvale za Hrvate, samo pozitivno 🙂

  3. Za nevjerovati, konacno krece optimizam i u medijima. U RTL dnevniku izjavljuju da nije sve tako crno kako neki mediji zele prikazati, neki zlonamjerno, neki iz neznanja… Nakon toga prikazuju graf rasta zaposlenosti, i ocekivanja su i daljneg poboljsanja.

  4. Venezuela uvodi dvodnevni radni tjedan za zaposlenike u državnim službama. Nije ni čudo zašto neki kod nas teže njihovom modelu ekonomije. Ako se to ekonomijom može i zvati… Nama slijede jako lijepi dani, mislim da su se ljudi otrijeznili i zbrojili 2 i 2.

      • To je stvar o kojoj ja već dugo teoretiziram i sve sam uvjereniji da je 4-dnevni radni tjedan po 8 sati dnevno ili 5-dnevni radni tjedan po 6 sati dnevno, a kasnije možda i čak 4-dnevni radni tjedan po 6 sati dnevno, genijalna stvar koja će obilježiti kulturu rada/života 21. stoljeća i koja će nam biti svježi i opipljivi simbol tog postignuća naše zapadne civilizacije, kapitalizma i tehnološkog napretka po pitanju rasta produktivnosti i životnog standarda na koji se on održava i ogleda i kroz taj sve bolji “work-life balance”.

        Nekad su ljudi standardno radili 12 sati dnevno, 6-7 dana u tjednu, i to se stalno smanjuje i ovo što danas imamo je već veliki napredak povijesno gledajući. Većinu povijesti je većina ljudi jako puno radila, i jako neproduktivno. Ja mislim da je to dugoročni trend koji nikada nije stao, samo što se te promjene događaju formalno gledajući skokovito (kad se prilagodi radno zakonodavstvo i druga birokracija, kao i društvene norme, svakih par desetljeća) uz neformalnu prilagodbu u međuvremenu kroz promjenu “intenziteta” rada.

        Recimo kako danas Amerikanci rade svoj 8-10 radni dan? Puno ležernije i neproduktivnije nego prije uz prekomjerno neproduktivno sastančenje. Kad se duljina radnog dana nekim formaliziranim metodama malo smanji ti će dani biti produktivniji i na opće zadovoljstvo radnika, poslodavaca i cijelog gospodarstva koje će uživati blagodati otvaranja vremena za potrošnju u popodnevnim satima koje sada ne postoji. Ljudi rade, dođu doma, i ne stignu puno trošiti prije nego odu na spavanje. Danas ljudi imaju više novca nego li što imaju vremena za potrošnju.

        Kako danas Amerikancim izgleda 5-dnevni radni tjedan? Tako da petkom rade od doma i to rade nekako posebno ležerno. Dosta suprotno nego kod nas. Kod nas su ljudi doma obično produktivniji nego kad su na poslu, kod njih definitivno ne, njima je to dio te “neformalne prilagodbe” koja je u tijeku dok se stvari malo ne formaliziranju. Kad se duljina radnog tjedna stvarno smanji na 4 dana vikendi će postati skoro jednako dugi kao i radni tjedan. To će već biti nešto suštinski drugačije nego smo naviknuli zadnjih 100-injak godina i vrlo jasno simbolizirati suštinu rasta produktivnosti koja se tu događa.

        Uskoro će većina manualnih i općenito niže stručne kvalifikacije poslova izumrijeti. Skoro svi ljudi će raditi visokostručne, misaone, kreativne poslove u raznim područjima znanosti, tehnologije, dizajna, sporta, umjetnosti i osobnih usluga koje ne može raditi robot nego isključivo ljudska inteligencija i empatija.

        Ti poslovi su najproduktivniji “po satu rada” kada je taj rad skoncentriran u manji broj sati dnevno/tjedno. Brojke u statistici će nam sjajno izgledati. I mora tako biti gledajući i s druge strane. Naime, za više agregatno sati tog rada neće biti potrebe, tada bismo imali puno nezaposlenih. A neće ih biti jer u tržištu se stvari uvijek ovako same prilagode.

        Kako će nam razvojem tehnologije, rastom kapitala rad biti sve produktivniji tih u prosjeku i duplo manje sati rada mjesečno po glavi stanovnika nego svega par desetljeća prije će nam u prosjeku svejedno nositi bitno veće realne mjesečne dohotke i dobro je tada da imamo to vrijeme za konzumirati tu stvorenu vrijednost kako bi se kotač gospodarstava i dalje sve bolje okretao jer koja korist od visokih dohodaka ako ih se nema vremena trošiti. To ne bi bilo održivo.

        Potrošnja per capita mora stalno rasti a to ne može samo rastom kvalitete proizvoda i usluga a pogotovo ne rastom količine bazičnih proizvoda i usluga (ne možemo sve više jesti i piti!) nego se mora povećavati i vrijeme koje imamo na raspolaganju za obaviti sve veću konzumaciju i tih novih usluga više vrijednosti, nematerijalnog oblika itd., kao što su te razne rekreativne, zdravstvene, zabavne, umjetničke/kulturne i slične usluge (tu spadaju i putovanja, nama u turističkim zemljama zanimljivo).

        I naravno, moraju se povećavati razlike. A ljudi su često skloni svojim trudom i radom i u objektivno “nemogućim” uvjetima ipak pokušati premostiti neke razlike, ispuniti si snove itd. pa će netko ponekad htjeti raditi 2-3 posla, bar u nekim fazama života, da si stekne neke određene dohotke koje si zacrta. Zgodno je onda to kad su standardi 4×6 sati tjedno, onda je već izvedivo to napraviti i u duploj ili troduploj dozi. Biti će lakše nego ikada onima koji se potrude premostiti sve objektivne poteškoće, lošu sreću i sl. To je isto jedno veliko civilizacijsko postignuće. Nekada su ljudi se masovno nalazili u situacijama kakve im sudbina dodijeli i nisu to mogli promjeniti i da se postave na trepavice.

        I naravno, neki ljudi su jednostavno prepuni kreativne i stvaralačke energije, poduzetni… U vrijeme kada se bude pod normalno radilo 4×6 sati tjedno, veći broj ljudi nego ikada prije moći se odvažiti u svoje slobodno vrijeme nešto “sa strane” pokušavati, u nekoj “garaži” stvoriti nešto što će promijeniti svijet. I neki će i uspjeti. To su sve detalji koji puno znače za daljnje sve jače i jače pokretanje kotača gospodarstva.

  5. Mislim da je ovo ispitivanje vjerodostojno samo za slijedeće države: Njemačku, Češku, Austriju, Švicarsku, Italiju, Benelux, Irsku, Francusku, Španolsku.
    Usporedite broj ispitanika tih država sa npr. Hrvatskom, Rusijom pa čak i UK.
    Kod gore navedenih 20k-40k a ostali jedva 50-100 ispitanika.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s