BDP

Rast hrvatskog BDP je značajno potcijenjen, možda 0,3% (što šteti kreditnom rejtingu zemlje)

Pa onda i korisnicima stambenih kredita, vlasnicima nekretnina, ulagačima u hrvatske obveznice i dionice (jasno, ako je rast BDP bitan za rejting, a čini se da je) …

Ovo je tema o kojoj sam već pisao, ali sada postaje sve aktualnija.

1. U prošlom broju The Economista je upravo glavna tema (vrlo komplicirano) mjerenje BDP, te rasprava koliko rast BDP stvarno odražava kvalitetu života: The trouble with GDP — Gross domestic product (GDP) is increasingly a poor measure of prosperity. It is not even a reliable gauge of production. Ovo se posebno odnosti na dvije jako velike stvari u RH: izračun BDP od turizma, i imputiranu rentu (koja je u Hrvatskoj prilično visoka, možda oko 7%).

Najprije pokažimo kako DZS-u nije lako. Ovo je kraj opsežnog gornjeg članka:

The challenge, said Mr Nordhaus in his paper on light, is to construct measures that “account for the vast changes in the quality and range of goods and services that we consume.” But that means finding ways to more readily compare hand-held e-mail with fax machine, self-driving car with jalopy, vinyl records with music-streaming services and custom-made prosthesis with health-service crutches. Perhaps an Einstein could do it. Odds are, though, that he’d take one look and stick with the simplicities of physics instead.

Računanje BDP je nevjerojatno komplicirano, recimo samo ovaj manual o PPP je 450 strana, a sustav računa za izračun BDP u EU je oko 700 stranica! Međutim, ne radi se o tome da to pročitate i ‘znate’, svaka stvar je posebna i nema jednog rješenja, ovo je vrlo vrlo komplicirano i na svaki način zahtjevno (vremenski, troškovno, intelektualno …)

2. Međutim, mi tu imamo naročito velik problem: turizam nam je oko 20% BDP, on se brzo mijenja, DZS ga računa statički i time značajno smnanjuje svoj izračun BDP.

O čemu se radi (ovo je prvo primjetio sjajni Ivica Brkljača). Prihodi od turizma su prošle godine jako narasli, iz tri razloga:
– povećanje kapaciteta i broja noćenja
– porasta cijene zbog veće kvalitete (jako puno se ulagalo, pogledajte samo Isabella Resort otvoren prošle godine od Valamara u kojem
– porast cijena zbog veće potražnje (utjecaj kvalitete, razvoja destinacija ali i slabošću drugih tržišta zbog nemira).

Druge dvije varijable je DZS velikim dijelom (u potpunosti?) ignorirao, što možete vidjeti u tablici MSI bruto društveni proizvod, usporedite li tablice ‘Izvoz usluga’ u 15.1. (tekuće cijene) i 15.4. (stalne cijene); razlika između tekućih i stalnih je inflacija (u pripadnom segmentu), te se nominalni prihod diskontira utjecajem cijena.

ALI, slučajno ili ne, izvoz usluga u 2015. je nominalno bio 7,7% veći, a 7,4% je bilo više i noćenja stranaca. U jednoj diskusiju s DZS smo pak saznali da oni u ovom slučaju zaista pokušavaju pratiti volumene (dodatni dokazi se lako izvedu iz praćenja po kvartalima). Sad dolazimo do vrlo komplicirane stvari, a to je da DZS ima vjerojatno više desetaka inflacijskih indeksa za razne djelatnosti/proizvode/usluge i vjerojatno samo jedan (ili dva-tri) za turizam. Oni ne mogu ‘uloviti’ da su neki hoteli od 2* postali 4*, pa su cijene porasle jer je to veća kvaliteta, a ne ‘inflacija’.

Što se pak tiče cijene, i ona je bitna ako potražnja poraste. Naime, mislimo li da bi BDP Saudijske Arabije bio isti da volumen prodane nafte ostane isti, a cijena padne na 1 USD za barel? Znači BDP SA je visok jer je cijena proizvoda visoka zbog stvarne potražnje; jednako tako — mislimo li da bi naš BDP ostao isti da možemo sav turizam ‘plasirati’ po dvostruko većim cijenama? Ali ako se povećanje od 100% broji, onda se i ono od 2-3% broji, logika je ista.

Razlika između nominalnog i realnog porasta prihoda u ‘izvoza usluga’, koji je oko 25% BDP, je u 2015. bila oko 1,4%. Ako pretpostavimo da su druge usluge ostale sličnih cijena, ili — jer je načelno svuda bila deflacija — čak i pale, dolazimo do rekonstrukcije DZS-ovog deflacioniranja prihoda od turizma od barem 1,5% ako ne i 2%, što NIJE trebalo deflatirati. Kako je izvoz turizma bio oko 8,1 mlrd. eura (točno koliko sam bio i prognozirao već sredinom godine), to je BDP potcijenjen za barem 100 mil. eura, ali vjerojatnije oko 150, što je oko 0,3% BDP.

3. Drugi veliki problem je loš izračun imputirane rente, o čemu sam opširno pisao prije, ovdje: Procjene rasta BDP za Q3 veće nego službeni analitičari očekuju (oko 3%), iako je cijeli BDP na nižoj razini. Ovo smanjuje cijeli BDP, ali ne i njegovu stopu rasta.

