Uncategorized

Brexit tjedan

I tako … iako je sigurno bilo onih koji su mislili da dionice treba prodavati (odnosno ako su strateški dugoročni ulagači, da ih ne treba kupovati) u tjednu nakon Brexita ‘jer sigurno će i dalje padati’, a to je bilo baš ono elementarno nerazumijevanje tržišta i, štoviše, ulaganja, evo što se dogodilo:

stocks best week of the year

Ovdje.

A zanimljivo je i ovo:

cheifs buy stocks

Psihologija će naravno i dalje raditi protiv takvih ‘ulagača’ jer će sada biti ljuti na tržište (odnosno odbijati priznati svoju pogrešku), pa će čekati ‘korekciju’, kako bi opet kupili dionice koje su prodali (ili nastavili kupovati ako su stali). Jasno, cijene dionice su bile i uvijek će biti volatilne, tako da se može dogoditi da će početak tjedna biti negativan (onda će se s olakšanje vratiti prodano, ‘ipak je to bila mudra odluka što se tiče rizika’) ili ako pak porastu, uvrijeđeno gledati dalje, cementirati svoj promašaj.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

4 replies »

  1. Donošenje važnih odluka, poput redefiniranja odnosa s EU i ostatkom svijeta, zahtjeva gledanje stvari iz šire perspektive, uzimajući u obzir teoriju, ekonomsku logiku, činjenice, potencijalne koristi, rizike i realne okolnosti koje određuju prilike i ograničenja u različitim sferama i utječu na vjerojatnost ostvarivanja zadanih ciljeva. S obzirom na neizvjesnost oko potencijalnih učinaka Brexit-a, glas za izlazak predstavlja rizik. No, glavno pitanje koje se postavlja je: Da li je ovaj rizik vrijedan preuzimanja?

    Činjenica je da je UK uspješna, vjerojatno najuspješnija ekonomija u EU: dinamična, inovativna, konkurentna, s najbržim rastom među razvijenim zemljama svijeta, rekordno niskom stopom nezaposlenosti (5%), najboljim fakultetima, snažnom vladavinom prava, najrazvijenijim tržištem kapitala i najvišim ekonomskim slobodama u EU. Zbog svoje atraktivnosti, koja između ostalog uključuje i neograničeni pristup EU tržištu, tehnološku infrastrukturu i educiranost radne snage, UK je najveći primatelj izravnih stranih ulaganja u Europi, od kojih skoro polovica dolazi iz EU. EU je najveći trgovinski partner koja čini 44% ukupnog britanskog izvoza proizvoda i usluga, a dodatnih 12% izvoza UK-a ide u treće države s kojima je EU potpisala trgovinske sporazume. Izvoz u EU iznosi 12% britanskog BDP-a. Uslužni sektor iznosi 79% britanskog BDP-a i 37% britanskog izvoza u EU. U području uslužnih djelatnosti, UK je ostvarila trgovinski suficit s EU u iznosu od £21 milijardu u 2015 g. UK je ujedno i najveće izvozno tržište EU koje čini 16% ukupnog izvoza EU (3% BDP-a EU). 53% britanskog uvoza dolazi iz EU. U periodu od 2004 g. do 2014 g., UK ostvaruje rast izvoza u svim svojim najvažnijim tržištima, poput EU (+£70 milijardi), SAD-a (+£34 milijarde), Švicarske (+£15 milijardi), Kine (+£13 milijardi) i drugih.

    EU je zbog svoje strukture spora, birokratska i nefleksibilna za prilagođavanje novonastalim uvjetima, no isto tako treba joj dati kredit za liberalizaciju industrija te benefite u obliku neograničenog pristupa najvećem tržištu svijeta, što podrazumijeva trgovinu bez carina, kvota, carinskih kontrola te dodatnih procedura, dozvola i certifikata. Članstvo u EU zahtjeva prihvaćanje EU regulativa i drugih obveza te žrtvovanje određenih interesa u zamjenu za ostvarivanje drugih interesa. S jedne strane, regulatorne obveze u sklopu EU reflektiraju kompromis između država članica, ograničavaju fleksibilnost djelovanja vlada u određenim područjima te ponekad predstavljaju teret biznisima. S druge strane, zajednički regulatorni okvir omogućuje ukidanje necarinskih trgovinskih barijera, što se postiže kroz međusobno priznavanje regulativa i standarda (npr. EU Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda) ili kroz harmonizaciju tj. uspostavu zajedničkih regulativa i standarda (npr. EU Direktiva o odobrenju motornih vozila). Drugim riječima, tvrtke koje posluju u EU moraju se pridržavati jednog seta regulativa umjesto njih 28. Zakone EU donosi Europski Parlament, čije članove izravno biraju građani zemalja članica na slobodnim izborima svakih pet godina. Sa 73 člana, UK je treća najzastupljenija članica Europskog Parlamenta te ima utjecaj na donošenje regulativa. Usprkos ograničenjima, svaka zemlja članica ima veliku slobodu u kreiranju vlastitog ekonomskog prosperiteta, što neke zemlje poput UK-a vrlo uspješno koriste, dok većina drugih članica ostvaruje mediokritetske rezultate ili su potpuno neuspješne. UK uživa tzv. poseban status u EU, ima vlastitu valutu i za razliku od članica Eurozone, čiju zajedničku monetarnu politiku određuje Europska centralna banka, UK je zadržala kontrolu nad monetarnom politikom koju određuje Bank of England. UK ima potpunu slobodu u kreiranju fiskalne politike i ne podliježe sankcijama prema fiskalnim pravilima EU. UK također ne sudjeluje u Šengenskoj zoni te tako zadržava kontrolu nad granicama.

