RIVP

Koje su fer vrijednosti turističkih dionica i da li se može reći kako će im se kretati cijena?

U zadnjih 7 i pol godina KORF / RIVP porasla je oko 20 puta, koje su daljnje perpektive?

Često me pitaju ovo drugo pitanje iz naslova, a na njega nemam odgovor. Naprosto, ne razumijem se u kretanja cijena (osim nešto malo neodređeno, vidite niže), a nisam špekulant, nego investitor. Zanima me koja je vrijednost nečega, a da ako je vrijednost značajno manja ili veća od cijene, da će se cijena uglavnom prilagoditi – kada, to ne znam. Dakle, ne mogu predviđati cijenu.

Ipak gledano retrokativno, potpuno mi je jasno da se ovdje ne radi o špekulativnom porastu cijene, nego ‘oslobađanju vrijednosti’. Evo i zašto.

Pitanje koje vjerujem izbezumljuje skoro sve investicijske profesionalnce (jer su se našli na pogrešnoj strani ovako pacerske ‘oklade’) i naravno intrigira obične investitore je pitanje vrijednosti turističkih dionica. Konkretno, ‘je li vrijednost značajno manja ili veća od trenutne cijene’, što se onda svodi na pitanje iz prvog paragrafa ‘Ma može li TO i dalje rasti?!’. Naročito to zanima mnoge profesionalce jer je promašaj ne-ulaganja (odnosno minimalnog ‘smokvin list’ ulaganja) u turistički sektor vjerojatno najveća sramota hrvatskog fond-managementa, a konkurencija je žestoka. Pogotovo jer je mnogima glavno ulaganje bilo u državne obveznice. Kako su mislili da one mogu imati dobru izvedbu ako turizam rikne? A ako ne rikne, je li moguće da cijeli hrvatski turizam vrijedi samo milijardu eura? Usput, objašnjenje podnaslova: sredinom ožujka 2009. cijena KORF (tada glavne dionice u vertikali) je bila oko 23 kune, trgovalo se velikim količinama i svatko je mogao kupiti koliko želi; također, nešto kasnije je Sava prodala velik i ključni paket), a nakon pretvaranja dionice u RIVP u omjeru 1:12,8 i s pretpostavkom reinvestiranih dividendni dolazimo do današnjeg ekvivaletna od oko 450.

Ilustrirat ću što se događa na najznačajnijoj turističkoj dionici i možda najznačajnijoj dionici Zagrebačke burze, RIVP (Valamar). Oni koji priču prate godinama, znaju da tako nije moralo biti da nije bilo mojih ‘malih’ akcija. Srećom, sada je sve to iza nas, čak i kontrolni dioničari su zahvalni da se sve ovako sjajno razvija i ovo je sada možda i najtransparentnija dionica na Zagrebačkoj burzi. Čak je i birokratima na Burzi to postalo drago jer su im gubici upravo zbog ove dionice manji nego je to moglo biti.

Pogledajmo samo jedan paramatar. U ovoj fazi razvoja društva, kad bih morao birati samo jedan, bio bi to EV/EBITDA. Prije, kad je priča bila daleko investicijski grublja najbolji parametar je po mom sudu bio još jednostavniji (grublji), P/B.

Pogledajmo najprimitivniju valuaciju:
– Prema MojeDionice je trenutni EV/EBITDA oko 11
– Recimo da pretpostavimo da će ovogodišnji q3 EBITDA biti 12% bolji od prošlogodišnjeg (ne kažem da će biti, svatko neka sam računa); to znači da će 12-mjesečni EBITDA prema postojećim brojkama biti (ako se ne varam) oko 13,7% veći (jer je q3 2015. EBITDA veći od 12-mj. EBITDA)
– To znači da kada bi cijena ostala ista, EV/EBITDA pao na oko 9,7
– Međutim, pretpostavimo i da će EV nakon q3 pasti, naime da će dug ostati isti, a gotovina na računu porasti, recimo za oko 7% cijelog EV: to znači da bi tada EV/EBITDA bio u stvari oko 9.

