Uncategorized

Atlantic Grupa 3,135% vs. Republika Hrvatska ???

Kao što znamo, prije kratkog vremena je otkazan upis hrvatskih obveznica u Londonu, razne procjene traženog prinosa su bile od 4,1% pa sve do 5,0% u eurima. Vjerujem da su bile bliže nižoj brojci (iako je sigurno bilo ‘investitora’ koji su tražili 5,0%), i da je ministar Marić dobro postupio.

Jučer je pak Atlantic Grupa izvjestila da je uspješno izdala 5-godišnju obveznicu Obavijest o rezultatima izdanja obveznica Atlantic Grupa d.d. dospijeća 2021., po 3,135% u kunama.

Čudi me da je ovo promaklo medijima jer se radi o velikoj, paradigmatskoj stvari u više dimenzija, evo nekih:

1. Stvarni kreditni rejting (ne kroz ocjene agencija) jedne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj je značajno veći od hrvatskog — kako je to moguće ako klasična teorija kaže da je rejting izdavača uvijek manji od države u kojoj je?

Štoviše, iako su papiri izdvača RH u statusu ‘smeća’ (junk), dosta ispod tzv. investicijskog, usudio bih se reći da su papiri AG u inveticijskom statusu.

Naizgled mala činjenice, AG ima pravo opoziva, po prilično niskoj cijeni, što znači da se investitori unarijed odriču velikog prinosa (a u ‘junk’ izdanju se to ne može dogoditi):

cijena opoziva

2. Pa kako to? Pogledajmo najprije brojke. Atlantic Grupa je riskirila, preuzimala hrabre, ali razumne rizike, tražila sinergije i došla do poslovanja koje je trenutno na EV/EBITDA na oko 8, što u grubo znači da svojim tokom novca od operacija po trenutnoj profitabilnosti može vratiti sav dug koji ima i svu vrijednost dionica u 8 (osam) godina. Zamislite koliko bi Hrvatskoj njenim poslovanjem trebalo da otplati samo dug (bilanca bogatstva, što bi odgovaralo tržišnoj kapitalizaciji, nismo nikad napravili).

Atlantic Grupa se također razduživala i stalno restrukturirala (‘reforme’).

3. Atlantic Grupa je bila u značajno težoj situaciji nego RH. Zbog svog portfelja je godinama krize plovila u snažni vjetar u pramac zbog smanjene potrošnje: raspoložvog dohotka, smanjenja populacije … na svojim glavnim tržištima. Jedan veliki racionalni prezeti rizik (Rusija) – a najveći rizik je ne preuzimati rizik – se nenadano okrenuo protiv nje (tko kaže da je mogao predvidjeti ovako brutalan pad cijene nafte, laže).

4. Koji rizik preuzimamo ‘mi Hrvati’ (država, to smo svi mi), a pogotovo političari? ogorčeno začahureni u svojoj maloj rentnoj poziciji, tražeći razloge za neuspjeh u ‘geostrateškim igrama’? A kako je AG preuzeo rizik uzevši veliki kredit uz zalaganje i osobnih dionica Emila Tedescija, kao garanacija izvršenja — zanimljivo, time je podmetnuo leđa i za ostale dioničare? Koliko je teško bilo kupiti i integrirati Drogu u onako toksičnim slovensko-hrvtskim odnosima? Itd.

Ljudi koji nisu okusili poduzetništvo u Hrvatskoj, na velikoj ili maloj razini, ne znaju kako je teško stvarati u ovoj zemlji (evo i mi pokušavamo osnovati još jedan d.o.o. i što nam rade zaista je nevjerojatno …), ali može se. A zašto Hrtvaska ‘ne može’, ovako obdarena resursima i pozicijom, nevjerojatno. Da ne možemo izdati obveznicu nego se loptaju s nama … Da ne duljim i bez šale, na putu uvijek točimo na INA jer imaju Barcaffe 🙂 (Nik OK je, frendovi smo i dalje, doma pijem samo Eli’s… i ponekad Nespress 🙂 )

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

7 replies »

    • Druga su to bila vremena i tko zna kakvi dealovi. Recimo u kojoj banci je Slavonski brod držao višak likvidnosti i po kojoj stopi … preko koje je banke radio … 🙂

      • To je bilo pred par tjedana, nakon rh obveznice, a čuo sam iz prve ruke još par koji su imali istu ponudu. Danas je općina Strahoninec ugovorila 3,7 fiksno na 15 godina u drugoj banci. Teško da su bas svi raspolagali bitnim viškom, ali ne isključujem tu mogućnost.

  1. Mislim da je doslo vrijeme da se razmotri opstojnost teorije kako niti jedan poslovni subjekt ne moze imati bolji kreditni rejting od drzave u kojoj radi i egzistira. Zivo me zanima koji rejting i prinos bi imale obveznice Zabe ili PBZa kaba bi ih ove banke izdavale, a pogotovo ako bi se radilo o o ABS/MBS obveznicama…

    Kada je u pitanju Atlantic, rekao bih da ne treba zanemariti i sljedece stvari:

    a) radi o kunskoj obveznici (strani investitori bas i ne preferiraju kunu)
    b) obveznica uspisana po cijeni ispod 100.00 tj uz diskont
    c) strike cijena iz call opcije u trenutku izdavanja out of the money za Atlantic a in-the money za njihove kupce
    d) znacajan visak likvidnosti bankarskog sektora u RH
    e) negativne vrijednosti referentnih kamatnih stopa a onda posljedicno i placanje negativnih kamata na medjubankarske depozite u valuti EUR.

    Naravno-sve ovo ne umanjuje uspjeh i percepciju Atlantica kao uredjene i uspjesne hrvatske kompanije, i ja im cestitam a tom uspjehu.

  2. Prinos do dospijeća hrvatske državne kunske obveznice dospijeća 2020. iznosi oko 1,97%. Tako da bih rekao da ne treba čuditi AG-ovo kunsko izdanje 2021-ice po 3,135%.
    Mislim da je RH htjela izdati desetogodišnju euroobveznicu.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s