Uncategorized

Neto štednja građana rekordno visoka, a kamate rekordno niske

Upravo objavljeni podaci HNB su vrlo zanimljivi i sada će sigurno privući veću pažnju javnosti (iako sam više puta pisao da su potpuno očekivani).

1. Evo kako izgleda porast neto štednje (depoziti manje krediti) građana u bankama i štedionicama:

neto-stednja-2018-08

Ona je razlika štednje i obaveza (kredita). Uočite jako važnu stvar, naime iako formalno gledajući štednja raste sporije nego prije, to je samo zato jer je kamata, pa i ‘pripisivanje kamate’ značajno manje, ‘dovlačenje’ novca vjerojatno i raste:

stednja-i-krediti-2018-08

Neto štednja od početka godine raste po godišnjoj stopi od 20-ak posto!

2. U međuvremenu kamate na oročene depozite jako padaju. Tako da su prvi puta u povijesti u srpnju i kolovozu kamatne stope na nove oročene devizne depozite pale na ispod 1%!

kamatne-stope-na-orocene-depozite-2016-08

Vrlo je zanimljivo kako se razlika kamate (premija na dugoročnost, iliti nagib krivulje prinosa po ročnosti) smanjuje:

kamatne-stope-na-orocene-depozite-razlika-2016-08

Uočite da je uzimajući u obzir rizik države (mjereno kroz CDS spread) ovo zapravo negativna kamatna stopa na ‘risk-adjusted’ osnovi (kamata s obzirom na vjerorojatno defaulta države, pa onda i banke).

3. Istovremeno, udjel oročene štednje smažno pada, i apsolutno i kao udjel u štednji građana. Pogledajmo najprije u aspolutnim iznosima:

struktura-stednje-tip-depozita-1

I sada kao udjel u ukupnom:

struktura-stednje-tip-depozita-2.

Još jedna okolnost: sve više prevladavaju duže ročnosti:

udjel-po-rocnosti-2016-08

Moja interpretacije je da među onima koji oročavaju ima sve više ganjanja kamate, ali je udjel oročene štednje sve manji. I ovaj trend će se nastaviti. Te da je doba ‘ganjanja kamate’ prošlo. Jer su kamate i na kratke i na duge već tako niske da je ljudima sve više svejedno. ‘Sweet spot’ za značajnu preferenciju dužih je bio kako je označeno: kad su kamate još bile značajne, a razlika povelika:

kamatne-stope-na-orocene-depozite-razlika-b-2016-08

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

26 replies »

  1. E sad , pitanje je ( makar je nezgodno prognozirati) , kada će doći do točke preokreta , tj. kada će građani spoznati da ima i drugih oblika štednje sa puno većim prinosima od , prilično bijednih kamata na štednju !?

    • Ne tako skoro. Stednja u bankama nije rezultat gluposti nego nedostatka povjerenja. Radi se najcesce o novcu zaradjenom na radu izvan zemlje. Buduci da sam i sam gastarbeiter, doduse ne u Njemackoj, mogu lako objasniti o cemu se radi. Meni, recimo, ne pada na pamet ulagati u dionice u tako korumpiranoj zemlji kao sto je Hrvatska. Sanse za zastitu mojih imovinskih prava od strane suda su nikakve. Hrvatska nikada nije gonila nikoga zbog insider tradinga ili spekuliranja na burzi. Upravo suprotno, spekulacije na burzi su redovna pojava, a mehanizam je balkanski primitivan: neki mirovinski fond s dobrim vezama u politici kupi vecu kolicinu neke dionice i time joj podigne cijenu. Osobe koje znaju o cemu se radi tada prodaju dionicu koju su prije jeftino kupili i dobro zarade. Ujeo vuk magare. Naprosto, u hrvatske dionice se ne isplati ulagati. Ja cu, kada se vratim u mirovinu, kupiti udio u investicijskim fondovima koji kupuju dionice na burzi u Frankfurtu. Tu su prinosi puno veci od bankovnih kamata a radi se o sigurnom ulaganju. U hrvatske firme nemam povjerenja, bas kao ni u hrvatski pravni sustav.

      • Poštovani, Vaša percepcija je legitimna kao Vaše osobno mišljenje, ali je odražava objektivnu stvarnost.

        Prvo, pretpostavka da je većina štednje od gastarbajtera je pogrešna. Mnogo ljudi ovdje ima veliku štednju, a i gastarbajteri većinom drže novce vani.