Moja teorija je pak da ovakvo društvo može lakoćom podržavati EV/EBITDA od 12, a evo barem dva jaka razloga zašto:
– Svi multipli odražavaju trenutnu vrijednost i rast; EBITDA ovdje snažno rate i očekujem da će iduće godine jako rasti (zbog akvizicije Imperiala i operativnih razloga), te dalje nastaviti rasti
– Znatno čvršće bilance nego razna usporediva društva izvan Hrvatske; naime Valamar je vlasnik svih nekretnina kojima upravlja, a ako pogledate bilance usporedivih društava, vidjet ćete da to nije tako. K tome, još je puno rezervi od povijesnih cijena stjecanja pri privatizaciji. Napravite sami mali eksperiment sljedećeg tipa: pro forma revalorizirajte nekretnine, i onda usporedite omjer duga i kapitala za Valamar i Melia!

Naravno, ovo je samo moja teorija, ako vas zanima ova dionica, trebate razviti svoju, a ne bazirati investicijske odluke na mojoj.

Ovdje se naravno otvara i ona tema o kojoj pišem godinama, a koju su bili probali napraviti fondovi Goldman Sachsa kad su bili kupili Arenaturist, a to je monetizacija nekretnina (dijela ili svih).

Ipak, pogledajmo neke tržišne okolnosti.

Prvo, mislim da će razni institucionalni ulagači čekati ‘u zasjedi’ kako bi dočekali neki pad cijene i onda kupili da tako ‘spase ponos’ (podrazumijevajući da im je psihički lakše kupiti na 32 nakon što padne s 34 nego kupiti na 28 nakon što je poraslo s 26). Tako da vjerujem da će oni davati ono što trejderi zovu ‘podrška’ (support) na raznim razinama cijena. A možda i neće, tko zna. No, mislim da će na njih psihološki djelovati i mjesto održavanje godišnje konferencije, uz naravno onu poznatu ‘mijenja se onaj tko se ne mijenja’.

Drugo, mislim da nema puno slobodnih dionica.

Treće, koliko znam niti jedna brokerska kuća trenutno nema preporuku ‘kupiti’ za ovu blue-chip dionicu. Naime, ili imaju ‘kupiti’ uz neke ‘ciljane cijene’ niže od trenutne (što je onda de facto ‘prodati’) ili su na ‘review’ (= ‘nemamo stav’). Svi oni koji pokrivaju RIVP će zbog svojih klijenata morati brzo izaći s nekim ciljanim cijenama. Poznavajući psihologiju analitičara, teško mi je povjerovati da bi nakon što su ovakvim de facto ‘sell’ preporukama promašili ogromni rast, opet dali ‘hold’ ili ‘sell’. A možda i mogu, tko zna.

Ovo je gore bio samo PRIMJER na slučaju dionice RIVP. Ipak, mislim da je ovakav razvoj imanentan raznim turističkim dionicama. Pogledajmo jednog mog drugog favorita, ARNT:

arnt prihodi

arnt ebitda

Ovjde naravno isto očekujem snažar rast EBITDA kako zbog organskog rasta, tako i pripajanja društava.

Napomena: Ovo ni u kom slučaju nije preporuka za kupnju ili prodaju dionica RIVP i ARNT, koje imam. Njih, kao i druge dionice mogu kupovati, prodavati ili tko zna što, ovisno o investicijskim ciljevima, drugim ciljevima (likvidnost) ili raspoloženju, recimo ‘osjećam se depresivno’ ili ‘osjećam se euforično’. Ali ono što vam mogu reći je da (kako sada stvari stoje), je da ako cijena dionica bude rasla (u što vjerujem, jer kao što možete vidjeti iz javno dostupnih podataka, imam puno tih dionica, a ne bih ih imao da ne vjerujem u perspektivu) da ću ih i dalje prodavati, najviše zato kako bih obuzdao njihovudjel u portfelju, jer baš rastu poput gljiva. U svakom slučaju molim da ovo nikako ne bude osnova za vaše investicijske odluke, jer je ovo samo amaterski blog – obratite se svom nadležnom profesionalcu!

Kategorije:RIVP

55 replies »

  1. Ako gledamo kalendarski godinu dana od danas, ona sadrži skoro dvije poslovne godine, jer dogodine u listopadu izlazi izvješće koje pokriva i slijedeću turističku sezonu. Ako gledamo potencijalni prinos na 1 g, onda bi trebalo uz aprosimaciju ev ebida na 9 s ovim izvješćem, smanjiti i za slijedeću sezonu, a onda tu brojku usporediti s ev ebida 12?

