Uncategorized

Gospodarski rast kao takav uopće ne bi trebao biti tema ovih izbora, nego upravljanje njime

Nakon šte se u nekoliko izbornih ciklusa nitko nije bavio gospodarstvom, sada se sve političke stranke fokusiraju na njega.
Ali to je potpuno pogrešno, iako narodu zanimljivo.

Naime, naš gospodarski rast je vrlo robustan, i povećavat će se, neovisno o politici, ili usprkos njoj. Kao što se možda sjećete, to sam i najavio prvi dan nakon prošlih izbora kao pravu temu, kad su se doslovno svi fokusirali na postizbornu kombinatoriku, napisao sam ovo:

Zbog raznih razloga zbog kojih sam upsješno predvidio veliko ubrzanje gospodarskog rasta za razliku od svih profesionalnih analitičara, ovaj rast će se nastaviti:
– turizam,
– niska cijena nafte,
– EU fondovi,
– iseljavanje,
– ožilavljenje konkurentnog dijela privatnog sektora.

To će se dogoditi uz pomoć ili usprkos svakoj budućoj vladi, osim ako ne povuče neke naročito glupe poteze.

Međutim, ono što se događa zbog ovakvog rasta, je zapravo teme za (političko) upravljanje. Konkretno:
– već smo žrtva vrlo neugodne nizozemske bolesti, što će daljnji razvojem hrvatskog turizma, a pogotovo većih greenfield inveticija samo povećavati, o tome sam pisao ovdje: Za mali broj direktnih stranih ulaganja kriva je država
– iako uz velik broj nezaposlenih, sada već fizičko ograničenje tražene radne snage: od radnika u turizmu (od konobara, preko kuhara do managera), preko metalske industrije do ICT; etatističke prekvalifikacije tu ne mogu puno pomoći
– nizozemska bolest je uzrok (ne na klasičan način) i devastaciji Slavonije: ogromno državno porezno opterećenje koje država u cjelini može trpjeti (a pogotovo obala i Zagreb), potapa Slavoniju i neke druge krajeve; ovo uzrokuje i naročito negativan odljev najpropulzivnijih
– devatirani financijski ekosustav, koji sada već podsjeća ne monokulturu alepskog bora na Jadranu (iako možda koristan u etabliranju zelenila na devastiranom krajoliku, ako se ne kontrolira postaje ‘kultura’ koja natkriva sve ostalo i sve podređuje sebi; mislim naravno na već suludu bankocentričnog našeg financijskog sustava koja već ozbiljno koči stvaranje i razvoj startupova, kao i razvoj malih i srednjih društava, pa tako imamo i ovakve stvari koje da nisu tragične, bile bi komične Pulski Plus Hosting izašao na talijansku burzu, osigurao 4,2 milijuna eura
– daljne betoniranje antipoduzetničkog mentalita, ‘nismo se promijenili, pa smo preživjeli, zašto bismo se mijenjali sada’, što aktivno zagovaraju mnoge sve stranke pred izbore nudeći državni intervencionizam kao rješenje
– moguća pogodovanja i stoga defomarmacije tržišnog sustava, vezano uz raspoedjelu sada već velikog priljeva iz EU fondova.

Što se događa na hrvatskom tržištu rada možete vidjeti na ovom našem ekstremnom rezultatu u usporedbi s EU, rezultati su upravo objavljeni. Neime u Hrvatskoje je (ekstremno) velika razlika, ‘ljudi koji nestaju s tržišta rada’ u odnosu na druge; ogromna razlika između smanjenja nezaposlenosti i povećanja zaposlenosti. Velikim dijelom to je iseljavanje. Ovaj trend će se nastaviti i patit će mnoge produktivne indusrije (turizam, metalska i druge):

into unemploymnet

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

42 replies »