        Dalje, nelogično je da bi netko izvana povjerio novce hrvatskim bankama umjesto njemačkima, a ne bi kupio hrvatske dionice nego samo njemačke; premij na rizik je slična.

        Zatim, Vaš argument je kvalitativan i stoga nelogički. Po njemu se jednako ne bi isplatilo kupiti npr. dionice RIVP po 34 kao i po 3,4 ili 0,34 kn.

        Zatim, da je tako Crobex ne bi rastao već 8 tjedana i rivp ne bi bio na 34 kune. Itd.

  2. Bez obzira na prosjecnu investicijsku nepismenost gradjana Hrvatske ocekujem da bi manji broj stedisa u bankama mogao poceti investirati i na Zg burzu pa samim time omoguciti i vecu likvidnost. Sve to moze imati pozitivan utjecaj i na opceniti gospodarski rast

    • Odakle ideja da gastarbajteri vecinom drze svoje novce vani? To je, prije ulaska u EU, bilo moguce samo onima koji su imali drzavljanstvo u zemlji u kojoj su radili, sto vecinom nije bio slucaj. Gastarbajteri koji su otisli van nakon ulaska u EU su jos puno premladi za mirovinu i povratak u zemlju.
      Nadalje, moj argument ne govori o tome sto je isplativo ili ne, moj argument govori o nedostatku povjerenja, prije svega u hrvatsko pravosudje. Radi se o percepciji. Svaka afera o kojoj citamo u novinama smanjuje povjerenje u hrvatsko pravosudje, bas kao i mogucnost ulaganja u Hrvatsku.
      Nadalje, svatko moze sa svojim novcem raditi sto god mu padne na pamet. Meni ne pada na pamet investirati u hrvatsko gospodarstvo. Vase je pravo investirati vas novac. Ipak, novac u bankama pokazuje da veliki broj ljudi osjeca isto nepovjerenje kao i ja.

      • Odakle ideje (pa, nemojte se ljutiti 🙂 ) to je vrlo jednostavno. Već nekoliko godina je 100% legalno držati novce u stranima bankama, a znamo i da kad nije bilo mnogi su to radili, pogotovo oni koji ne vjeruju u hrvatski pravni sustav. Nisu svi kao vi, da malo vjeruju, malo ne. Zatim, ima i puno čvrstih podataka. Bio je prije 2-3 godine neko istraživanje HNB koje je pokazalo da je vrlo malo depozita nerezidenata (jer tada su pak govorili da zapravo pravi stranci drže novac kod nas radi veće kamate). Dalje, možete vidjeti da štednja građana uvjerljivo najviše raste nakon ljeta — to je od turizma. Dalje, vidite koliko ima dobrostojećih Hrvata koji drže novce u nekretninana, i dalje grade i kupuju iako je tržište poptuno zasićeno i padu, oni imaju i puno novca u bankama.

        Vaš argument je potpuno razumljiv, razni ljudi se razno osjećaju. Netko recimo baš neće jesti piletinu jer misli da se kokoši uzgajaju naročito nehumano, a hoće svinjetinu ili govedinu, i to je razmuljivo ako se netko tako osjeća.

        • Nenad Bakić, potpuno legalno i bez traženja odobrenja račun u inozemstvu je moguće otvoriti od 01.01.2011. a i prije toga je bilo potpuno legalno imati račun u inozemstvu uz uvjet da si tražio odobrenje od HNBa (činjenica da si na privremenom radu u inozemstvu je bila sasvim dovoljan argument da bi se odobrenje dobilo). Ako nisi tražio odobrenje od HNBa za otvaranje računa u inozemstvu bio si u prekršaju.

        • Ljudi “vide” zaradu od turizma pa bi cjene nekretnina na moru mogle dodatno porasti a u unutrasnjosti padati. Rjetki ce se usuditi ulagat u trziste kapitala. Ipak mnogi razmisljaju kako od dionica hotela npr. nemaju nista dok kod nekretnine na moru bar oni mogu otic na more par tjedana, nasi ljudi dalje od toga ne vide, koliko god mi trubili o tome. Nama su dionice religija

        • Pogrešno:

          1. Pazmišljate u terminima jednog prosječnog čovjeka koji onda reprezentira sve ljude. Naravno da to nije tako, nego se radi o ogromnom spetkru ljudi raznih stavova i siutacija, pa neki od njih polako ili brzo mijenjaju mišljenje itd.