  2. Nadovezao bi se da je prije godinu dana InterCapital izdao analizu Valamara i postavio 1Y Target price od 26,97 kn što je na tadašnju cijenu od cca 21,7 kn bio predviđen rast od oko 24% na što su mnogi komentirali da je to vrlo optimistično jer uložiti novac na godinu dana i zaraditi 24% je nerealno, tj.prenapuhano. Dogodilo se da je cijena u petak završila na 33,18 kn što je rast od 53%. Što sada reći na to? S nekim poznanicima koji su tvrdili prije godinu dana da sumnjaju u rast od 24% sada se grizu jer ne samo da se taj rast ostvario već se više nego udvostručio… Mislim da nekada treba imati vjeru u investiciju, tj. određenu dionicu, jer samo tako se može doći do ovakvog kvalitetnog rezultata . Ja sam već dulje vremena mali dioničar Valamara, ali sam totalno promijenio stav kada je Nenad objasnio da je ulaganje u Valamar kao i ulaganje u nekretninu, pošto Valamar ima u vlasništvu pregršt vrlo kvalitetnih nekretnina koje iz godine u godinu donose sve veću zaradu. To je bio ključ shvaćanja vrlo jednostavne logike poimanja vrijednosti turističke dionice kao što je Valamar. Hvala Nenade na svim holističkim pristupima objačnjavanja vrijednosti dionica i jednostavnim savjetima kako gledati na tržište kapitala.

    • Nema na čemu!
      A moja prognoza je da kad analitičari izdaju iduću preporuku da će biti 20-25% iznad trenutne cijene. Tako da se ‘ne izlijeću’, ali ako cijena poraste da kažu ‘pogodili smo’.

      p.s. gornjem rastu dodajte dividendu, ona također nije u analitičarskim procjenama (radi jednostavnosti računaju kao da je zadržana).

  3. Objektivan i realističan članak. Sa cijenama se nikad ne zna, ali očito da sve širi krug investitora
    prepoznaje vrijednost.
    – sve je manje raspoloživih dionica,
    -mirovinci čekaju pokisli (ustvari po…..) u zasjedi u okviru svojih suženih intelektualno-stručnih mogućnosti. Ako krenu u veće kupnje, današnjih 30-ak kuna će izgledati bagatelna cijena.
    – ovdje trejderi i kada bi se udružili ne mogu raditi pomutnju kao npr. na RIZ-u gdje nije problem manipulirati gore dolje 50%. Špekulanti welcome.
    Tko može znati koliko vrijedi otok Sveti Nikola, ako zapne za oko Abdul Muntaqim Bolkiahu kad naraste (unuku sultana od Bruneja) ili se svidi nekom šeiku. Do tada možemo očekivati daljnji
    dobar razvoj poslovanja, velika ulaganja i dividende.
    Vjerujem da bi svaki veliki nalog na ovim cijenama bio začas smazan. Ako se kupnjom RIVP-a kupuje budućnost kompanije, onda ima još poprilično vremena kada će RIVP imati sve kapacitete u funkciji i kada ćemo posljedično imati FI sa punim kapacitetima.

    • A ciljana cijena Ingre?! Nije li to bilo pisano samo kako bi mirovinci imali opravdanje za kupnju po 55.000?! 🙂
      A odakle sam iskopao … pa imam poveliku arhivu, zlu ne trebalo 🙂

      • A ovaj “genijalac” u članku, legendarni Hrvoje Stojić je jednostavno nenadmašiv. Predlažem svakome da izgubi (ali doslovce izgubi) desetak minuta svog vremena pa ga malo progugla, pogleda kakav video i pročita te par-nepar izjave… Strašno! A čovjek je nakon svih mogućih i nemogućih promašaja zapravo unaprijeđen i sada iskače iz svake konzerve… To dovoljno govori o našoj fondovskoj industriji, bankama, čemu god… Ali ne samo o njima nego i novinarima koji ih konstantno forsiraju ne bi li nekako popunili minute u informativnim emisijama. Jasno je meni da oni pojma nemaju ali zar je tako teško naučiti koristiti google?! Polako počinjem uživati gledajući ih, čak mi se uz njih i Monty Python čini nekako passe…:)

      • A pazite ovo…

        Sredinom 2015. kada je svatko mogao ako ne pogoditi onda barem ne pogriješiti “genijalac” izjavljuje : “Hrvatski BDP u ovoj bi godini u odnosu na 2014. trebao stagnirati, a 2016. godine trebao bi na godišnjoj razini porasti za 0,2 posto,
        – prognoza je koju je u utorak na konferenciji Macroeconomic Outlook iznio direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Banke (HAAB) Hrvoje Stojić.”

