Uncategorized

Indeks prosperiteta – još jedna katastrofalna pozicija za Hrvatsku

Prema The Legatum Prosperity Index 2015. Hrvatska nažalost stoji očajno, zadnja u EU:

 

index prosperiteta 1

 

Kao što možete i naslutiti, uvjerljivo zadnji smo u EU po ‘društvenom kapitalu’ (Social Capital), što uključuje:

  • Pouzdanost drugih
  • Voluntiranje
  • Pomaganje strancima
  • Donacije
  • Povjerenje u druge
  • Prisustovanje religijskim obredima.

Najlošije u EU stojimo i u poduzetništvu i prilikama, što uključuje i:

  • Troškovi pokretanja biznisa
  • Ulaganja u R&D
  • Prihode od rojaliteta
  • ‘Uspjeh ovisi o teškom radu’
  • Poduzetnička okolina

A pri dnu smo i u osobnim slobodama, što uključuje:

  • Zadovoljstvo slobodom izbora
  • Tolerancija prema imigrantima
  • Građanske slobode
  • Tolerancija prema manjinama

Ukupno globalno, ovdje je naša liga:

index prosperiteta globalno

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

27 replies »

      • I dalje mi nije jasno po cemu Poljska i slicne zemlje imaju vise osobne slobode od Hrvatske? Ili recimo da je Norveska medu najtolerantnijim za imigrante, a na glasu su kao jedna od najzatvorenijih i ksenofobicnih nacija (skupa s Finskom) za razliku od Danse i Svedske? Isto kao sto je netko dolje komentirao za Sri Lanku i Portugal.

        Dojma sam da, iako se slazem s nekim pokazateljima za Hrvatsku, nisam bas sigurna koliko su statistke relevantne za subjektivnije kategorije.

  1. Nakon ove liste, nije potrebna ni jedna druga tablica, analiza, diskusija… ovim je sve rečeno. 😦
    Ne samo da #hrvatskamozebolje, mi moramo bolje! Odbijam mogućnost da može i gore. Ne može i ne smije.

  2. Još jedna lijevo-liberalna propagadna “analiza” iza koje stoji Legatum sa sjedištem u Dubaiju. Tolerancija prema imigrantima? Volontiranje? Pomaganje strancima? LOL Traže od nas da se odreknemo naše zemlje, našeg novca, naše imovine i da radimo besplatno. To je novi oblik ispiranja mozga. Cilj je izazivanje poniženja i grižnje savijesti, kontrola i vladanje.

  3. Puuuno ste promasili, ne malo.
    Izrekli ste nazalost tipican hrvatski stav devastiran bivsim i sadasnjim politickim, socijalnim i drustvenim kontekstom u kojem zivimo.
    Volontiranje koje se percipira kao izrabljivanje i besplatni rad govori o uskogrudnom stanju uma. A to nije dobro.
    Otvorite se, ucite, ne robujte predrasudama… svijet je vise od ‘tudje necemo, svoje ne damo’, ‘u se, na se i poda se’ i slicne parole.
    Mozda se i iznenadite.

  4. Uzmimo tu kategoriju osobnih sloboda. Mislite li zbilja da bi se od 1000 Libijaca kad bi im se ponudilo da odu u Hrvatsku ili Rusiju njih 48% odlučilo za Rusiju? Čisto sumnjam.

    Sigurnost u Portugalu u odnosu na Hrvatsku je po ovom istraživanju puno bolja. No kako onda objasniti da mi se prijatelj iz Portugala čudi što ne zaključavam vrata od stana (iako se ne mogu otvoriti s vanjske strane) a studenta na razmjeni od mjesec dana su opljačkali noževima. U lisabonu mi je savjetovano na kojim stanicama u samom centru da ne izlazim. Mislim krasno.

    • mislim da je osjecaj sigurnosti subjektivne naravi . Igrom slucaja bio sam u Lisabonu prosle godine i osim onih koji prodaju marihuanu i hasis na ulici ( nisu bili agresivni u nudjenju ) bio sam zadovoljan osjecajem sigurnosti, Na stranu ona jadna ekipa koja spava u centru grada po ulazima u zgrade i ispred velikih ducana ali oni jadni nikoga ne diraju (barem ja nisam vidio )

      Na Madeiri toga nije bilo , i tamo je osjecaj sigurnosti koju nisam nigdje dozivio .

      Moje iskustvo je da sam se u nekih kvartovima Malmea (Svedska ) , Beca i Poznana ( Poljska ) Berlina, osjecao nesigurnije nego u Portugalu.