  1. Iskreno, pokusavam vidjeti od kuda ovaj rast o kojemu cesto pisete, ali jedino sto sam ovo ljeto slusao od ljudi koje sam sretan kako stvari idu I dalje sa losega na gore. Iseljavanje se nastavlja, a jedino sto je pozitivno je pad cijene benzine (uvjetovan stanjem na bliskom istoku)
    Vlasnici par manjih tvrtki su ustvrdili kako su im sesti I sedmi mjesec ove godine bila dva najgora od kada posluju.
    Razumijem kako gledate I usporedjujete odredjene statisticke pokazatelje, ali kao sto znamo statistika je cesto netocan skup tocnih podataka.
    Istina, postoji mala skuplja ljudi kojima je dobro (mozda I nikad bolje), koji podizu prosjek – ali to vidim samo kao umjetno napumpavanje stanja koje je ocajno.
    Sto se tice turizma… budimo realni. Zivjeli cijelu godinu na racun dva (ili nategnuta tri mjeseca) ne znaci zivjeli, vec isključivo prezivljavati. Istina, Splitom ljeti u centru skoro pa ne vidis domacih covjeka, koji se Iselin iz centra I dao ljeti stan u nadam turistima. Izvrsno! A sto ce biti za par godina kada se stanje u svijetu normalizing I turisti ponovno krenu put Turske, Egipta, Marika I dalje?!?
    Ne bih zelio unistiti dobre vibracije koje sprite, no mislim da je potrebno ugraditi I malo realnosti.

    • Budimo realni, zašto ste toliko skeptični prema turizmu ?
      To je rastući PRIVATNI business u Hrvatskoj.

      Ovaj ozbiljniji dio turizma hoteli i kampovi 4 i 5*, nautički će biti nadam se privatan posao 100 %.
      Na stranu sve jeftiniji apartmani i sobe koje ne mogu pratiti taj razvoj iz X razloga…

  2. Hrvoje

    Pa normalno da ne možete uspoređivati Sl.Brod i Vinkovce sa npr.Zadrom i Splitom, da ne govorim Dubrovnikom ili Porečom.Veći dio te druge Hrvatske kojoj i dalje ne ide bolje je Slavonija..Za razliku od ljudi u Splitu koji se preko ljeta isele dva mjeseca iz svojih domova koje iznajmljuju , Slavonci se iseljavaju iz svoje države jer nemaju više izlaza.
    Da, nažalost postoje dvije Hrvatske i ta razlika postaje sve izraženija..

    • Rastom turizma razlika će se još povećavati, izlaz je otvaranje radnih mjesta u cijeloj državi a znamo da je ključno privući ulagače. Ali politička podloga je takva da mali postotak ljudi na u vlasti ( državna i lokalna) čini treću hrvatsku kojoj je glavni interes da se ništa ne mijenja. Oni žive bolje nego igdje na svijetu, makar bili načelnik općine s tri tisuće ljudi.

  3. Čini mi se da bi reforme mogle izostati. Nekakva kozmetika i vozi dalje po istome. Velike stranke sve manje pričaju o nužnim reformama, iako one samo obećavaju. Jedino je Pametno izložilo lokalni preustroj sa 150 gradova i općina i 5 regija. Slično zagovara i Most. O smanjenju pdv-a u turizmu ni riječ, iako bi bilo puno bolje tu stopu smanjiti za 5% nego opću za 1%. Za opću potrošnju (kupovna moć nam je mala i hrana skupa, a ljudi manje platežne moći bi to osjetili, te bi im olakšalo život) opet bolje da se smanji pdv na hranu, kao što je vani, ali ni o tome nitko ne priča.

    • Država ne bi trebala utjecati na tržište, stimulirati ili destimulirati pojedine vrste proizvoda a PDV je i tako porez na potrošnju, ono što plaća potrošač, ne prodavač/proizvođač, tako da bi bilo najbolje da je poreznih stopa čim manje, i ako ih je više od jedne da to efektivno nije baš “prema vrstama proizvoda” nego više “prema svojstvima kupca” (onima koje je moguće gledati da se naruši jednakopravnost svih građana, ne uđe u područje zakonom nedozvoljene diskiriminacije) .

      Tako npr. izvor manje stope u turizmu bi trebala biti činjenica da su većina kupaca stranci, efektivno izvoz, a ne to što je turizma iz nekog drugog razloga tretiran posebno u odnosu na druge sektore.

      Ako želimo smanjenjim destimuliranjem gospodarstva (porez na potrošnju je aktivno destimuliranje) pomoći nekim širokim skupinama građana, tj. cijelim tim geografskim područjima koja su ugroženija od drugih, onda je po meni tu najbolji pristup da tu neku inače jedinstvenu stopu PDV-a (jedinstvenu obzirom na vrstu proizvoda) imamo razločitu prema različitim poreznim regijama koje nekako definiramo (geografski, prema razvijenosti pojedinog kraja itd).