        Krajem rujna prošle godine nastavlja u svom stilu na pitanje : “Zašto ste povećali očekivanja rasta BDP-a na 1% u 2015.?”, odgovara:
        “Nova očekivanja održavaju ponajviše dobre rezultate inozemne potražnje. Rezultati izvoza bili su bolji (moguće djelomično i zbog promjene metodologije) pa smo na više korigirali rast BDP-a, a tu su i natprosječni turistički rezultati zahvaljujući dobrom vremenu i ulaganjima u turističke kapacitete.”

        Dakle, on niti na kraju godine ne može niti približno pogoditi za tu godinu… A pazite, izgleda da je on možda i najbolje što imamo jer kako objasniti da je Hrvatska Hypo Alpe-Adria-Bank proglašena bankom s najpreciznijim ekonomskim prognozama za Hrvatsku… Bit će proglasili sami sebe… A pritom naš heroj izjavljuje: “Posebno sam ponosan što je naš malobrojan tim koji pokriva i cijelu regiju bio najprecizniji za Hrvatsku i našao se u društvu nekih od najvećih svjetskih financijskih grupacija“
        -izjavio je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke.”

        Dakle, ne moramo se vraćati u 2007, zabavlja on nas i dalje… Mogli bi mu i neku jubilarnu nagradu dati dogodine za najanalitičara regije:)

  4. Svaka čast za analitičan pristup. 72.000 kn ciljana cijena za INGRU, mašala Hrvoje Stojić.

    Mene kopka ova Ilirija DD.
    Neobičan spread od 37%, ako stignete riječ dvije, iako ste već pisali.
    Uz daljnji razvoj izgleda mi investicijski zanimljivo, na dosadašnjim cijenama.
    Na stranu nelikvidnost i koncentracija.
    Može li se AZ fond smatrati zaštitom od delistinga ?

    • Mislim da je AZ odlična zaštita od delistinga, oni su jako jako jako jako plašljivi, ovo im je karta na kojoj trebaju ‘dokazati’ kako ‘nisu baš skroz promašili turizam’ (ne, samo 99%) i stoga mislim da su sjajan partner kako Iliriji tako i malim dioničarima.

  5. Sretna sam što sam dio ove uspješne priče i što sam otkrila ovaj blog i redovito se imformirala ..Hvala Nenadu na svim podacima koje nam nesebično djeli , hvala mu što postoji…

  6. Pozdrav g Bakicu,pratim vas blog neko vrijeme kako i sam imam zelju da naucim nesto vise o investiranju. Nemam nikakvo znanje pa bih vas zamolio da li imate kakvu preporuku ili literaturu za mene kao početnika ili jos bolje nekekav tecaj….hvala unaprijed Zoran.

  7. Rast hrvatskog turizma nije rezultat neke planske politike, nego naše sreće da smo na dobrom položaju u EU i političke nestabilnosti na Mediteranu.
    Rast turističkih brojki međutim ne prati odgovarajuća infrastruktura. Po količini plastike spadamo u najzagađenija mora Evrope. Istraživanja pokazuju da Jadransko more ima 250 nanograma ugljikovodika u litri mora (Baltičko npr. 4). Ljeti Sjeverni Jadran bilježi količine od 600 nanograma TBT-a po litri, što je 600x više od dozvoljenih granica. Usprkos alarmantnim podacima, nitko se ne uzbuđuje što lokalne zajednice nedovoljno koriste sredstva EU-a i Svjetske banke za ekološke programe.
    O političkim događajima u BiH bolje ne trošiti riječi, jer jedna bomba tamo znači praznu obalu ovamo.

    Za uspješno izbjegavanje nimalo bezazlenih izazova trebat će nam puno više od “upravljačkih elita” koje svoju glavu koriste za bjesomučno naslikavanje i objavljivanje po faceu i tiskovinama, umjesto za čitanje i razmišljanje.