          2. Kolektivizirate i s ‘nama’. Možda Vi tako razmišljate, ja svakako ne, a vjerujem i većina ulagača, nema tu slijepe ‘vjere’ u dionice, odnosno equity ondnosno ovaj financijski instrument u kojem se gomila bogatstvo svijeta. Vjerujem da većina ulagača naprosto racionalno alocirao svoju imovinu bez elemenata ‘vjere’, a pogotovo ‘religije’.

  3. Malo će ljudi krenuti sami investirati na burzi. Bitnije je pitanje kako će banke vratiti povjerenje građana u ulaganje u fondove koje su izgubili nakon krize 2009. god. To sve ovisi o reklami produkata i kvaliteti fond managera. Nije lako uvjeriti nekoga tko se već jednom opekao da još jednom uloži u istu investicijsku klasu. Kad to opet krene, opvećat će se i volumen trgovine na burzi.

    • Nema se tu što koga uvjeravati. Financijske proizvode po mom mišljenju niti ne treba aktivno reklamirati. Treba vršiti samo općenitu edukaciju pa neka si ljudi izaberu što misle da im je najpametnije.

      Ali za prosječnog čovjeka, valjda je dovoljno vidjeti da je prosječni godišnji prinos zadnjih 5 godina i u toj našoj jadnoj fondovskoj industriji uglavnom veći od kamate na štednju zadnjih 5 godina, puno bolji od kretanja cijene nekretnina kroz zadjnih 5 godina, dosta je veći od inflacije, veći je od nominalnog rasta GDP-a kroz to razdoblje. Nekako izgleda na prvi pogled kao ne baš katastrofalno investirano (ne znaju ljudi da se moglo i bolje, što znači neefikasnost tržišta itd, njima dosta što klasa kao klasa pokazuje dobre znakove), i svakako kao jedino mjesto gdje im je novac trebao biti zadnjih 5-6 godina. Prošle performanse naravno nisu predikcija budućih, ali oporavak gospodarstva kao da nam upravo tek kreće, a što se tiče globalnih financijskih prilika (dizanja kamatnih stopa u USA i možda u EU itd.) to nisu stvari o čijim utjecajima ima smisla nešto puno špekulirati.

  4. Mene ti grafovi ne čude. Kad na tržištu ima puno jabuka cijena im pada. Kad je nestašica, cijena im raste. Isto vrijedi za sve drugo, pa tako i za novac/cash.

    Sjetite se u doba najveće krize prije par godina kad je bila nestašica novca kolika je bila prekonoćna kamata.

    Čini mi se da će iz ove situacije, obzirom na potpunu needuciranost, najviše profitirati fondovi (nezasluženo). A onda posredno i mi mali investitori.

    Ti naši fond manageri ne samo da ne znaju investirati (barem ne u korist fonda kojeg vode, možda su u privatnim portfeljima bolji, tko zna), nego nemaju smisla niti za marketing. Ako ovo nije situacija u kojoj bi se morali jače oglašavati i kroz marketing informirati građane i besmislenosti čuvanja novca uz kamatu od 1%, onda ne znam što čekaju. A što me najviše ljuti je to da će oni tako nesposobni i nemarni i uz takav pristup vremenom profitirati. Građani će simo shvatiti i vremenom preliti imovinu.
    Kad bih ja, a vjerujem i većina drugih poduzetnika, tako radio svoj posao odavno bih propao.

  5. S druge strane, to je svega 2.500 USD per capita i vjerojatno čini manje od 10 % ukupnog net worth naših građana u prosijeku, dok su im nekretnine sigurno puno više od 50 %-tnog udjela.

    To je jedno 4 puta manje bogatstvo nego u normalnim zapadnim državama, uz bitno lošiju distribuciju po klasama riskirajući tako da se razlika s vremenom još i povećava.

    Smanjiti zaostajanje za zapadom sigurno nećemo tako da tih 10 % osobnog bogastva koje jedino može dati neku nadu za rast ulažemo uz 1 %-tni godišnji prinos.

    Najpametnije bi im bilo da ljudi uspiju u tu “štednju” preseliti još malo svoje ostale imovine (ne znam baš kome će prodati te sve nekretnine, ali neka probaju, koliko uspiju-uspiju), i onda svu tu štednju “aktivirati”, uložiti malo pametnije, u nekakvu produktivniju financijsku imovinu.

    • Ja sam za trenutni višak likvidnosti koji sam imao na računu firme dobivao kamatu od 4% godišnje za oročenje na rok od 7 dana.

      • Kune valjda, ali i to je jako lijepo 🙂 Da nije takva kamata pretpostavljam da bi se potrudio da taj višak likvidnosti ne postoji. Banka to zna, postupa po principu ponude i potražnje.