      Trgovačka društva neka tada izdaju račune prema mjestu prodaje uz stopu PDV-a koja je tamo na snazi, kao različite sales tax po saveznim državama. Recimo otoci, većina slavonskih mjesta itd. bi bila u najjeftinijoj poreznoj regiji (recimo opća stopa PDV-a od nekih 5 %), Zagreb i sl. u najskupljoj (recimo 15 %), ostali u nekoj srednjoj (recimo 10 %).

    • Ako se dobro sjecam, prije cca dva tjedna SDP (Lalovac) je najavio smanjenje PDVa na smjestaj u turizmu na 5%, ne sjecam se da li je HDZ (Z. Maric) ponudio istu stvar. Dakle, ne bih rekao da velike stranke ne misle na turizam, dapace.

      • Što se tiče turizma i pdv-a na hranu tu smo jako nekonkurentni tj. imamo jednu od najvećih stopa PDV-a u Europi. Pogotovo na hranu bi trebao biti manji od jedne Italije ili Slovenije jer je njihova kupovna moć veća od naše (a puno je veći!). Mislim da oko 40% kućnog buđeta prosječnog kućanstva ide na hranu što nema smisla. Koliko će građani trošiti i da li će više to je na njima, no država je tu da bude servis tim građanima i da im olakša život, a poduzećima poslovanje, što kod nas baš nije slučaj na žalost. Za otoke i nerazvijene regije se slažem.

    • Ne budi lijen !
      Printao sam i čitao program tzv. Pametnog prije prošlih izbora. Realno ništa nova, skup želja kao i svaki. U međuvremenu sam uočio da je naziv Pametno totalno pogrešan. Morate poznavati i koje
      ljude kandidiraju. Trebali bi se zvati Lijevo.ili Crveno. Dobri su sa jednim mlađim ekonomistom, pa si međusobno rade PR, pročitajte. Tumače da Crkva treba biti odvojena od države. Ne znaju da je to tako rješeno prije tisuću godina dugotrajnom borbom Crkve protiv laičke investiture, a laprdaju o kurikulumu itd…kao da su baš svi nepismeni, a samo Titovi pioniri jako obrazovani. Da skratim, piši kući propalo, rang antife, r.fronte, zidovi samo se furaju kao akademski ogranak.

      Rak rane društva su pravosuđe i demografski problem, regije su trećerazredno pitanje.

      • Zajedničko mišljenje većine medija prije prethodnih izbora bilo je da je program stranke Pametno najbolji program istaknut na tim izborima. Vaša kritika je vrlo paušalna. Kad ste već čitali trebali ste izvući dijelove koji nisu dobri i onda ih kritizirati. Nadalje, kažete da je odvajanje Crkve od države riješeno još prije tisuću godina. Još kad bi u Hrvatskoj bilo i primjenjeno gdje bi nam bio kraj. Sve skupa, kritzirate samo radi kritike, uvodite namjerno u igru Titove pionire pokušavajući na taj način difamirati protivnike. Jednom riječju, od nekoga tko na ovim stranicama gdje bi trebala biti riječ o gospodarstvu, kontinuirano promiče desničarsku ideologiju nije bilo ni za očekivati ništa drugo.

        • Da, formalno su odvojene od 1122. godine teškom borbom Crkve za to, a ne
          radi stranke Pametno, nisam ja kriv što to vi niste znali za ratove protiv laičke investiture.
          Za Vatikan ste čuli, dobro smo prošli da nisu tražili povrat imovine u punom opsegu, jer bi pola države postalo crkveno,..

          U programu Pametnog nisam našao ništa previše pametno za istaknuti, osvjetlite nas vi.
          Jedna od autorica njihovog ek. program mi je predavala, tako da znam domašaj.
          Ali je napisala da obrazovanje treba biti badava.

          Ekonomija i politika su vam u RH kao spojene posude…i ne samo u Hrvatskoj, a jedino
          što vama definitivno smeta je različito mišljenje, ali naučite se. Gdje bi nam bio kraj da
          je u Hrvatskoj bio kapitalizam zadnjih 60 godina kao Austrija, Italija ili Njemačka ?

      • Različito mišljenje mi ne smeta. Smeta mi kad se ne zna pročitati napisano. I sami kažete da je Crkva FORMALNO odvojena od države još 1122.godine. Samo što to kod nas nije PRIMJENJENO. I naravno, nekome kome je svako suprotno mišljenje ljevičarsko teško je sve to pojmiti, pa je onda najlakše drugoga optužiti da je protiv različitog mišljenja. No, dalo bi se o tome na dugo i na široko, ali nemam vremena da bih razgovarao s nekim tko ne zna ni pročitati moj prethodni post.