    • Vi kažete kako je naše more jedno od najzagađenijh , ali što onda sa plavim zastavama koje ima popriličan broj plaža ? A šta ako padne meteor negdje u blizini Hrvatske , šta će mo onda ?

    • Na koja se istraživanja pozivate? Na ovaj članak:
      http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/302941/jadransko-more-na-otvorenom-pokriveno-uljnim-mrljama-ciji-su-ucinci-upitni

      Naravno, naše moramo čuvati čim bolje i naravno, bolje nego što sada to činimo, ali podatci nisu nikako alarmantni. Što se tiče ovoga što navodite morate vidjeti na što se to odnosi i kakvo je istraživanje bilo. Uz to, morate znati da se u Sjeverni jadran ulijeva rijeka Po koja donosi silne količine svega i svačega, a da još jednu sreću imamo u cirkulaciji u Jadranskom moru gdje je strujanje obrnuto od smjera kazaljke na satu, a što će reći da uz našu obalu struje idu iz Mediterana prema sjeveru, a na drugoj strani, uz Talijansku obalu, struje idu od sjevera prema jugu i većinu toga što rijeka Po donese rasprostire se duž njihove obale.

      Što se tiče ugljikovodika, to vam se vjerojatno odnosi (i) na naftu. Ne možemo gledati samo jedan parametar, a ovisi i gdje je on mjeren.

      Što se tiče općenito zaštite mora, odnosno voda (rijeka i mora), to zahtjeva djelovanje na međunarodnoj razini. EU propisuje obavljanje monitoringa (sustavnog ispitivanja) i to kod nas provode Hrvatske vode.

  8. Pozdrav Nenade, već neko vrijeme pratim vaš blog i analize poput gore napisane su iznimno korisne za mene koji imam malo iskustva u investiranju. Zanima me jeste li ikada ramišljali o snimanju nekakvih kratkih videa na YouTube ili održavanju tečaja gdje bi nas podučavali financijskoj pismenosti i možda više objašnjavali neke proračune iz kojih se može zaključiti o vrijednosti neke tvrtke. Jasno mi je da ste i ovako prezauzeti i da je ovaj blog već vaš nesebičan i svakako neobavezan dar nama. Ukoliko bi bila potreba za nekim financijskim sredstvima vjerujem da bi se ona mogla čak skupiti od ljudi na ovom blogu koji su imali koristi od vaših tekstova.

    • Krenuo sam čitati taj članak ali sam odustao nakon “svjetska ekonomija će se u sljedećih 30 godina temeljito izmijeniti….” Sve se stalno mijenja pa tako i ekonomija. Naslov je bombastičan, a ne bi se čudio da na orginalnom članku baš i nije bio takav…

  9. Hvala na podijeljenom linku, a biste li onda mogli barem u jednom tekstu objasniti kako prepoznati ‘puhanje balona’ koje se dogodilo prije 8 godina i kako zapravo shvatiti da tvrtka u tom trenutku ne vrijedi koliko joj je cijena na burzi iako joj cijena i dalje raste. Mislim da bi nam to dosta pomoglo jer tada ne bi ‘padali’ na predvidanja analiticara kao u gore podijeljenom linku u kojem se ističe da je vrijednost INGRA-e podcijenjena. Dobro nećemo im valjda ni sada vjerovati jer su imali dovoljno prilika da dokažu da su u krivu.

  10. Roberte ovo je dobro receno samo ja bi volio da cujem pvog konobara ili frizerku da prica o tome jer jos stignem reagirati 🙂

    • G. Bakić , sve jasno i jednostavnim riječnikom izrečeno , za one koji žele čuti i mijenjati se . Što više ovakvih razgovora u medijima , to bolje za cijelu Hrvatsku ! Sve pet 👍🙂

    • Odličan intervju g. Bakiću! Zaintrigirao me jedan komentar ispod teksta, kaže:
      “jok, da se sutra zamijeni stanovništvo, hrvati u singapur i obrnuto, isti tren hrvati bi sw ponašali kao singapurci, a ni singapurcima nebi dugo trebalo da se počnu ponašati kao mi. Jedino dobro izgrađen sustav određuje ponašanje. Najbolji su primjer bili istočna i zapadna njemačka.”