      Napominjem da nisam po prirodi strasljiv i da mi je posao bio opasnosti te da sam naviknut na krizne situacije.

    • http://www.prosperity.com/#!/country/HRV

      Ako se ide dalje gledati ppo stavkama, recimo, zasto Hrvati ne misle da je Hrvatska ok mjesto za zivjeti za nacionalne manjine? Imamo najbolje integriranu zajednicu muslimana u Europi, manjine imaju svoje skole, drustva, casopise, itd. sto sve izdasno financiraju porezni obveznici. Ili ocjene u civil rightsima, state-sponsored political violence (to mi vise zvuci kao pitanja za africke drzave i Bliski isto, a ne EU clanice), civil liberties i da dalje ne nabrajam? Po tim statistikama smo zemlja Third World, a ne clanica EU.

      Podatci variraju od 2009-2014 godine te uzevsi da je tada Hrvatska lose ekonomski stajala, u subjektivnim pitanjima, mislim da se tu vise izrazava hrvatski negativan mentalitet nego stvarno stanje stvari.

  5. Imavši priliku boraviti u inače predivnoj Šri Lanci sve što mogu reći kada je kvaliteta života u pitanju – ne želiš biti u istoj ligi s njom.

    • Mislim da je to iz istog razloga iz kojeg imaju i najbolja sveučilišta, najviše Nobelovaca, skoro sve najbolje kompanije koje mijenjaju svijet su tamo. Jednostavno najbolji ljudi iz cijelog svijeta odlaze tamo, pa tako i najbolji liječnici, znanstvenici… i imaju veliko i dosta slobodno tržište koje omogućava da se ti talenti iskoriste. A nije da su baš nešto i siromašni niti dan danas (a stalno rastu dalje). Njihove najbolje klinike si mogu priuštiti i najbolju medicinsku opremu itd. A i nije da su baš neslobodi u tom sektoru a sloboda je ključni sastojak prosperiteta. Pa tamo si možeš birati osiguravatelja kakvog poželiš, biti pokriven koliko i kako želiš. Kod nas imaš državno obavezno osiguranje i ta neka jadna dopunska i dodatna, sva skoro ista. A nije puno bolje niti u većini Europe. Nema puno izbora, nema puno tržišta, pa naravno da to ne može biti dobro za korisnike tih medicinskih usluga.

      Kod njih je jedini problem rigorozna pa i djelomično vezano i ne baš efikasna birokracija za registraciju novih lijekova (kao i u EU, ali oni će to popraviti, a EU će se prije još pogoršati nego napredovati po tom pitanju jer EU u srži birokracijasko centrična tvorevina).

      U Americi opće zdravlje populacije možda i nije na baš najboljoj razini (osim u nekim državama/gradovima, npr. New York) ali to je primarno zbog načina života (osobna stvar pojedinca, ali nešto gdje smo na početku tektonske promjene), zbog slabosti u preventivnoj medicini i po tom pitanju neorganiziranosti javnog zdravstva, i zbog neobrazovanosti/siromaštva nekih društvenih skupina kod kojih se način života, (ne)preventiva i neracionalna nevoljkost na trošenje na kvalitetno osiguranje spoje u opasnu negativnu kombinaciju i koji jako ruše prosjeke. Ali i tu će stvari ići naprijed. Pa kad se promjene na oba kraja spoje, i te statistike će se drastično popraviti, iako te statistike trenutnog općeg zdravlja nisu previše bitne za ovu raspravu o tome koliko je samo zdravstvo kao sektor dobro, koliko slobodo, kakvih perspektiva tj. koji je konačni “prosperitet” njihovih građana po tom pitanju (tj. koliko im može biti dobro po tom pitanju obzirom na što se opredijele).

    • Pa jednostavno,ima najbolje talente,doktore,sestre i aparate…vi vjerojatno aludirate na to da sve to treba posteno i platiti…

  6. Istina jako boli. Samo da nas ne prevlada očaj i rezigniranost, a bojim se da je obrazovaniji dio zemlje upravo u takvom stanju. Stariji sa sveopćim osjećajem promašaja a mladi u niskom startu za odlazak.

  7. Ljudi zanima me da li ste dali brokerima kopiju obe strane tekućeg,sad nešto čitam o prevarama preko paypala i to,možda sam samo paranoičan ali dajte mi recite…

    • Vjerojatno misliš na obje strane kartice. Nemaš zašto davati drugu stranu (iako nema smisla ni prednju stranu, treba im samo broj računa, al ajde…). Ja sad vidim da kod Adrisa piše da ću morati poslati kopiju obje strane kartice tekućeg, al ja ću poslati samo prednju.