  4. Zar nije uz pravosudje rak rana i prevelika administracija koja najcesce odmaze a istovremeno zbog nje imamo velik pdv i u konacnici skup proizvod

    • https://uprava.gov.hr/vijesti/broj-drzavnih-sluzbenika-i-namjestenika-u-drzavnim-tijelima-na-dan-31-07-2016/14490
      Državna administracija se kontinuirano smanjuje.
      Mislim da kronično nedostaje policajaca u zatvorima i zatvora. Tu neka konzultiraju Erdogana.

      Dobro je što se državna administracija smanjuje i to je logično, ali problem su općine i
      gradovi, nemam te podatke ali to je prava rak-rana. Ovo je primjer HDSBB, ali tako rade
      manje više sve stranke, možda ne ovako tragikomično, ali sigurno slično posvuda:
      “Najveći skandal dogodio se početkom ove godine kada je otkriveno da je Josip Vrbošić, koji je u Gradsko vijeće dospio s liste HSLS-a i uz podršku SDP-a, prešao u HDSSB i za nagradu postao predsjednik osječkoga Gradskog vijeća. Nedugo potom njegova je snaha zaposlena u Vodovodu, a sin, koji je tek otvorio odvjetnički ured, počeo je zastupati Vodovod u ovršnim postupcima za naplatu vode”. Možda nije samo radi toga, ali HDSBB polako nestaje sa scene. Očito je preskup.

      http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/najstroze-cuvana-tajna-izbora-stranke-nakon-svakih-lokalnih-izbora-zaposle-10.000-svojih-ljudi-u-opcine-gradove…/1145837/

      E sada dolazimo do priče o decentralizaciji novaca, je li to pametno na ovoj razini korupcije,
      razvijenosti pravne države itd. Naravno ne da nije pametno, nego bi bilo POGUBNA I ŠTETNA ta
      decentralizacija, jer ovako kada bi bilo političke volje bi se proračuni mogli puno bolje
      kontrolirati na državnoj razini.

      • Problem je u tome što vama ni oni koji zagovaraju potencijalno kvalitetne ekonomske politike nisu dobri jer vam njihove druge politike nikako ne pašu. E vidite, upravo to je srž hrvatskog problema: Drž ‘ se ti svoje ideologije/svjetonazora/stranke pa makar jeli kamenje.

  5. Kad bismo uz ovu tablicu imali još i podatak o sastavu naše nezaposlenosti (primarno po trajanju) onda bismo dobilu potpunu sliku te katastrofe našeg tržišta rade.

    Mi ne samo da imamo jako veliku nezaposlenost i tako kakva je objavljena, ta velika nezaposlenost da bi zapravo bila i još veća bez iseljavanja i sl., nego i sam sastav te konačne stope nezaposlenosti ja mislim je tek ono najgore. Jer zapravo, i nije baš jako bitno koliko je točno velika stopa nezaposlenosti, ako su npr. praktički svi ti nezaposleni uvijek u prosjeku vrlo kratko nezaposleni, upali u tu statistiku sasvim slučajno dok su između dva posla.

    Stope nezaposlenosti po državama su zapravo poprilično neusporedive brojke, jer te brojke ovisno o dinamici tržišta rada pojedine zemlje zapravo znače nešto sasvim drugo.

    Npr. naših 17 % u odnosu na američkih 5 %? Je li to razlika 3 i nešto puta? Mislim da ne, da to treba gledati kao na bar 5 ako ne i više puta jer sastavi tih nezaposlenosti su drastično drugačiji.

    Problem je ako nezaposleni teško pronalaze posao, ako su u toj sumi nezaposlenosti stalno više-manje isti ljudi, mahom po dugo vremena unutra. To je razlog zašto je npr. Njemačka u vrijeme krize prije 7-8 godina onako reagirala u relaksiranje tržišta rada da se što lakše zapošljava na pola radnog vremena i sl. mjere koje su tu kako bi se ljude što više zadržalo radno aktivnima, smanjilo vjerojatnost dužeg ostanka u nezaposlenosti, to je razlog i zašto FED kad god govori o nezaposlenosti primarno analizira njenu strukturu po trajanju i s tim u paketu obraća pozornost i na “underemployment”.