    Suverenitet UK-a je dijelom prebačen na Bruxelles, i dio tog suvereniteta će biti povraćen izlaskom iz EU. No suverenitet UK-a će i dalje biti više ili manje ograničen, ovisno o opciji za koju se UK odluči nakon izlaska, odnosno o opciji koja joj bude dostupna. Izlazak iz EU neće nužno riješiti niti druga pitanja koja su zagovaratelji napuštanja EU naglašavali tijekom kampanje. Najčešće spominjane alternative neće biti jednostavno implementirati i niti jedan scenarij ne dolazi s koristima bez negativnih implikacija. Neki od scenarija u svijetu nakon Brexit-a će i dalje zahtijevati uplate u proračun EU, slobodu kretanja ljudi i zadržavanje EU regulativa bez mogućnosti utjecaja na njihovo oblikovanje. Drugi modeli omogućuju djelomično rješavanje većine ovih pitanja i nude slobodu ugovaranja trgovinskih odnosa s trećim zemljama, ali i dolaze s teretom carinskih i necarinskih barijera prilikom trgovanja s EU i ostatkom svijeta.

    • Rizicima se treba “upravljati”. Svaki rizik je istovremeno i prilika. Ponekad se dogode neočekivane prilike. Koliko god prilika neočekivana ili možda rizik “izazovan”, uz malo truda, može se napraviti puno. Često se može napraviti puno više nego bi se očekivalo (logično :D, maksimalan scenarij je često dosta veći od najvjerojatnijeg, pa uz malo aktivnog upravljanja može se povećati šanse za neke poželjne rezulate).

      Ako se protrude, ako naprave novu rundu thatcherovskih reformi, evo nam lako jedne nove Švicarske, u velikom izdanju. Švicarska je mala ali moćna. Zamislite to preslikano na puno veću državu! 🙂

      Lijepo si opisao UK, ali po svim tim stavkama se može i puno bolje i puno jače.

      Ako su van EU možda to mogu iskoristiti kao priliku za uvesti takvu jednostavnost birokracije, tako niske poreze, tako liberalno tržište, kako to ne bi bilo moguće unutatr EU. Ako se potrude mogu naprviti takvu poslovnu klimu da ne samo ti neki mali startupi nego da sve glavne multinacionalne kompanije za svoje sjedište žele odabrati London.

      Uvijek se govorilo kako je London bio centar svijeta u 19. stoljeću, New York u 20. stoljeću, a Beijing će biti u 21. E pa zašto ne zeznuti Beijing vrativši u 21. nazad London?

      Kada bi UK postalo “Švicarska u velikom izdanju”, to bi upravo moglo postati moguće. Izlazak iz EU bi se mogao iskoristiti kao povratak na svjetski vrh kakav ne bi bio moguć unutar jedne nadtvorevine kao EU, jer možda ako se želi biti iznad i ispred EU se ne može istovremeno biti i unutar EU…

      Izlazak iz EU još nije siguran, ako se dogodi nije najvjerojatnije da će biti pozitivno po UK, ali i može biti, što se obično zaboravlja. Sve je stvar volje i pameti da se to tako iskoristi.

  2. Mclynx, hvala na komentaru. Do prije 2 mj. sam slicno razmisljao kao vi. Onda sam napravio research pa sam promijenio misljenje. Copy paste-at cu drugi dio svog clanka (prvi put mi nije uspjelo vjerojatno zbog duljine teksta) i bilo bi mi drago da procitate pa da onda prokomentiramo. Malo je duzi clanak pa se nadam da ce Nenadu to biti ok:)

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s