        Građani pak ne mogu u kratkom roku povući svoja sredstva, kamo će s njima, neće valjda u čarapu a još ne znaju baš za neke druge opcije… Između ostaloga, zato su kamate u prosjeku tako niske i opadajuće. Sve se na kraju svodi na ponudu i potražnju kombinirano s efektima “povjerenja” kao najvažnije valute banaka. Kojem klijentu više vjeruju i više ga trebaju (bar iz kozmetičkih razloga, da si poprave statistike građani/tvrtke itd.) tome daju jeftinije kredite i bolje kamate na oročenja.

        To nam inače i treba iz makro perspektive, što jeftiniji krediti poduzetnicima (i ako baš mora koliko-toliko povoljni depoziti, ali bolje ne, nemaju poduzetnici što oročavati, to nije njihov posao), što skuplji krediti građanima (i kamata na depozite minimalna ali dovoljna da građani štede, jer to je njihov posao, da štede a ne da troše kredite, suprotno od poduzetnika), i svi ćemo biti sretni.

        Ali nisam baš neki ljubitelj banko-centričnog sistema, najradije bih ja da se financiranje ipak malo preseli na tržište kapitala, tako da nemam niša protiv da građani sele imovinu iz banaka direktno na otvoreno tržište, i neka se firme i zadužuju na tržištu i izdaju kapital na tržištu. To bi baš bilo lijepo, da nam ZSE malo živne, da imamo IPO-e dionice, da imamo i puno raznolikih i kvalitetnih izdanja obveznica itd.

  6. Nenade super tekst!

    Bilo bi lijepo kad bi nastavili pisati tekstove o osnovama ulaganja.

    Naš najveći problem je zapravo neznanje i prava je šteta što utjecajni mediji ne rade gotovo ništa kako bi se stanje promijenilo.

    • Tko posjećuje ovaj blog ionako je mogao sve ove godine nešto naučiti.
      Dobra stvar bi bila kada bi se u tim medijima npr. Jutarnjem krenulo s takvim člancima. Vjerujem da bi se moglo dogovoriti s g. Bakićem da prenesu te postove o Osnovama ulaganja i da nebi nedostajalo interesa čitatelja.

      • Hrvatski pravosudni sustav je vrlo loš, ali to povezivati sa ulaganjem u dionice je vrlo nategnuto
        tumačenje i stvarnost demantira takav stav. Imate Valamar u RH koji radi vrlo transparentno i
        stvara dobit svim dioničarima i imali ste Enron u USA gdje je pravosudni sustav bolji nego kod nas.

        Svako ulaganje nosi rizik, ali neka moja ulaganja su meni vrlo isplativa i smatram ih dobro
        osiguranim i ne odveć rizičnim. A to da se ne isplati ulagati u hrvatske dionice je bez ikakvog
        temelja. Vjerojatno mislite da su burza i igre na sreću (loto, kladionica) jedna te ista stvar, ali nisu.
        Sa takvim stavovima je ispravno da se klonite burze i investicijskog pristupa.

  7. ” Hrvatski analitičari ” toliko su zaraženi depresijom i kompleksom 2007/2008 , da bi im bilo najbolje prepustiti analiziranje nekim novim , neopterećenim analitičarima , jer njih je doslovno pregazilo vrijeme ! A našim glavnim medijima savjet , pozivajte u emisije i tiskane medije neke nove .

  8. “Primjetan je nesto pojacan interes za ulaganje u dionicke fondove u zadnjih nekoliko mjeseci”

    Najuspješniji fondovi ulagali u hrvatske i regionalne dionice

    “Gledajući najveće investicije KD Victorije u Imperial, Arenturist i Valamar Rivieru, možemo reći da je rast turističkih dionica u najvećoj mjeri zaslužan za ovogodišnji prinos fonda. Ali, moramo dodati i Gorenje, Jamnicu i AD Plastik od ‘neturističkih’ dionica s također značajnim rastom cijene u ovoj godini”, ističe Marić. Dodaje kako je primjetan nešto pojačan interes za ulaganje u dioničke fondove u zadnjih nekoliko mjeseci. “Najveći je interes za one s trenutno najvećim prinosom”, kaže Marić. Blagi rast uplata bilježe i u OTP Investu, prvenstveno u mješoviti i indeksni fond, kaže Darko Brborović, predsjednik Uprave.

    http://www.poslovni.hr/trzista/najuspjesniji-fondovi-ulagali-u-hrvatske-i-regionalne-dionice-318745

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s