  6. Iseljavanje potice rast? Kako to? Ja bih, kao laik, rekao da iseljavanje smanjuje broj potrosaca i time obujam trzista i potrosnju. Hrvatsko trziste se, dakle, smanjuje, kao posljedica iseljavanja.

  7. Fenomenalan tekst, kao i uvijek! 🙂
    Sljedeća vlada mora, uz ovako povoljne međunarodne okolnosti, ostvariti rast od 3-5% da bi se smatrala uspješnom.

  8. Mgogala

    Ljudi koji odlaze nisu potrošaći..ti ljudi i odlaze jer nemaju novaca, odnosno posla..
    Velika većina tih ljudi prima neku pomoc države, bilo u vidu socijalne pomoci bilo u vidu naknade sa Hzz koja traje par mjeseci poslije prestanka radnog odnosa i to pod uvjetom da dobijete otkaz.U slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu nemate pravo ni na naknadu.
    Ljudi koji odlaze ,a koje ja poznajem preživljavali su isključivo uz pomoć svojih roditelja..

    • Odlaze i puno onih koji rade. Evo iz Istre ih je dosta išlo za Irsku. Ima tu i dobro plaćenih ljudi – informatičara, doktora, iako vjerujem da je većina otišla iz Slavonije i bila je bez posla.

    • Iz Slavonije odlaze nezaposleni ali iz Zagreba i Istre odlaze i dobri potrošači, oni s preko deset tisuća kn neto plaće. Ja takve primjere redovito gledam među kolegama FER-ovcima. Njihov odlazak možemo usporiti manjim porezima ali naravno ne potpuno zaustaviti jer van odlaze radi nekoliko puta većih plaća a ovdje kroz porezne promjene moguće im je neto iznose povećati svega nekoliko desetaka posto, ali bolje išta nego ništa, jer svaki dan ostanka duže u RH korist je za cijelo društvo.

      Ja baš radim u dobroj i čestitoj firmi, i jedina stvar s kojom bih i ja, koji sam inače baš skroman u tom pogledu, mogao biti ne previše zadovoljan je plaća, a takva kakva je posljedica je primarno visokih poreza. Da mi država od bruto 2 ne uzme pola nego neki razumni postotak (recimo 20 %) to bi sasvim drugačije izgledalo. Ovako osjećajući se redovito pljačkanim od strane države razvijam ideju da kad danas-sutra budem osnivao svoj startup, budući unicorn, da to ne bi trebalo biti u RH jer ova država, bar dok je ovakva kakva je, nije zaslužila zvati se matičnom državom nekih baš tako cool stvari. To je stvar principa i ponosa.

      • Ne postoji država u Europi koja od bruto2 uzima 20%. Takvo oporezivanje možete naći samo u SADu. No onda nemate ni zdravstvenog ni mirovinskog niti osiguranja u slučaju nezgode na radu.
        OK, i to je rješenje, samo vam troškovi nekako dođu na isto. Doduše barem imate satisfakciju da ste sami birali svoje pružatelje usluga.

        • Točno, sami birati svoje pružatelje usluga. To je poanta. Zato želimo “malu državu”. Država treba pružati samo ono što joj je stvarno i posao: uspostavljanje pravnog poretka, vladavine prava. Sve što nije esencijalno za dobro funkcioniranje pravosuđa, policije i vojske (sve što se od njihovih funkcija ne može kvalitetno “outsourcati”) to ne treba biti posao države. Mnoge stvari koje RH radi “nama kao uslugu” nisu uopće iz domene ova tri i i sličnih sektora a kamo li da smo na toj razini da raspravljamo je li to dio koji se može prepustiti privatnom sektoru ili baš mora biti u rukama države.

          A nije zgorega niti imali dovljno veliki bruto 2 da 20 % od tog bruta 2 može platiti i najluksuznije osiguranje 🙂 Ako su porezi visoki i visoko progresivni tada ti uslijed faktora neefikasnosti države i efekta redistribucije naplate puno više i od tog najluksuznijeg koje ti možda uopće ne treba, a daju ti uslugu ispodprosječnu.

          P.S. Ne postoji niti država u Europi takvog omjera nerazvijenosti i želje za biti razvijenom kao Hrvatska. A to koliko su nam niski porezi potrebni ovisi direktno o tome omjeru. Što smo nerazvijeniji od drugih toliko trebamo imati niže poreze da bismo bili konkurentni (mogli rasti dovoljno brzo da ne zaostajemo sve više za njima) i što su nam veće želje da postanemo relativno razvijeniji (da nekoga dostižemo, prestižemo, za neki opipljiv iznos čak itd) to nam porezi moraju biti još i dodatno niži kako bismo dobivali zamah tom dodatnom razlikom.

