Uncategorized

Banke: još jedan fenomen koji će promaći našim analitičarima

Poznato je da većina naših analitičara tržišta kapitala samo obavljaju birokratske funkcije i gledaju u retrovizor. Tako se mogu događati paradoksalne situacije poput ove koju sam nedavno opisao u postu Hrvatski fond management.

Upravo zato, a i vezano uz neznanje, mislim da su banke potpuno promakle kao investicijska (pod)klasa našim analitičarima.

Ovo su jedine tri značajne banke na Zagrebačkoj burzi, podaci s MojeDionice:

banke

Da moramo birati dva valuacijska parametra za banke, vjerojatno bi to bilo P/B i P/E kao gore.

Kao što vidite, HPB ima uvjerljivo najbolja oba parametra, ali to ne pokazuje cijelu istinu. Naime, za ZB ovaj P/E ne odražava prirodnu profitabilnost jer njime dominira jednokratni gubitak (CHF) u trećem kvartalu prošle godine:

zb-podaci

Mislim da zadnja dva kvartala puno bolje odražavaju prirodnu profitabilnost, te će dobit rasti u idućim kvartalima (zbog, po mom sudu, sve manjih otpisa / rezervacija, jer su bilance već velikim dijelom počišćene, a gospodarstvo uvjerljivo raste – ovo zadnje je jako bitno za banke). Tako da ako iduća dva kvartala budu jednako dobitna kao prethodni (kako iz izračuna ispada jednokratni gubitak u Q3 prošle godine), eto nas na P/E od 6,9!

Slično je i s PBZ.

Ipak, po meni je daleko najbolja sitaucija s HPB, kojem sam ponosni dioničar (ujedno jedina fizička osoba koja je upisala kapital nedavno). Njegova situacija po kvartalima je ovakva:

hpb-podaci

Za njega mislim da će ostvariti dva bolja kvartala nego dva prethodna iz više razloga:
– bilanca počišćena kod dokapitalizacije
– rast gospodarstva i sve manje loših plasmana
– nikad bolja i vrlo ambiciozna uprava (s koje je upravo i politika malkice maknula šapu pa im dala razrješnice).

Ovo zadnje je važno ne zato jer bi ZB ili PBZ imali ‘loše’ uprave, nego zato jer ovdje imamo pozitivnu promjenu. Kad bi HPB ostvario samo malo bolje rezultate (recimo da je za to dovoljan već i samo rast BDP, na što su banke jako osjetljive), pa da ostvari dobit od 200 mil. kn, to bi na kraju godine značilo P/E od oko 5 i P/B oko 5,57 (valjda … izračunajte sami).

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

11 replies »

    • Hrvatski CDS je pao jer su se prinosi na euro obveznice smanjili, odnosno cijena povecala. Kako su cijene porasle, a RBA prognozira snizavanje rejtinga koji bi doveo do pada cijena i rast prinosa, u skladu je s tim savjetovati prodaju euro obveznica.

  1. Mislim da u slučaju HPB-a zanemarujete pollitički rizik. Pod tim mislim na ogoman rizik da će nova vlast istu smatrati svojim bankomatom, bez obzira na strukturu dioničara. Sjetite se samo priče o agro-banci… (Koja je sada utihnula u predizborno vrijeme, a mnogi samo čekaju da krenu).
    A onda p/e teži u beskonačnost.
    A osim toga, pogledajte malo kako postojeća uprava “upravlja” sa fiksnim troškom, umjesto da režu, nabijaju samo nove slojeve neefikasnosti.