4. Sad dolazimo do vrlo važne stvari: rast BDP značajno utječe na kreditni rejting, što možete vidjeti lako, recimo Determinants and Impact of Sovereign Credit Ratings (FED), itd. guglajte pa ćete dobiti more izvještaja agencija koje promjenom stope rasta BDP opravdavaju promjenu rejtinga.

+ + +

Moglo bi se o ovome jako puno, ali evo nekih zaključaka:

A. Rast BDP je u 2015, bio potcijenjen barem 0,3%, a rast u Q3 je bio debelo preko 3%.

B. DZS je sigurno svjestan ovih problema, ali vjerojatno nema resursa nositi se s ovako zahtjevnim stvarima: trebamo osnažiti DZS (povećati proračun za njega ili ga napraviti produktivnijim). Ovo su izrazito zahtjevne računske stvari (pogledajte gornji članak iz The Economista) i naprednije zemlje se jako teško nose s time. Nama je pak ova turistička situacija neproporcionalno važna i zahtjeva veliku pažnju.

C. Moramo paziti da nam se i u 2016. ne dogodi isto.

Oglasi

Kategorije:BDP

8 replies »

  1. Onaj ravnatelj DZS djeluje jako mlado, što može značiti manjak iskustva, a možda i griješim. Vjerujem barem da ima stručnost i sposobnost kadroviranja.

  2. Dakle, u 2014. smo imali relativno loše vrijeme, manje ruskih turista, i onda posljedično spuštanje cijena kako bi se popunili kapaciteti u nekim jakim turističkim destinacijama. U 2015. sušta suprotnost: super vrijeme, problemi kod konkurenata koji je našu zemlju onda činio traženijom, dobar rani buking koji je omogućio dizanje cijena u skladu s povećanom potražnjom te velika ulaganja koja su time praktički nudila novi skuplji proizvod. Dakle, došlo je do povećanja cijena u turizmu, ali ne zbog klasične inflacije (dapače, imali smo opću deflacija cijena u okruženju na svim područjima) već zbog fundamentalnih razloga.

    Međutim, DZS je to shvatio kao klasičnu inflaciju, deflacionirao taj porast i time „umanjio“ iskazani rast BDP-a.

    Tu nelogičnost je najlakše uočiti na slijedećoj činjenici: HNB je na temelju podataka DZS izračunao da smo u 2015. godini od turizma uprihodili 7,6% više nego 2014., a sam DZS je izvijestio o porastu broja dolazaka stranih turista za 9,1% i noćenja za 7,4% u 2015. godini. Dakle, jedva je volumenski uhvaćen sav porast, a kamoli dio s povećanim cijenama koje su temeljene na fundamentalnim promjenama.

  3. Da li se kod izračuna BDP-a uzima u obzir siva ekonomija tj. činjenica da jedan dio potrošnje turista nije evidentiran? Siguran sam da se još uvijek radi o ogromnim iznosima, da ne govorimo o tome što je bilo prije uvođenja fiskalizacije.
    Vodim se idejom da ako to nije uzeto u obzir onda DSZ sigurno ima krive podatke o tome koliko su turist potrošili u RH.

  4. Ove godine je došlo do dodatnog povećanja cijena. Ja sam prošle godine bio za 01.svibanj u istom hotelu, odnosno gradu, kao i ove godine a cijene vanpansionke potrošnje su 10-15% veće nego prošle godine. Sam hotel je počeo naplaćivati dodatno neke usluge koje su prošle godine bile besplatne

  5. Apropo bdpa,moze li se izracunati utjecaj nogometnog prvenstva na bdp,barem okvirno…zarada od kladionica,kafića,putnickih agencija,prodavaca tv-a,pivarske industrije…dal moze netko(gosp.Brkljaca mozda) izracunati utjecaj na bdp…sjećam se da se na proslom svjetskom to racunalo…

  6. Ako nam je 20% BDPa od turizma, a ove godine mnogi nece ici u Tursku, Egipat, Maroko, Tunis…gde su isli bogatiji EU gradjani ( jer su 2015. i do sada 2016. imali najveci broj teroristickih napada u tim zemljama u zadnjih 10 godina i vise )…. + mnogi koji su namjeravali ili bi da nije bilo migrantkse krize namjeravali ici u Grčku, ce odustati jer je trenutno preko 70 000 izbjeglica “zarobljeno” tamo + dolaze ( ali u manjem broju nego prije) nove izbjeglice svakodnevno, pogotovo ih ima na otocima… Svi ti ce se rasporediti po Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj itd … znaci i bez te krize RH bi, uz super vrijeme + u EU smo, imala porast u turizmu od bar 1-2%, a uz ovu krizu bi to moglo biti i preko 5%, pa cak i nevjerojatnih 10%, pa bi onda BDP samo od turizma kolko porastao? + Jos navodno izvozimo sve vise + Povecan je priliv novca od dijaspore + povecana je kupnja nekretnina od strane EU gradjana u RH, raste potrošnja itd … Znaci BDP ce “sigurno” rasti 3%+

  7. DeepSoul, previše tih “ako” ima u vašoj projekciji. Bez da zasučemo rukave, na svim razinama, nema nama boljeg života.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s