          Dakle uzmimo poreze u nekakvoj Švicarskoj, Singapuru itd. kao početnu točku pa gledajmo koliko puno niže moramo imati od njih da bismo postigli svoje ciljeve. A ne ono tipično Hrvatski: pronađemo nekog razvijenog tko ima visoke poreze pa bismo to uzimali kao opravdanje za sebe, da i mi smijemo imati visoke poreze, nesvjesni da oni nisu razvijeni zbog visokih poreza nego više “unatoč visokim porezima” i s druge strane “kao takvi bogatiji lakše si mogu priuštiti taj teret, umjetno usporavanje”.

          Mi niti smo tako sposobni da možemo ići naprijed uz neki jako veliki teret, niti smo trenutno na tako visokoj razini razvijenosti da si možemo priuštiti reći da nam je zapravo “dosta”, da mi više ne moramo puno rasti jer nam je baš dobro ovakvima kakvi smo, neka nas drugi prvo dostignu dok se odmaramo pa ćemo onda ponovno potrčati…

  9. To što govori poki je istina nažalost. Ne samo da odlaze ljudi bez posla, nego nam odlaze visokoskolovani stručnjaci. Liječnici, inženjeri i informatičari. Jedan od glavnih razloga je visok porez na velike plaće. Malo koji od inženjera i informatičara koje ja znam ima više od 10tk plaću. 10, 12 tkn je prosjek. Strane firma koje otvaraju firmu u hr ostaju šokirane kada saznaju koliko još moraju nadodati na ispregovaranu plaću 🙂

  10. Ma daleko od toga da ne odlaze i ljudi koji za H rvatske prilike imaju odlična primanja..Meni su otisli nećak i nećakinja, oboje iz Sl.Broda ..Jednostavno nisu mogli naći posao..Srednja stručna sprema.Ali imam prijatelja koji je radio kao pravnik , a supruga kao doktorica i opet su odlucili otići..Nije sve ni u plaći.Jednostavno ljudima se gadi način na koji funkcioniraju stvari u ovoj državi..Npr. neki dan sam se prijavio za natječaj za zakup poslovnih prostora za firmu u kojoj radim.Prijavio sam se iz razloga jer je nacelnik opcine postao mladi i nezavisni nacelnik u nadi da ce natjecaj biti korektan..Na otvaranju ponuda naša ponuda daleko najbolja,ali nakon par dana dolazi obavijest da se natječaj poništava zbog proceduralne pogreške..Dva su razloga za poništavanje:1. Jer nismo dostavili potvrdu općini koja je organizator natječaj da nemamo dugovanja prema njoj.Kao prvo nigdje nisu ni tražili dokaz da nemamo dugovanja prema njima, već je samo pisalo da ponuditelji moraju imati podmirena dugovanja prema općini.Znači općina koja je organizator traži da mi kod nje izvadimo potvrdu da nemamo dugovanja prema njima i onda im vratimo tu istu potvrdu u sklopu natječajne dokumentacije.
    Drugi razlog je što oni nisu u samom natječaju stavili odredbu da se zakupnik mora koristiti poslovnim prostorima svih 12 mjeseci u godini.I sad meni taj načelnik kaže da je to bitna odreba koju su oni propustili staviti u natječaj svojom pogreškom.I ajd ok dam si truda provjerim zadnji natječaj tog načelnika koji je bio u 2015.god kao ono ni tamo ne stoji ta odredba..E sad il je načelnik i tada opet pogriješio, il je navedena odredba odjednom postala bitna..baš sada..Cirkus živi..I sad čekam da objavi novi natječaj pa ću ga najvjerojatnije prijaviti na Dorh..A na natječaj sam se i prijvio jer sam vjerovao da će s tim mladim načelnikom i sam natječaj bit korektan..Kad sam dobio odluku o poništenju natječaja zaplako sam koliko sam bio razočaran..Što je najgore moji šefovi su mi od početka govorili da nema šanse da prođemo na natječaju.Čak kad je nakon otvaranja ponuda utvrđeno da je naša ponuda najbolja šefica je rekla ” dok ne potpišemo ugovor ne vjerujem”..Totalno razočaranje…