      Jesmo li onda sami mi krivi za naš mentalitet ili smo se jednostavno “prilagodili uvjetima”. Dakle, kao što je ovaj komentator naveo istočne i zapadne Njemce. Ili, uzmimo još bolje, južne i sjeverne Koreance. Nisu li oni isti narod? Dakle, isti mentalitet.

      Bi li stvarno da zamjenimo Singapurce i nas, oni postali ko mi, a mi ko oni?

      Komplicirane su to stvari, naravno. I nikako ne možemo to gledati kolektivistički. Svaki pojedinac je jedinka za sebe i ima svoju slobodu, napraviti sa svojim životom što želi….

  11. Živite u unajmljenoj kući. Očigledno je koliko ne vjerujete u imovinu u nekretninama…

    Ispravno sam još prije puno godina procijenio da će stambenim nekretninama u Hrvatskoj dugo i jako padati cijena. To pokazuje da nema sigurnosti u statici. Ali nemam ništa protiv nekretnina, dapače. Većina mog portfelja uložena je u prvoklasne hrvatske nekretnine, dionice turističkih društava.

    Perfektno izrečeno Nenade!

  12. Evo ja vam neću čestitati već zahvaliti na članku tj intervju kojeg ste dali za večernji. Hvala vam na svemu što radite za sve nas 🙂
    Nego, nije se trebalo dugo čekati za odgovor mirovinskih fondova na vaše sve učestalije napade:

    http://www.vecernji.hr/hrvatska/za-40-godina-staza-od-2388-do-9074-kune-mirovine-1116892

    Pa nama je zapravo super, povrat od 4% je zapravo fantastičan jer su na zapadu svi u debelom minusu. Imat ce te penzije ovolike onolike bla bla, poticaji, dodatci…
    A ja mislio da smo pred slomom i da nitko neće imati penziju za 20ak god 😀

    • Jedna od rijetkih koja vrijedi vise nego prije krize je Valamar. Uzela se kriva referentna tocka kao pocetak krize. I sad to prenose sve ‘poslovne’ novine.

  13. http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/porecka-lanterna-medju-top-20-u-europi-533837

    “Lanterna u Poreču, Poljane Kvarner camping u Malom Lošinju, Šimuni na Pagu i Zaton Turisthotel u Ninu uvršteni su među dvadeset najboljih europskih kampova, po najpoznatijem francuskom kamping magazinu Le monde du plein air. Samo još Italija ima četiri kampa među probranih 20, a Španjolska i Austrija po tri, Njemačka dva te po jedan kamp Portugal, Švedska, Nizozemska i Luksemburg.”

        • Nisam bio siguran za ovo ‘Kvarner’, ali kamp poljana je naš, kako ste napisali. Vrlo je profitabilan na razini EBITDA, ali dobi čini mi se nije bila velika u 2015., a po pravilima konsolidacije se prikazuje samo udjel u dobiti i to kao financijski prihod, pa ne ulazi u EBITDA. Da se prikaže pro forma udjel s oko 50% EBITDA, onda bi i EBITDA cijele grupe bio značajno veći.

        • Da, dobit Uvale poljana 2015. je sitna, 34 tisuća kuna, ali amortizacija je 4,69 milijuna (2014. 3,39 milijuna). Poslovni prihodi 18,8 milijuna (2014. 15.8 milijuna) EBITDA je 2015. bila po tome 6,1 milijun kuna. Obveze su bile oko 8 milijuna na kraju 2015.

        • Najbolje bi bilo LPLH valuirati kao ‘sumu dijelova’. Ako recimo primjenimo EV/EBITDA od samo 10 na Poljana, EV je oko 60 mil. kn, gotovine na kraju godine nije bilo, ali recimo da će je sada biti oko 4 mil. kn. Dakle, EV bi bilo oko 60, što je vrijednost za dioničare, minus dug, plus gotovina. Dakle bi vrijednost za dioničare bila oko 56, recimo da LPLH ima pola, to je 28. Oduzmemo li to od trentnog Mcap koji je 141, dolazimo do 113. Na kraju polugodišta duga je bilo 9, gotovine 32, dakle neto dug oko -23, pa je cijeli EV svega oko 90 mil. kn.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s