    • Mislim da bi specijalizacija u agro, kako je to sam predložio predsjednik uprave, bila jako dobra stvar. Osim toga, vidjet ćemo i rezultate za Q3, ako budu odlični teško mi je zamislivo da itko brlja po upravi. K tome, iako je uprava došla za vrijeme SDP-ove Vlade, nije ju dirala ni HDZ-Mostova; stoga mislim da ju neće dirati ni HDZ-ova ni SDP-ova. Rizik naravno ne ‘zanemarujem’ nego ga kvantificaram. Podsjećam da sam slično stalno slušao oko KORF i kad je bio 25 i 30 i 100 i 150 kuna itd. (sada je ekvivalent valjda 350) da ‘se ne isplati jer postoji rizik’. Problem je što naši fond manageri loše procesiraju rizik, a to bi im trebao biti glavni posao. Svaki rizik ima svoju cijenu. U ovom sluačju mislim da je s obzirom na tržišnu poziciju i sve ostale stvari ovaj rizik isplativ.

  2. Domagoj Karađole je vrhunski stručnjak i ima jako dobre ljudske osobine. Što se tiče Zabe i PBZ-a zamislite što će biti ako dobe presudu protiv države u sučaju CHF, a nije nemoguće! Inače Poreč je krcat. Big game fishing odlično prolazi. Novigarad i Umag također krcati. Po vremenu i turistima kao da smo u sprnju iako je sigurno dosta vikendaša, ali neka potraje..

  3. Na temu rizika: najbolja kontrola rizika društava kojima upravlja politika (država) je kontinuirano JAVNO upozoravati na loše poteze i hvaliti dobre poteze. Naši birači su i dalje needucirani o tome kako upravljati državnim vlasništvom, ali što je više medijskog prostora za stručnjake poput Nenada ili Velimira Śonje, to više ljudi valjano valorizirati poteze politike koja (u tom trenutku) upravlja državnom imovinom. Mislim da unatoč neznanju kako upravljati državnom imovinom, većina birača ipak zna da političari također ne znaju istom upravljati i skloni su vjerovati strucnjacima. ĐĐ je najbolji primjer kako javni pritisak može pozitivno utjecati.

  4. Imao sam “čudno” iskustvo sa HPB-om. Uvjeti za kunske kredite su im bili nestvarni (kamata oko 5,2, fiksna 15 god). Ja imam kredit stambeni u Erste i pitam njih da mi ponude nešto slično ili mjenjam banku. Naravno da nisu bili ni blizu (kunski max na 10god). U firimi sam na minimalcu prijavljen, ali se fušari, pa na računu ima par desetak tisuća kn. Uz to dovedem im jamca koji nema nikakvog kredita, ima 20 000bruto, radi u firmi koja je lani imala 16M kn dobiti i oni me odkantaju. Uhvatili su se margin kredita čija je rata 750 kn mjesečno i po tome je ispalo da sam kreditno nesposoban iako sam im dostavio potvrdu da margin ne tereti primanja. Malo čudno hendlanje rizika. Sa jedne strane preuzimaš valutni rizik, a sa druge strane cjepidlače… Ipak mislim da su sa tim kunskim kreditima napravili odličan posao. Masa ljudi je prebacila kod njih…

    • Kao bankar, usudio bih se reci da su stambeni krediti najmanje profitabilni.
      Trosak fundinga, trosak rizika i trosak kapitala su za banke u RH i dalje visoki unatoc smanjenju CDSa, sto znaci da su kamatne marze po stambenim kreditima izrazito niske.
      Ocito je HPB isao sa ciljem kombinacije velikog volumena odobrenih kredita i niskih marzi, a obzirom da su depoziti u pasivi banaka dominantno uz promjenjivu stopu, ne bi me cudilo da su ove stambene kredite fiksnu stopu preko fix-to-float kamatnih swap-ova “konvertirali” iz kredita uz fiksnu u kredite uz promjenjivu kamatnu stopu.

  5. Naravno-HPB je sa ovako relativno niskim kamatnim stopama ocito isao i sa ciljem akvizicije novih klijenata, i to ne samo u smislu novih korksnika stambenih kredita, vec i u cilju cross-sellinga, na nacin da ti isti korisnici stambenih kredita otvore tekuce racune u HPBu i prebace svoja primanja/place iz drugih banaka j HPB.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s