  11. Poznajem par amerikanaca koji su htjeli doci u Hr zivjeti, raditi i vjerovali ili ne, volontirati. Zele radnu dozvolu i spremni su kupiti nekretninu. Njima 50-60 000 dolara nije nikakav novac. Kada sam se pokusao raspittati, rekli su mi da ne pokusavam, jer konkretan odgovor necu dobiti niti postoje konkretni zahtjevi koje cu dobiti na jednom mjestu, vec moram ici na vise mjesta.
    Sta dalje reci?
    Bjezat odavdje…

    • Pričajte mi… 🙂 kada sam pokušao zaposliti jednog stranog državljanina kod sebe, danca za ne faliti, morao sam odustati kad sam otkrio koliko papirologije i vremena treba. Debeli snop dokumentacija raznih, uvjerenja i dokazivanja da nema u cijeloj hrvatskoj hrvata koji može takav posao odraditi. Naravno da sam odustao i zaposlio Našega 🙂 Zamislite to, danac želi doći kod nas a ovi umjesto da se lupaju nogom u guzicu što nam žele sjevernjaci doći (sa svojim idejama i radnom etikom) a ne braća s istoka kao što je do sada bilo (nemam ništa protiv, samo komparacije radi) govore mi, pazite, da što on hoće. Ministarstvo je propisalo kvotu stranaca za tu godinu i to je to, ni jedan više. (Živjelo slobodno tržište ) Ako želim moram iskazati potrebu pa čekati sljedeću godinu, ako odobre. Da vam ne kažem za koga se rade te kvote, većinom za naše prve susjede koje rade na građevini kod naših lokalnih baja (šerifa) 🙂

      • E pa pogledaj gornju tablicu, kako stoji spomenuta Danska u odnosu na Hrvatsku. Njima se povećava aktivno stavništvo. Jer ne koče rast gospodarstva suludom birokracijom (iako su i oni visoko birokratizirana zemlja, suludo visokih poreza itd, ali se pri tome trude biti efikasni, nekorumpirani, popravljati ono što je ne baš sjajno).

        I mi u Hrvatskoj imamo sektore gdje fali radne snage i gdje bismo svi imali koristi od toga da se lakše uvozi radna snaga, u skladu s potrebama poslodavaca a ne u skladu s proizvoljnim birokratskim kvotama.

        Sve je to kod nas isto, USA, EU, može se ići van a ne može iz vana k nama. S jedne strane rado bismo svoje talente otjerali iz zemlje pa neka drugim državam razvijaju njihovo gospodarstvo, s druge niti na kraje pameti nam primiti nekoga iz vana ako bi se kojim čudom odlučio pridonijeti našem gospodarstvu. Ako koga i primamo to su onda niže kvalificirani radnici, a oni koji bi mogli više doprinijeti ti nas ne zanimaju.

        Znam jedan svježi primjer baš odlaska u Dansku. Nikakvih problema tu nije bilo, ništa slično ovom tvom obratnom primjeru. Na prvi oglas na koji se kolega javio primili ga odušljevljeno kad su vidjeli koji je to talent (kad su čuli tko im se javio, svi co-founderi te firme se još sa svojih godišnjih javljali na telefonske razgovore da slučajno ne bi propustili priliku), vrlo susretljivo se ponudili pomoći oko svega (traženja stana, traženja posla za curu itd.). To je jedna stvarno kulturna i gostoljubiva zemlja. Mi smo možda gostoljubivi u nekim hotelima, ali kad bi netko htio doći živjeti i raditi ovdje, čovjek prije može očekivati nekakvo neprijateljstvo (ono “došao nam ukrasti radno mjesto”) nego toplu dobrodošlicu.

        Za visoko kvalitetne ljude se vani doslovno otimaju umjesto da na njih ako su iz vana gledaju kao prijetnju za domaću radnu snagu. Ovaj kolega što ode u Dansku isto tako je mogao i u Njemačku ili bilo gdje poželi. Štoviše, ako ne može na više mjesta, u više država istovremeno, onda ga barem pozovu da im malo dođe u goste, plate avion i hotel, samo da malo popričaju s njim, da im održi neko predavanje itd. Tako se vani ljudi ponašaju prema onima koji mogu nešto stvoriti. Žele ih u svojoj blizini, ne tjeraju ih kao što ih mi sve otjerasmo, velikim porezima i drugim faktorima.