      I brokerima sam samo jednu, al mislim da su oni i tražili samo prednju.

      Na stražnjoj strani kartice je onaj kod od tri znamenke koji služi za potvrdu, npr. prilikom kupnje preko interneta i bolje ga je ne davati nikome.

    • Evo, baš sam ja danas išo dignuti novu karticu u banku. I pogledam malo…. Sad mi piše broj računa sa stražnje strane kartice. Pretpostavljam da oni koji traže obje strane kartice traže to zbog broja računa, a koji im inače ljudi znaju pogrešno napisati. I onda valjda za svaki slučaj, da budu sigurni pitaju obje strane.

      Ja ako budem slao, cenzurirati cu podatke koji im nisu bitni (broj kartice, trajanje i onaj troznamenkasti broj) i tako poslati…

    • UBI je genijalna stvar ako se dobro provede. Nažalost većina i najnaprednijih država svijeta još nisu spremne za to (politički, društveno-svjetonazorski). Moguće da će baš Švicarska biti prva koja će to moći provesti ali to treba tada puno preciznije i ozbiljnije definirati i svi moraju biti svjesni svrhe, načina fukcioniranja, društvene vrijednosti tog dohotka, ciljeva koji se žele postići. Novine tada neće pisati o “socijalističkom eksperimentu” nego o “(neo)liberalnom” (i ljudi ga kao takvog trebaju izglasati).

      Kao prvo, ključni preduvjet a koji ovdje nije tako definiran, je da UBI bude zamjena za sve ostale socijalne transfere (baš sve, do kraja, bezuvjetno, bez iznimki) i da obuhvaća sve građane jednako, bez iznimke (beskućnik i milijarder dobivaju isti UBI). Druga ključna stvar je da sam iznos ne bude visok. Iznos mora biti dovoljno nizak da gotovo nikoga ne motivira na nerad (zapravo suprotno, kao bezuvjetni i neupitni temeljni dohodak, motivira na rad za popuniti kućni budžet puno više nego sadašnje uvjetne socijalne pomoći), s druge strane dovoljno visok da ljudima u potrebi može pomoći da nekako prežive neki period života kada se nađu u situaciji da nemaju drugi izvor prihoda (bez ikakvih problema ukoliko su racionalno štedjeli taj iznos za vrijeme dok su imali i druge izvore prihoda), čak i životare na neodređeno dugo u slučaju dugotrajnije nesposobnosti za zaposlenje (no što nikako nije željeni način korištenja tog dohotka, ali uvijek će se neki rijetki ljudi naći u ekstremnim životnim okolnostima, i to je OK, treba poštivati svačiji način života dok je to u skladu sa zakonom, slično kao problem beskućnika u većini zapadnih zemalja koji dobiju pomoć koja im može biti osnova za promjenu životnog stila, ali ne žele to tako iskorisiti).

      Ukoliko je UBI dobro implementiran država/birokracija/zakonodavtsvo se smanjuje (obzirom da se ukine puno starih zakona i vezane birokracije), ukupni trošak svih socijalnih politika je financijski manji nego prije (suma svih UBI isplata treba biti manja nego što je prije bila suma svih socijalnih transfera i troškova vezanog birokratskog aparata).

      Tako se istovremeno smanjuje rashod državnog proračuna i događa rast percepcije neke opće društvene pravednosti, solidarnosti i sigurnosti za sve ljude neovisno o životnim okolnostima u kojima se nađu zbog bilo kojeg razloga (svi dobiju, bez pitanja, bez komplicirane birokracije, taj neki minimum, pa od kojega mogu dalje graditi indvidualnim zaslugama, radom) što samo po sebi već smanjuje kamatne stope a onda kroz efekte na tržište rada (nema minimalne plaće, ima ljudi kojima ne treba puno, spremni su raditi ponešto da si mrvicu podebljaju taj neki na knap im dohodak i bez ikakvog straha od gubitka socijalnih prihoda kao što je to slučaj danas kada nisu motivirani raditi bilo što da ne izgube socijalnu pomoć, doplatak za djecu itd.) i kroz pozitivne efekte na potrošnju iskorjenjivanjem ekstremnog siromaštva i dodavanjem nekog malog stabilnog dohotka svim građanima (stabilno se lakše troši nego manje stabilno), sigurno da se povećava ukupna gospodarska aktivnost, svima na korist.

      • Dobro izgleda ovako kako ste opisali. Ako prođe u Švicarskoj i pokaže dobre efekte vjerojatno će se i u drugim državama početi uvoditi. Vidjet ćemo da li će proći na referendumu.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s