        • Hvala McLynx na opsežnom odgovoru, veseli me čitati paše zanimljive i pomalo osobne postove 🙂
          Sa svime se slažem što ste napisali, vjerojatno imamo sličan background.
          I sam sam imao prilike raditi u skandinavskim zemljama, i to mi je kratko iskustvo promijenilo doslovice naopako poimanje o svijetu. Koliko kod da bili pro tržišno orijentirani nismo ni svjesni koliko smo nesvijesno zatrovani komunizmom zbog okoline u kojoj smo odrastali. Tek kada se makneš to shvatiš. Kao recimo naglasak, skontaš ga tek kada promijeniš sredinu.
          Spomenuti stranac nije htjeo doći radi zarade, bolje je razađivao doma, nego iz čisto dječačkog entuzijazma jer se zaljubio u zemlju i vidio je ogromni potencijal. Al što će nama stranac govoriti što da radimo 🙂
          A to za odnos prema stručnjacima to je tek posebna priča, doslovno će sve učiniti da dođu do tebe tj tvog znanja, ovdje će šef (gazda) doslovno sve učiniti da te se riješi jer si mu prijetnja. Jednom su kolegi u njemačkoj pomogli papire riješiti, stan naći, čistačicu i čak biciklu i kartu za tramvaj … A kad je ostao dulje raditi radi nekog projekta platili mu kartu za doma preko praznika iz zahvalnosti.

    • jako interesantan članak, samo ga je teško staviti u kontekst ideje minimalističke države

      naime interesantni citati su

      “A combination of forces fueled the gains, including an improving job market, low inflation and rising wages, particularly for low-earning workers who may have benefited from state and local initiatives to boost minimum wages.”

      “On health care, states that expanded Medicaid under the Affordable Care Act continued to see a decline in their uninsured rate, widening a coverage gap with those states that did not expand the program.”

      obično republikanci ne vole kada se država petlja u živote građana no ispada da su demokratski policies djelomično zaslužni za ovako dobar izvještaj…

      a i nezaposlenost se dodatno smanjila. Nažalost ne analiziraju razlike nezaposlenosti između regija koje jesu ili nisu dirale minimum wages

      a onda još k tome Trump zagovara plaćeni porodiljni od mjesec i pol…. pa kamo ide ovaj svijet? 😛

      • Nitko ne kaže da su minimum wage zakoni glavni uzrok rasta tih plaća, pa čak niti u baš toj rečnici koju citiraš ne kaže niti da je uopće uzrok a kamo li glavni uzrok, jer kaže “may have benefited…” (maybe not!). Kad gospodarski rast postane snažniji, zdraviji, održiviji i kad je stopa nezaposlenosti oko prirodne, normalno je da minimalne plaće rastu.

        Male plaće su ugrožene kad imamo povišenu nezaposlensot i preslab rast, recimo ovako kao u Hrvatskoj. Kod nas su zbog slabašnog gospodarstva male plaće još manje nego bi mogle biti, a zbog velikih poreza velike plaće ugrožene i još više, pa je zato je struktura potrošnje takva kakva je (većinom osnovne potrebe, malo diskrecijske potrošnje), nepogodna za pogurati rast gospodarstva malo snažnije, za stvoriti neki samoosnažujući poroces.

        • apsolutno se slazem da nitko nije rekao da su minimum wage zakoni glavni uzrok.

          no nije mi se dalo citirati pola clanka i secirati, no nekoliko paragrafa dalje imate citat

          “Furman, of the White House, credited wage-boosting policy initiatives for some of that increase: “The fact that millions of workers have gotten a raise, as states have raised minimum wages, has definitely had an effect there,” he said”

          dakle neki efekt je navodno bio. pogotovo sto je najveci skok bio bas u naj manje zaradjujucim skupinama “The highest income growth was in the bottom fifth” of workers,…”.

          doduše treba napomenuti da je Furman Chairman of the Council of Economic Advisers (https://www.whitehouse.gov/blog/author/jason-furman) pa da je biased ali s druge strane valjda nesto zna o ekonomiji i sumljam da bi direktno lagao (osim ak nije ucio od Hillary :P)

          svakako na male place utjece strasno visoka nezaposlenost. Hrvatska je po tome skroz druga prica ali srecom sad ce nam HDZ otvorit 180000 radnih mjesta pa ce bit bolje (do 2020) 😛

  12. Izgleda da će neki fondovi izaći napokon iz obveznica i jače ući u turizam i tk. Tako sam barem shvatio iz inervijua Petra Vlaića u Lideru.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s